OBEĆALI IM BAJKE Prevareni Balkanci koji su radili na crno u Njemačkoj: 'Prijavio sam se za rad u IT-ju, a završio na gradilištu'

U Njemačkoj, piše Deutche Welle, cvjeta prevarantski biznis kad je u pitanju pronalazak stalnog posla, a deseci tisuća ljudi s prostora bivše države zapravo rade na crno u Njemačkoj.

Jedan od njih je i Dino Mehić (pseudonim) iz Bosne i Hercegovine kojem su rekli da samo uplati 200 eura za mjesečni smještaj i o svom trošku dođe u Spiegelau, bavarsko mjesto blizu tromeđe s Austrijom i Češkom. Obećana mu je i soba samo za njega, dozvola za rad i posao u struci, no čim je stigao u Spiegelau, Dino je otkrio da je prevaren.

Naime, s pedesetak ljudi iz Hrvatske, Srbije i BiH, morao je dijeliti desetak soba. Dobio je svoj ležaj, ali mu je renta sad odjednom skočila na 500 eura te mu je rečeno da se mora odreći i 15 posto primanja od svake plaće na 'sređivanje papira'.

Ubrzo je shvatio da ga ne čeka nikakva IT tvrtka, već crnčenje na građevinskim poslovima. Kap koja je prelila čašu i bila signal za povratak u BiH bio je pokušaj agenata koji su ga i namamili u Njemačku da mu oduzmu putovnicu, ispričao je za Deutsche Welle. Dino je želio ostati anoniman, jer je rad na crno, makar i jedan dan, kršenje zakona koje se u Njemačkoj može kazniti zatvorom ili zabranom ulaska u šengensku zonu.

Darko Sekulić (26) iz Valjeva ješ je jedan prevareni gastarbajter, koji ne želi skrivati svoj identitet, već želi sudski želi istjerati pravdu.

Njega je pak prevario kućni prijatelj, koji ga je pozvao u tvrtku Sluger u Mariboru, odakle je dalje otišao u Graz radeći za tu tvrtku. Radio je, kaže, na fasadama zgrada i spavao u kontejneru s više radnika.

- Hrana je bila naša, u blizini smo imali trgovinuu i dobivali smo 50 eura tjedno za hranu. Nije bilo šanse da se od toga prehranimo.

- Nismo imali ugovor, nešto smo popunjavali u tvrtki, ali tko zna što je to bilo - priča Sekulić koji je potrošio sav novac koji je ponio sa sobom i kući se vratio 'bez prebijene pare'.

Preko Facebooka su mu se javila još devetorica prevarenih radnika u istoj tvrtki, pa je Darko odlučio tužiti tvrtku Sluger, nakon čega je dobio prijetnje ubojstvom kao i da će ga prijaviti za rad na crno.

Kaznene prijave podnio je u Valjevu i Mariboru.

- Tjerat ću to do kraja, neću ih pusititi ni za što na svijetu. Imam svjedoke koji su bili, koji su radili - kaže Sekulić.

Neinformiranost radnika glavni je adut onih koji se predstavljaju kao 'agenti' ili 'posrednici', često na društvenim mrežama. Svi oni po dolasku na rad u drugu zemlju dobivaju krivotvorene potvrde da su prijavljeni u zdravstveni sustav, u ovom slučaju Slovenije.

Riječ je o masovnoj pojavi, a prema dostupnim internim podacima njemačke carine do kojih je došao list Die Welt i na koje se poziva Deutsche Welle, u 2017. godini pokrenuto je 65.755 postupaka protiv ilegalnih radnika.

Među deset zemalja koje su glavni izvor radnika na crno nalaze se zemlje iz balkanske čekaonice EU-a: Albanija, Srbija, Bosna, Makedonija, Kosovo i Crna Gora.

Uhvaćeni radnici najčešće ne znaju što napraviti, jer niti znaju jezik, niti što im je činiti. Klasična je mjera protjerivanje iz Njemačke. Ako i imaju neke falsificirane papire, onda ih carina predaje policiji i čeka ih kaznena prijava.