MARTINA MARKOV

Moje slikovnice o želvi, pužu bačvašu, periski i galebu otkrivaju nevidljivo blago Hrvatske

 Vlatko Žurić
Ilustracije radi Ivana Grimani koja posebnu pažnju posvećuje tome da životinja o kojoj je riječ bude precizno prikazana te da izgleda kao u zbilji

Prije desetak godina u Jezerima na otoku Murteru na jednoj je plaži nasukana pronađena strogo zaštićena vrsta kornjače glavata želva. Nalaznici tog neobičnog posjetitelja obale nisu dvojili koga zvati u pomoć - doktoricu prirodnih znanosti, biologinju Martinu Markov iz Murtera.

- Ponijela sam kornjaču doma i sa svojim sinom Davidom, tada petogodišnjakom, ispraznila njegovu kantu za igračke. U nju smo smjestili kornjaču i prekrili je mokrim ručnikom po preporuci mojih kolega stručnjaka za tu vrstu te dodali u kutiju malo mora. Moj je David kornjaču nazvao Leonardo jer ga je podsjetila na ninja kornjače.

Na otoku se pročulo za ovu želvu, netko je odmah nakon njezina pronalaska objavio sliku, pa su se ljudi počeli raspitivati što je s njom. S obzirom na interes, pomislila sam da bih mogla napraviti slikovnicu o Leonardu - prisjeća se biologinja Markov kojoj je ova glavata želva doista i postala protagonist njezine prve slikovnice.

Savršen lik

Danas ih u svojoj bibliografiji ima desetak, a u svima su glavni junaci upravo životinje: pirka, periska, puž bačvaš, galeb...

- Počelo je kao hobi, a postalo ozbiljnije kada sam se odlučila baciti na nove izazove i postati privatna poduzetnica. Kako sam imala dosta iskustva u hrvatskim parkovima, primijetila sam da nedostaje edukativnih materijala o vrijednostima tih područja, posebice onih koji bi obuhvatili sve parkove. I dalje sam imala želju za pisanjem, pa sam došla do svojeg koncepta i odlučila napraviti ciklus slikovnica koje će ispričati o blagu koje imaju naša zaštićena područja - priča nam Martina Markov.

Za tu je ideju već imala i savršen lik, nomada galeba Marka, pa je prema njemu naslovljen i ciklus “Pustolovina galeba Marka po parkovima Hrvatske”. - Marko je kod škole našao udžbenik iz prirode u kojem je vidio prekrasne fotografije zaštićenih područja. Krenuo je iz Murtera, a Kornate preskočio misleći da o njima već sve zna. Posjetio je Telašćicu, Vransko jezero, Krku, Biokovo, Mljet i Lastovsko otočje. Prošao je kroz četiri parka prirode i dva nacionalna parka.

Uskoro bi mogao i do Dinare ili Paklenice, a vidjet ćemo da će se u jednome trenutku vratiti i do Kornata pa vidjeti da ipak ima još puno toga što može naučiti o svojem kraju - kaže nam autorica, dodajući da kod izrade slikovnica jako cijeni podršku kolega iz javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima koja njezini likovi posjećuju. - Oni svoje područje najbolje poznaju te su njihovi doprinosi u oblikovanju ovih edukativnih materijala neprocjenjivi - ističe.

A neprocjenjivom smatra i suradnju s ilustratoricom Ivanom Grimani koja je zaslužna za sve crteže u njezinim knjigama.

- Važno je reći da ilustracije nisu proizvoljne, nego su motivi realni. Na primjer, Ivana nikada ne crta običnu pticu, nego specifičnu vrstu ptice koja ima sve karakteristike kao i u stvarnosti. Tekst i vizuali su uvijek potpuno točni i vrlo precizni jer nam cilj u konačnici nije isključivo zabaviti, nego i educirati djecu - objašnjava Martina Markov, dodajući da je galeb Marko postao jedan od njezinih omiljenih likova pa konstantno dobiva fotografije galebova iz cijele regije. - Svima je baš njihov galeb galeb Marko - smije se, pa dodaje da će njezin sada već poznati lik uskoro postati i dio vizualnog identiteta dijela komunalne infrastrukture na Murteru.

Martina Markov je nakon završetka fakulteta osnovala udrugu Argonauta, najpoznatije ekološko udruženje na Murteru. - Kao tek diplomirana inženjerka nisam mogla naći posao pa sam se odlučila sama aktivirati. Okupila sam mlade s otoka, a prve su nam akcije bile koncentrirane na čišćenje podmorja. Iz mora smo vadili bicikle, baterije, televizore.

Posebno me žalostilo kada bih vidjela te predmete za koje ste sigurni da nisu pali u more, nego ih je netko namjerno bacio. Poslije smo počeli i s većim projektima, planiranjem održivog razvoja na otoku, stvaranjem strategija u čijem su stvaranju stanovnici otoka aktivno sudjelovali - priča.

Dodaje da je bila na čelu udruge do 2013. kada se posvetila drugim projektima.

Martina Markov danas, osim što stvara slikovnice, radi i na drugim edukativnim materijalima i bavi se strateškom dokumentacijom te izradom prijedloga za projekte Europske unije. Sve to, naravno, većinski u biološkom sektoru.

- Osim slikovnica, sada radim i na slagalici, a pri kraju je i memory sa svim likovima iz mojih priča - otkriva nam, dodajući da je u pripremi još jedna fantastična priča.

- Cijeli je svijet pogođen koronavirusom, a kod nas u Murteru je to još više došlo do izražaja jer smo mnogo vremena proveli u karanteni. Svi smo razmišljali kako pomoći jedni drugima u toj novonastaloj situaciji. Imali smo internet, ali smo i dalje bili usamljeni u svojim domovima.

Mene je načelnik Toni Turčinov pozvao da djeci čitam svoje slikovnice, no nekako se u tome nisam pronašla jer mislim da je vrlo važno i vizualno ih doživjeti, da tekst ne bi uspio sve dočarati. No, smislila sam alternativu. U suradnji s portalom Murter News počela sam objavljivati priče koje su djeca s otoka ilustrirala. Njihove ćemo crteže uz moj tekst objaviti kao posebno izdanje ‘Pustolovina galeba Marka’ - priča nam Martina Markov, dodajući da cijela priča zapravo govori o koronavirusu na Murteru.

Kraj karantene

- Nakon što je obišao šest parkova, Marko se, željan graje, poželi vratiti doma, u Murter. Doista dođe i kroz deset tekstova obilazi Murter i Kornate i pokušava naći djecu. No, nigdje nema ni igre, ni osmijeha jer su svi doma. Marko tek pred kraj priče na radiju čuje što se zapravo događa i nakon svih lutanja i traženja shvaća da su djeca jednostavno u svojim kućama.

Nakon tjedana čekanja Marka jedan dan probudi dječja graja, a karantena je gotova - priča autorica, dodajući da će ovaj projekt biti “trag o teškoj situaciji koju smo preživjeli te izniman podsjetnik djeci da su i oni dali svoj doprinos tome da iz svega izađemo još jači i zdraviji”.

- Kako smo vidjeli i iz ove situacije s koronavirusom, priroda se mora poštovati. U njoj uživamo, pa je trebamo i čuvati. Bez nje smo ništa - zaključuje Martina Markov čije se slikovnice mogu naručiti preko weba na ecoedumedia.eu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2024 07:10