Svatko ima svog favorita, a moj se zna - Štef Lamza. Naslov je jedne od brojnih, briljantnih kolumni “Iz maksimirske šume” Tomislava Židaka. Dvije Dinamove ikone danas više nisu s nama, a na dan u kojem tugujemo za jednim od najboljih Dinamovih nogometaša, za legendarnim Stjepanom Lamzom, u mislima se stalno isprepliću naš Tomo i naš Štef.
Jer, “Šuma” je često bila obojena plavim, Lamzinim plavim.
U travnju 2018. godine, uoči predstavljanja zbirke Židakovih kolumni na prvu obljetnicu njegove smrti Tomislav Juranović je posjetio Štefa u KBC-u Dubravi koji se tada oporavljao od blažeg srčanog udara: “Tomo? Eh, dobri moj Tomo... Židak je bio drugačiji, Židak se borio za mene kada su me svi zaboravili. On je bio drugačiji. I moji su golovi bili ljepši u njegovim rečenicama... Kad smo se upoznali? Ne sjećam se točno godine, ali znam da je bilo u birtiji. Pa što, zašto se sramiti toga? I iskreno, ja nikad nisam bio posve siguran je li on sve te moje utakmice za Dinamo zaista pogledao, ili ih je opisivao kroz mene. Ali jest, ako je neki moj potez i bio lijep, on je u njegovim rečenicama izgledao bolje. Da nije bilo njega, siguran sam, ostao bih zaboravljen kao opušak na borongajskim ulicama, no on je počeo i pisao, pisao, pisao, sve dok nije promijenio moj status. Židak se borio, on nije nazvao i stigao da bi otišao i zaboravio, on je došao da bi ostao. Uz mene i moju generaciju… Ponekad je čak bio i blag... - pričao je tada Lamza…
U nastavku vam donosimo podsjetnik na pet Židakovih kolumni o Štefu Lamzi…
1. Kada mu je prijetio otkaz u Dinamu.
“To je priča o Štefu Lamzi. Priča puna patetike, ali zar bi se patetike trebalo sramiti kada je u pitanju najbolji kojega je Dinamo imao!? A danas, uz harmonikaša Ramu, u Staroj Ferenčici, čeka da mu neki činovnik iz Maksimira odsiječe glavu. Dečki, ne dirajte povijest!”
“Štef Lamza, Dinamov ‘George Best’, bohemski je živio i bohemski romantično shvaćao nogomet. Njegov je dribling bio slalom pokraj "štapova", njegova igra protiv Eintrachta iz Frankfurta bila je nogometna poezija, a njegova jutra u Splendidu na Zrinjevcu bila su najveća glavobolja za trenere”
“Marko i njegova “ekipa”, ti žestoki mladi dečki, tek su bili u maglovitim planovima svojih roditelja koji su im odrastanje obilježili pričom: “Bila jednom u Zagrebu jedna velika nogometna momčad i jedan veliki igrač. Lamza…”
4. Rang lista onih kojima sam dao najbolje što imam - svoje tekstove
“Obožavao ga je moj pokojni otac, obožavam ga i ja, on je kućni svetac.”
5. Svatko ima svog favorita, a moj se zna - Štef Lamza
“Naš nogometni "domobran Jambrek", jer stalno nešto gunđa (jamra, nap.p.), no to je valjda zbog brojeva koji padaju na poljskom Lotu, ispod opore kore je mekan čovjek.”
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....