NOVA STUDIJA

Znanstvenici: Svi ih redovito barem malo unosimo u naše tijelo, a povećavaju rizik od raka jednako kao i pušenje!

Tretiranje polje pesticidima; ilustracija

 Natali Alba/alamy/alamy/profimedia
Povezuje ih se razvojem ne-Hodgkinovog limfoma, leukemije i raka mokraćnog mjehura, debelog crijeva, pluća i gušterače

Izloženost pesticidima koji se koriste u poljoprivredi mogla bi biti jednako štetna kao i pušenje kad je u pitanju povećanje rizika od određenih vrsta raka, pokazalo je istraživanje.

Pesticidi koji se koriste za suzbijanje korova, insekata i drugih štetočina, mogu se zadržati na našem voću i povrću i prodrijeti u naše vodene puteve, što znači da ih skoro svi mi - u malim količinama, ali redovito - unosimo u naše tijelo, piše Newsweek.

Učinci ovih kemikalija na zdravlje ovise o vrsti pesticida. Neki, poput pesticida organofosfata i karbamata, povezani su s neurološkim i hormonskim poremećajima, dok drugi povećavaju rizik od raka.

‘Sve je više dokaza o povezanosti nekih vrsta raka s određenim pesticidima, osobito kod ljudi koji redovito izravno rade s njima. No znanost još mora utvrditi kakva je točno priroda te veze pa je ta rasprava još uvijek otvorena‘, rekao je Terry Slevin, izvršni direktor Udruge za javno zdravstvo Australije.

‘Za neke pesticide postoje snažni dokazi o povezanosti s rakom - poput pesticida Lindana i ne-Hodgkinovog limfoma‘, rekao je Slevin, koji nije bio uključen u studiju, a inače je počasni profesor na Australskom nacionalnom sveučilištu i pomoćni profesor na Nacionalnom institutu za istraživanje lijekova na australskom Sveučilištu Curtin.

‘Koktel‘ kemikalija

U novoj studiji, objavljenoj u časopisu Frontiers in Cancer Control and Society, istraživači sa Sveučilišta Rocky Vista u Coloradu koristili su podatke o stanovništvu cijele zemlje kako bi procijenili povezanost između izloženosti pesticidima i rizika od razvoja raznih vrsta raka.

U analizi je promatrano 69 različitih pesticida, uz pojašnjenje da u stvarnom svijetu ljudi vjerojatno neće biti izloženi jednom pesticidu, već ‘koktelu‘ različitih kemikalija, specifičnih za poljoprivredu njihove regije.

Nakon što su uzete u obzir varijable koje bi eventualno mogle zbuniti (poput stope pušenja i socioekonomski status), ustanovljeno je da je život u zajednicama s velikom poljoprivrednom proizvodnjom i izloženošću pesticidima povezan s razvojem ne-Hodgkinovog limfoma, leukemije i raka mokraćnog mjehura, debelog crijeva, pluća i gušterače.

‘Naša studija pokazala je najjaču povezanost između određenih načina uporabe pesticida i ne-Hodgkinovog limfoma. Učinci pesticida na te vrste karcinoma bili su značajniji od učinaka pušenja‘, stoji u studiji.

Pitanje metode

Međutim, neki znanstvenici koji nisu bili uključeni u studiju, ove usporedbe ocjenjuju pogrešnima.

‘Tvrdnja da bi dugotrajna izloženost pesticidima mogla povećati učestalost raka isto koliko i pušenje, dovodi u zabludu jer rak pluća nije temelj promatranja‘, rekao je Bernard Stewart, profesor pedijatrije na Sveučilištu New South. Wales, u priopćenju.

‘To što se opažanje odnosi samo na ne-Hodgkinov limfom, leukemiju i rak mokraćnog mjehura uvelike poništava tvrdnju jer pušenje ne uzrokuje ne-Hodgkinov limfom ili leukemiju osim akutnog mijeloičnog tipa‘, rekao je.

Slevin je rekao da se na ovoj razini analize još ne može sugerirati da je rizik usporediv s duhanom, koji uzrokuje više od 8 milijuna smrti diljem svijeta svake godine.

Neke također brinu metode korištene da se došlo do ovih nalaza.

‘Ovaj rad pokušava identificirati rizike od raka zbog upotrebe pesticida tako što ispituje stope pojave raka u američkim okruzima s njihovim stopama upotrebe pesticida‘, rekao je Ian Musgrave, viši predavač medicine na australskom Sveučilištu Adelaide.

‘Ovo pokazuje povezanost, ali ne i uzročnost. Glavni problem je što ne postoji stvarna kvantifikacija izloženosti i pretpostavlja se da je lokalna razina uporabe u poljoprivredi jednaka izloženosti svih ljudi u tom okrugu.‘

Oliver Jones, profesor kemije na australskom sveučilištu RMIT, rekao je da iako rezultati ‘potiču na razmišljanje‘, istraživanje nije bez ograničenja i ‘ne bi trebalo biti razlog za paniku‘.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. kolovoz 2024 09:09