Istraživanje je pokazalo da ljudi koji prate tzv. ‘zelenu mediteransku‘ prehranu sagorijevaju opasnu vrstu tjelesne masnoće četiri puta brže od onih koji se drže neke druge vrste dijete, piše Daily Mail.
Kod onih koji su se 18 mjeseci držali prehrane temeljene na namirnicama biljnog porijekla, razina visceralne masti smanjila se za 14 posto, dok se u kontrolnoj skupini ispitanika, koji su jeli standardnu zdravu prehranu, razina te masnoće smanjila tek za 4,5 posto.
Visceralna masnoća je ona koja obavija vitalne organe i nakuplja se unutar trbuha, zbog čega ljudi imaju tipični ‘pivski trbuh‘ ili kruškolik oblik tijela.
Ova vrsta masnoće je najopasnija jer se smatra da u krv oslobađa kemikalije i hormone koji izazivaju upale povezane s kroničnim bolestima poput bolesti srca i bolesti masne jetre. Rizik je tim veći što se ta masnoća nakuplja bliže unutarnjim organima.
Mediteranska prehrana - s visokim udjelom masti i proteina, ali s niskim udjelom ugljikohidrata - postala je iznimno popularna posljednjih godina, a mnoštvo studija nahvalilo je njezin pozitivan učinak na dugovječnost, smanjenje osjećaja slabosti i zaštitu od razvoja raka.
‘Zelena‘ mediteranska prehrana također sadrži obilje grahorica, mahunarki, cjelovitih žitarica, lisnatog povrća, maslinova ulja, orašastih plodova i ribe - s većim naglaskom na povrće.
U najnovijoj studiji ispitanicima je rečeno je da iz prehrane izbace crveno meso i perad te da svaki dan konzumiraju tri do četiri šalice zelenog čaja i shake od posebne vrste alge, tzv.vodene leće.
Istraživači vjeruju da polifenoli - biljni spojevi koji štite tjelesno tkivo od stresa - pomažu u sagorijevanju masti, što je primijećeno i u prethodnim studijama.
Dr. Hila Zelicha, stručnjakinja za pretilost na Sveučilištu Ben-Gurion u Izraelu, koja je bila uključena u studiju, rekla je: ‘Smanjenje visceralne masnoće od 14 posto dramatično je postignuće do kojeg dolazi jednostavnim promjenama u vašoj prehrani i načinu života.‘
Mnogi stručnjaci smatraju visceralnu mast pravim ciljem mršavljenja i boljim pokazateljem nečijeg zdravlja od obima struka.
Visceralna mast se s vremenom nakuplja između organa i proizvodi hormone i toksine koji pospješuju razvoj bolesti srca, dijabetesa, demencije i, na koncu, preranu smrt.
Studija, objavljena u časopisu BMC Medicine, proučavala je 294 odrasle osobe koje su u prosjeku imale 50 godina i imale indeks tjelesne mase (BMI) 31, što ih je svrstalo u kategoriju pretilih. Gotovo devet od deset ispitanika bili su muškarci.
Ispitanici su stavljeni na tri različite dijete i zamoljeni da ih slijede od svibnja 2017. do studenog 2018.
Dvjema je skupinama rečeno da slijede različite varijante mediteranske prehrane.
Prva grupa je slijedila ‘zelenu‘, biljnu verziju, koja je uključivala tri do četiri šalice zelena čaja i jedan shake od vodene leće (tzv. mankai) dnevno.
Druga skupina se držala standardne mediteranske prehrane.
Obje su imale kalorijska ograničenja od 1400 kalorija dnevno za žene i 1800 dnevno za muškarce. Također su jeli manje od 40 grama ugljikohidrata dnevno tijekom prva dva mjeseca, što je zatim podignuto na 80 grama.
U trećoj skupini, sudionicima je savjetovano da se zdravo hrane, ali im nije strogo određen broj kalorija koje smiju unijeti. Tek im je savjetovano da se opušteno pridržavaju mediteranske prehrane.
Tijekom studije, svaka grupa je slušala 90-minutnu lekciju o prehrani svaki tjedan prvih mjesec dana, a zatim jednom mjesečno sljedećih pet mjeseci. Lekcije su se, potom, do kraja studije održavale svaka dva mjeseca.
Svi su zamoljeni da rade aerobni trening i trening s utezima tri do četiri puta tjedno u trajanju od 45 do 60 minuta. Također su dobili besplatno članstvo u teretani kako bi ih se potaknulo na vježbanje.
Na početku i na kraju ispitivanja učinjena je magnetna rezonanca za mjerenje visceralne masnoće. Također su obavljena mjerenja tjelesne težine i opsega struka sudionika.
Tijekom studije je u svim skupinama zabilježen pad potonjih vrijednosti, iako nije bilo značajnih razlika među skupinama.
U skupini koja se držala ‘zelene‘ dijete, sudionici su u prosjeku izgubili 3,9 posto svoje tjelesne težine i 5,7 posto opsega struka. Oni koji su bili na standardnoj mediteranskoj prehrani izgubili su 2,7 posto, odnosno 4,7 posto. A oni na ‘običnoj‘ zdravoj prehrani izgubili su 0,4 posto tjelesne težine i 3,6 posto opsega struka.
No razlika u razini visceralne masnoće bila je vrlo zamjetna, rekla je dr. Zelicha: ‘Gubitak težine je važan cilj samo ako je popraćen impresivnim rezultatima u smanjenju masnog tkiva.‘
Profesorica Iris Shai, nutricionistica koja je vodila istraživanje, rekla je: ‘Iz rezultata našeg eksperimenta naučili smo da kvaliteta hrane nije ništa manje važna od broja unesenih kalorija. Cilj nam je razumjeti mehanizme raznih nutrijenata.‘
Istraživači su sugerirali da je veći gubitak visceralne masnoće u skupini na ‘zelenoj‘ dijeti rezultat njihove prehrane koja je sadržavala više polifenola. Razine ovih biljnih spojeva bile su više kod ovih sudionika u usporedbi s drugim skupinama.
Za probavu takvih namirnica potrebno je više energije, što je prema znanstvenicima dovelo do sagorijevanja više masnoće. To je, pak, dovelo do pada težine.
Shake od vodene leće, koji su konzumirali oni na zelenoj dijeti, bio je bogat proteinima, željezom B12, vitaminima, kao i polifenolima.