U samo dva tjedna čak sedam osoba iz Zagreba oboljelo je od ospica. S obzirom na to da je riječ o visokozaraznom virusu, širenje bolesti ne bi bilo neobično. Međutim, ono što osobito zabrinjava stručnjake jest činjenica da se sedmero zaraženih ne poznaje, da nisu bili u međusobnom kontaktu te da za sada nije ustanovljena nikakva poveznica između njih.
Kako stvari stoje, u vrlo kratkom vremenu sedmero ljudi se zarazilo na različitim mjestima, zbog čega struka očekuje nove slučajeve. Za samo jednu pacijenticu nedvojbeno je utvrđeno kako je oboljela - potvrđeno je da je bila u kontaktu sa zaraženim francuskim turistom.
Također, ne može se sa sigurnošću reći jesu li se zaraženi cijepili ili nisu. Kako nam potvrđuju liječnici, za samo jednog pacijenta je sa sigurnošću utvrđeno kako nije cijepljen, jer je njegova majka decidirano odbijala cijepljenje. Za ostale se također pretpostavlja da nisu cijepljeni, no oni u to nisu sto posto sigurni.
Zarazna bolnica
- Ovako nepovezani slučajevi ospica doista se mogu smatrati neobičnima. Ospice su bolest koja ne nastaje ničim izazvana nego ih dobijemo od zaražene osobe. Zato sedmero oboljelih koji naizgled nemaju nikakvu poveznicu mogu na prvu izgledati nelogično. No epidemija mora imati logičan uzrok. Može biti da su se ti ljudi, ne znajući, negdje slučajno sreli, no ta je mogućnost gotovo nevjerojatna.
Postoji daleko logičnije objašnjenje, a to je da u Zagrebu trenutno ima više neprepoznatih slučajeva ospica koji nisu nigdje zabilježeni - kaže dr. Bernard Kaić, voditelj službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Svih sedmero zaraženih liječilo se u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti Fran Mihaljević, a prva oboljela osoba, kako nam je potvrdila dr. Sanja Zember, u bolnicu se javila 26. kolovoza.
- Prva pacijentica je zaprimljena krajem kolovoza i za nju je inicijalno dokazano da je bila u kontaktu sa zaraženim francuskim turistom. Za ostale nemamo nikakvih podataka o tome da su bili u kontaktu s nekim tko je bio zaražen. Isto tako, ustanovili smo da nisu bili u međusobnom kontaktu - kaže dr. Zember i dodaje kako je u srijedu zadnja hospitalizirana pacijentica puštena na kućnu njegu.
- Cijepni status pacijenata nije moguće s potpunom sigurnošću utvrditi. Za jednu osobu znamo da nije cijepljena, a kod ostalih pacijenata nismo uspjeli ustanoviti jesu li cijepljeni ili ne, odnosno jesu li primili potrebne dvije doze cjepiva.
Nadležne službe
No, s obzirom na to da cjepivo štiti, vjerujemo kako nisu do kraja procijepljeni - kaže dr. Zember. Radi se o odraslim ljudima - među oboljelima od te “dječje bolesti” nema ni jednog djeteta: najmlađi pacijent ima 24 godine, a najstariji je rođen 1966. godine.
- Odmah po dolasku pacijenata obaviještene su nadležne službe i Zavod za javno zdravstvo, a ono što mogu potvrditi je da niti jedan pacijent nije razvio teži oblik bolesti i komplikacije koje uključuju upale mozga, upale pluća... - nastavlja liječnica i dodaje kako su svi imali karakteristične simptome. Riječ je o visokoj tjelesnoj temperaturi, respiratornim problemima, kašlju, curenju nosa, te, nakon nekoliko dana, razvijanju karakterističnog osipa. On ima svoj tijek te se širi preko čela lica, iza ušiju, pa na niže preko vrata, trupa, ekstremiteta, sve do dlanova i stopala.
Oboljenja su, objašnjava dr. Kaić, počela dok je još uvijek u tijeku bila turistička sezona.
- S druge strane, govorimo o glavnom gradu u kojem stalno imamo turiste. Kao vjerojatna opcija postoji mogućnost da oboljeli od kojih su se registrirani pacijenti zarazili nisu imali težu kliničku sliku i nisu posjetili liječnika - kaže dr. Kaić i nastavlja kako, ako je to slučaj, o njima ne mogu niti imati podatke. Osim toga, možda je bolest bila i neprepoznata tako da i to može biti razlog zašto u ovom trenu nemamo konkretno objašnjenje.
Rana faza
- Treba imati na umu i da u ranoj fazi bolesti, kada još nije jasno kako je riječ o ospicama, ljudi normalno održavaju socijalne kontakte: oni su tada prijenosnici bolesti, ali to ne znaju i kreću se na poslu, javnom prijevozu, među prijateljima, kolegama. Upravo zato, i zbog ovih sedam oboljelih postoji bojazan da bi moglo biti još slučajeva - kaže Kaić, koji ne isključuje povećanje broja oboljelih, ali isto tako smatra kako neće biti veće epidemije, kakva se dogodila 2015. godine, tijekom koje je u Hrvatskoj zabilježeno čak 206 oboljelih.
- Ta 2015. je zapravo specifična. Epidemija je izbila u Zagrebu, i to uglavnom u romskim naseljima gdje su većinom necijepljene osobe. To bi, naravno, bio i sada problem da se dogodi, ali to u ovom slučaju zaista ne očekujemo - kaže dr. Kaić i zaključuje da ćemo kroz naredne dane i tjedne vidjeti kako se razvija situacija. Ipak je stanovništvo Zagreba, kaže, relativno dobro procijepljeno.
Što se tiče broja oboljelih po godinama, od 2005. do sada, tek dvije godine smo imali veći broj oboljenja nego ove godine.
Jedina prevencija ospica je, kaže, cijepljenje, a svaka je epidemija izbijala upravo zbog necijepljenja. Primjerice, lani je bilo dosta zaraza u Dubrovniku, gdje su roditelji proteklih godina masovno odbijali cijepiti djecu. No, situacija se bitno popravila, tako da je nakon epidemije upravo Dubrovačko-neretvanska županija, koja je imala najnižu stopu procijepljenosti, s 55 posto cijepljene djece 2017. narasla na 83 posto procijepljene generacije, koliko ih je zabilježeno lani.
Trend pada
Trend pada cijepljenja počeo se bilježiti 2011. godine, no prošle godine prvi put počinje stagnirati - štoviše u odnosu na godinu ranije, udio cijepljenih na razini Hrvatske porastao je za dva postotna poena.
Govorimo o prosjeku od 90 posto procijepljene generacije dok stručnjaci smatraju kako za kolektivni imunitet procijepljenost mora biti iznad 95 posto.
Epidemiologinja Iva Pem Novosel iz HZJZ-a kaže kako su ospice postale problem i u zemljama koje nas okružuju.
- Imamo slučajeve da su se ospice vratile i u europskim državama koje su ih ranije u potpunosti iskorijenile, upravo zbog nedovoljnog cijepljenja - kaže Pem Novosel.
Ospice su vrlo zarazna virusna bolest, a izvor bolesti je oboljelo dijete ili odrasla osoba. Bolest se prenosi kapljičnim putem u direktnom kontaktu s bolesnikom, a moguć je prijenos i preko treće osobe u bliskom kontaktu u obitelji, vrtićima i školama. Virus je jako osjetljiv pa je prenošenje bolesti preko treće osobe moguće ako je kontakt s bolesnikom bio kraći od 10 minuta. Bolesnik je najzarazniji u prva četiri dana. Kad izbije osip, virus je još prisutan u slini i na sluznicama dišnih organa. Poslije preboljelih ospica ostaje trajni imunitet i ne može se ponovno oboljeti.
Inkubacija traje 10 do 12 dana. Obično se prvo javi povišena temperatura, slabost, odbijanje hrane, hunjavica, kašalj, suzenje i pečenje u očima. Ovi simptomi traju četiri do pet dana, a nakon toga kreće osip.