Mediteranska prehrana povećava rizik od neplodnosti zbog količine toksina u hrani u usporedbi s britanskom prehranom, otkrili su znanstvenici sa Sveučilišta u Oslu.
Britanska kuhinja općenito se smatra manje zdravom u odnosu na hranu koja se nudi u mediteranskoj kuhinji, zbog veće prisutnosti količina zasićenih masti u crvenom mesu i mliječnim proizvodima. U mediteranskoj kuhinji prevladava pak veliki izbor voća i povrća, orašastih plodova, žitarica i ribe.
Ipak, u istraživanju znanstvenika u Norveškoj sugerira se da tradicionalna, neorganska mediteranska dijeta zapravo ima skrivene zdravstvene rizike, piše britanski Telegraph.
Istraživački tim otkrio je da voće, povrće i cjelovite žitarice uzgojene na tradicionalan način sadrži više zagađivača iz okoliša, što može dovesti do problema s plodnošću, slabljenjem imuniteta i zastoja u rastu i razvoju male djece.
Ako bi se namirnice iz mediteranske prehrane uzgajale organski, mogućnost unosa pesticida mogla bi se smanjiti za oko 90 posto, pokazalo je istraživanje.
U istraživanju je sudjelovalo 27 studenata koji su bili na posebnom režimu prehrane nakon konzumacije uobičajene britanske hrane tjedan dana prije početka istraživanja, nakon čega su morali bilježiti sve što su jeli.
Znanstvenici su uzeli uzorak urina od svakog studenta prije nego što su ga poslali na dva tjedna na jednu farmu na grčkoj Kreti . Tamo su studente podijelili u dvije skupine s različitim načinima prehrane.
Četrnaest studenata konzumiralo je hranu koja je bila normalno uzgojena, dok je 13 studenata uzimalo isključivo organski uzgojene namirnice.
Profesor Carlo Leifert, mikrobiolog i gostujući profesor na Sveučilištu koji je vodio projekt, rekao je da je poznato da nekoliko zagađivača okoliša koje su otkrili utječu na hormone u organizmu.
- Sve je više dokaza da takvi toksini mogu oslabiti naš imunološki sustav, a možda i našu plodnost.
- Ako hormoni postanu neuravnoteženi, oni također mogu negativno utjecati na rast i razvoj djece. Voće, povrće i cjelovite žitarice koje se uzgajaju na konvencionalan način neki su od glavnih izvora zagađivača okoliša koje apsorbiramo putem hrane.
- Budući da se mediteranska prehrana temelji na takvoj prehrani, kod onih studenata koji su konzumirali samo takvu hranu zabilježen je deset puta veći unos tih zagađivača nego kod onih koji su konzumirali organsku hranu, rekao je.
U studiji, objavljenoj u Američkom dnevniku za kliničku prehranu, također se otkriva da je skupina koja je redovito konzumirala mediteransku imala tri puta veću razinu zagađivača iz okoliša u mokraći u odnosu na razdoblje kada su jeli uobičajenu britansku prehranu.
U članku se ističe da ljudi mogu unijeti u organizam zagađivače iz okoliša i preko drugih stvari osim hrane, poput krema za kožu i zraka kojeg udišu.
Studija nije uzela u obzir te čimbenike, iako istraživački tim tvrdi da je malo vjerojatno da su utjecali na rezultate.
Unatoč ovakvim rezultatima, tim znanstvenika ističe kako je prerano slati preporuku protiv konzumacije mediteranske prehrane da naglašavaju da treba provesti dodatna istraživanja.
Drugi medicinski stručnjaci koji još uvijek promiču prednosti mediteranske prehrane čak smatraju da ona može pomoći u borbi protiv posljedica covida-19.
Dr. Claire Bailey, liječnica opće prakse s posebnim zanimanjem za imunitet i autorica dviju knjiga o prehrani, rekla je da bi prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata koju uživaju ljudi diljem europskog juga mogla osigurati prijeko potrebne antioksidanse i protuupalne fitonutrijente potrebne za borbu protiv infekcije.
Mediteranska prehrana obično sadrži obroke krcate povrćem, orašastim plodovima, žitaricama i nezasićenim, prirodnim mastima i oduvijek se povezivala s dobrim zdravljem, a njeguje se u zemljama poput Francuske, Italije, Grčke, Španjolske, ali i Hrvatske, poglavito priobalnih područja.