UGLEDNI HRVATSKI DOKTOR UPOZORAVA: Na ovaj pregled Hrvati kasne u prosjeku 13 godina! Od ozbiljnog oštećenja može vas spasiti sitnica koja košta 30 kn

Globalno raste broj ljudi s oštećenim sluhom; Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da će današnjih 466 milijuna ljudi s utvrđenim oštećenjem sluha do 2025. narasti na 900 milijuna, piše Slobodna Dalmacija.

Također, više od milijardu mladih ljudi izloženo je riziku od gubitka sluha zbog glasnog slušanja muzike korištenjem naglavnih slušalica.

Trend nije dobar, pogotovo s obzirom na riječi kojima je dr. Davor Sunara, specijalist otorinolaringologije i audiolog iz KBC-a Split, započeo razgovor o temi sluha i oštećenju sluha bukom:

- Značaj urednog sluha je neprocjenjiv; uredan sluh preduvjet je uredne komunikacije. Nedovoljno smo svjesni koliko buka oštećuje sluh; nedovoljno smo svjesni koliko nagluhost narušava kvalitetu života. Zaštitom od buke možemo očuvati sluh, a rana dijagnostika i intervencija može ublažiti nagluhost i njezine posljedice.

Iznijeli smo globalne brojke. Imate li podatke o tome raste li broj ljudi s oštećenim sluhom u Hrvatskoj?

- Nagluhost je česta, pogađa sve dobne skupine i najčešći je uzrok zdravstvene nesposobnosti u svijetu. Učestalost oštećenja sluha povećava se odrastanjem i starenjem. S obzirom na to da hrvatsko društvo stari, vjerojatno će problem s nagluhošću eskalirati.

Bitno je istaknuti da oko pola slučajeva nagluhosti možemo spriječiti. Pretpostavlja se da je u EU udio nagluhih kojima je komunikacija toliko narušena da trpe značajne poteškoće u svakodnevnom životu oko 16 posto, odnosno nagluha je jedna od šest osoba.

U Hrvatskoj živi 13.609 osoba čiji je invaliditet uzrokovan oštećenjem sluha. Danas, 2019., nemamo podatke o ukupnom broju nagluhih za Hrvatsku, a radi se o najmanje dvjestotinjak tisuća ljudi. Prikupljanje podataka nije sustavno i sveobuhvatno.

Što su najčešći uzroci oštećenja sluha?

- Tri najčešća uzroka nagluhosti su prezbiakuzija - nagluhost u starijoj dobi, nagluhost zbog kronične izloženosti buci i nagluhost u sklopu kronične upale uha. Dug je popis rjeđih bolesti koje mogu narušiti sluh.

Koji su najznačajniji problemi sluha u djece?

- Godišnje se na tisuću novorođenčadi rodi jedno do dvoje s oštećenim sluhom. Važno je tu djecu što ranije prepoznati te što ranije intervenirati kako bismo ih potaknuli na slušanje, jer bez urednog sluha nema urednog razvoja govora. Probir na oštećenje sluha je od 2006. propisan i kao obvezatna mjera zdravstvene zaštite u nas.

Danas je standard postaviti dijagnozu oštećenja sluha do trećeg mjeseca života djeteta te s rehabilitacijom sluha započeti od šestog mjeseca života. Djeca koju se rano prepozna i uključi u intervencijske programe imaju danas vrlo dobre izglede za usvajanje jezika, razvoj komunikacijskih i socijalnih vještina te emotivni razvoj.

Danas postoje odlična tehnička rješenja za nagluhe i gluhe, od slušnih i ugradbenih slušnih pomagala, uređaja za slušanje na daljinu i u otežanim uvjetima, do smartfon aplikacija. Najčešći uzrok nagluhosti u predškolskoj dobi je sekretorna otitis medija.

O kakvoj se bolesti radi?

- Riječ je o nakupljanu gustog sekreta u bubnjištu u razdoblju duljem od tri mjeseca. Nastaje zbog slabe prohodnosti Eustahijeve tube, što dovodi do stvaranja negativnog tlaka u srednjem uhu. Bolest je bezbolna, a djeca su blago nagluha.

Na sreću, riječ je o samoograničenoj bolesti, ali oprez je ipak potreban jer oštećenje sluha u sekretornoj otitis mediji može omesti usvajanje jezičnih i govornih vještina i uzrokovati smetnje ponašanja. Uz to, sekretorna otitis medija najčešći je uzrok smetnji ravnoteže u male djece.

Što su najčešći problemi koje s ušima i sluhom ima starija populacija?

- Poput slabljenja vida, slabljenje sluha je starenjem, nažalost, neizbježno. Pojavljuje se u šezdesetim godinama, u pravilu je obostrano. Oštećenje sluha nije samo audiološki problem - to je i psihološki i socijalni problem. Nagluhost u starijoj dobi može dovesti do socijalne izolacije i usamljenosti, povećava rizik depresije i demencije, povezana je s većim rizikom padova.

Rano prepoznavanje nagluhosti u starijoj dobi omogućuje sprječavanje spomenutih psihosocijalnih poteškoća i smanjuje ovisnosti o drugima. Danas znamo da pacijenti koji posjećuju audiologa zbog izdavanja slušnog pomagala u prosjeku kasne na ispitivanje sluha kojih 13 godina!

Premda globalne smjernice upućuju na prednosti obostrane primjene slušnih pomagala, to u nas zbog gospodarskih neprilika nije slučaj, kriteriji za izdavanje obostranih slušnih pomagala vrlo su rigidni i većina pacijenata s obostranom nagluhošću koristi slušno pomagalo samo na jednom uhu, što nije najsretnije rješenje. S druge strane, naš osiguravatelj uopće ne pokriva potrebe pacijenata koji su uredno čujući na jednom i nagluhi na drugom uhu.

Vojko Bašić / Cropix

Davor Sunara

Imate li savjet za mlade ljude o tome kako (sa)čuvati sluh?

- Živimo u kulturi glasne glazbe, glasna glazba doživljava se kao nešto uzbuđujuće i zabavno, kao svojevrsni bijeg iz svakodnevnog. Mladi uzimaju uredan sluh zdravo za gotovo, nisu svjesni opasnosti od buke i postupnog propadanja sluha pri opetovanom izlaganju buci. Istraživanja zadnjih godina jasno su utvrdila da je slušanje glasne glazbe dovelo do dramatičnog porasta broja nagluhih u mladih.

Ako ste u blizini buke, možete se zaštititi tako da se udaljite od izvora buke, prigušite jačinu zvuka ili upotrijebite zaštitu od buke: silikonske čepiće za uho, antifone ili vlastite dlanove. Ako slušate glazbu preko naglavnih slušalica, ne povećavajte glasnoću zvuka iznad 60 posto.

Zamislimo se na koncertu izloženi zvuku intenziteta od 120 decibela (dB). Ako koristimo zaštitu od buke - čepić za uho - intenzitet zvuka kojem ćemo biti izloženi bit će oko 100 dB. Možemo biti izloženi zvuku intenziteta od 100 dB otprilike dva sata prije nego što nastane trajno oštećenje sluha.

Ako ne koristimo zaštitu od buke, trajno oštećenje sluha pri intenzitetu zvuka od 120 dB nastat će ako izloženost traje duže od 7,5 minuta. Na događajima poput Ultra festivala intenzitet glazbe nadmašuje 100 dB, Ultra traje tri dana i posjetitelji poslušaju 30 sati vrlo glasne glazbe. Ako već posjećujete Ultru, umetnite silikonske čepiće u zvukovode.

Koliko se dobro čuje i doživljava glazbu sa silikonskim čepićima u ušima?

- Smatra se da je svako dulje izlaganje zvuku intenziteta većeg od 85 dB potencijalno rizično za pužnicu, a koncerti u živo odvijaju se na 110 do 120 dB. Naše uši nisu spremne za tolike intenzitete zvuka i zaštita sluha je neupitna. Koristeći zaštitu i dalje možete doživjeti glazbu, ali još bitnije, očuvati sluh.

Danas se silikonski čepići mogu izraditi individualno prema otisku zvukovoda korisnika u 3D tehnologiji i prilagođeni su za partijanere, audiofile i glazbenike.

Kakvo se oštećenje događa u slučaju slušanja preglasnih zvukova?

- Oštećenje sluha bukom prvo zahvati područje viših frekvencija, osobito od 3 do 6 kHz. Opetovanim izlaganjem buci, oštećenje se širi na susjedne frekvencije.

Buka oštećuje osjetne stanice i njihove sinapse u unutarnjem uhu, slušne stanice polako odumiru, ne mogu se regenerirati, stoga je jedini lijek prevencija. Vrlo jednostavno - što je intenzitet zvuka viši, trajanje izloženosti buci mora biti kraće.

Spomenuli ste "zapuštenost ušiju" kao sve češći problem. O čemu se radi, zašto je to sve veći problem i kako ga možemo riješiti?

- Nemojte zanemariti dugotrajno curenje iz uha popraćeno nagluhošću. Curenje iz uha dulje od mjesec dana popraćeno nagluhošću može upućivati na kroničnu upalu uha. Poput šećerne bolesti ili glaukoma, kronična upala uha nije bolna. Izostanak boli ne znači da bolest nije značajna.

Često bolesnici zanemaruju da im je uho nemirno. Nerijetko prođu godine, štoviše i desetljeće prije negoli se bolesnici jave ORL-u, a za to vrijeme kronična upala može razoriti nježne strukture srednjeg uha i dovesti do značajnih komplikacija. Javite se na vrijeme na ORL pregled.

Spomenuli ste, također, i probir u ranoj dobi na gluhoću i nagluhost, te kao novost - probir i u osnovnoškolskoj dobi. Zašto je potreban taj novi krug probira, prakticira li se već i s kakvim rezultatima?

- Probir na oštećenje sluha u školskoj dobi učinkovita je mjera u prepoznavanju nagluhe djece. Premda su u nas već godinama dobro uhodani probiri djece na oštećenja sluha u novorođenačkoj i predškolskoj dobi, probir među učenicima sedmih razreda osnovnih škola bitan je kako bismo prepoznali onu djecu u koje je nagluhost nastala kasnije, ili trpe progresivno oštećenje sluha, ili su promakli na ranijim probirima sluha.

Velikim zalaganjem dr. Željke Karin iz Službe za školsku medicinu, probir učenika sedmog razreda obavlja se u Splitsko-dalmatinskoj županiji već dvije godine i to je sjajna vijest za našu sredinu. Prema jednom recentnom istraživanju učestalost prvašića s oštećenjem sluha u Splitsko-dalmatinskoj županiji od 2014. do 2017. iznosila je 1,14 posto, odnosno 55 djece ili dva razreda prvašića.

Što mislite o čestim reklamama za samoliječenje lijekovima i medicinskim uređajima za poboljšanje sluha?

- Ne postoje instant-rješenja za nagluhost. Ne nasjedajte bombastičnim oglasima u medijima koji promoviraju fantastične kapi za regeneraciju sluha ili telefonskoj, odnosno internetskoj nabavi slušnih pomagala. Danas, uza sav napredak znanosti, nije moguća regeneracija slušnih stanica u unutarnjem uhu.

Da bi slušno pomagalo bilo na pomoći potrebno je svakom pacijentu pažljivo ispitati sluh, potom slijedi jednako zahtjevan postupak prilagodbe slušnog pomagala. To nije sve, proces privikavanja pacijenta na novo slušno pomagalo može potrajati i do šest mjeseci.

Postoji li trend vezan uz uši i sluh karakterističan za Dalmaciju?

- Ljeti je u nas vrlo česta pojava plivačkog uha, tj. upale zvukovoda. Nastaje ponajviše zbog štetne navike čišćenja zvukovoda vatenim štapićima, pri čemu nastane oštećenje nježne kože zvukovoda, bakterije prodru u dublje slojeve kože i razbukta se bolna upala. Izbjegavajte čišćenje uha štapićima, ako vam je more zaostalo u uhu osušite uho fenom ili posjetite obiteljskog liječnika - rekao je za Slobodnu Dalmaciju.