U Hrvatskoj četiri osobe dnevno umru od ove bolesti, a u svijetu godišnje dva milijuna!

Od bolesti jetre boluje oko 1.5 milijarda ljudi diljem svijeta. Godišnje od bolesti jetre umre dva milijuna ljudi, odnosno jedna od 25 umrlih osoba umre od bolesti jetre. Što se tiče Hrvatske, prema zadnjem izvješću o uzrocima smrti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2022.godinu, od bolesti jetre umrlo je 1.512 građana Hrvatske (među njima 480 od raka jetre), što znači da od tih bolesti umiru čak četiri osobe dnevno.

Upravo na ove porazne podatke upozorili su danas, povodom Svjetskog dana jetre iz Hrvatskog gastroenterološkog društva (HGD). Tim povodom, u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Gradskim urednom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba održana je konferencija za medije na kojoj su predstavljeni podaci.

Prevencija je najvažnija

- Najraširenija bolest jetre u svijetu je masna jetra u sklopu metaboličkog poremećaja, poznata i pod nazivomnealkoholna masna jetra, od koje boluje oko 30 % svjetske i 25 % europske populacije. Nakon toga slijedi bolest jetre uzrokovana alkoholom od koje boluje 2-5 % osoba odrasle dobi, a oko 360 milijuna ljudi boluje od virusnih hepatitisa B i C. Godišnje se otkrije i gotovo milijun novih slučajeva raka jetre - iznio je podatke prof. dr. sc. Ivica Grgurević, predsjednik HGD.

Ivica Grgurević, predsjednik HGD

Damjan Tadic/Cropix

No, ono o čemu bi građani trebali razmišljati jest da i sami mogu pridonijeti očuvanju jetre. Naime, rizični čimbenici za bolest jetre su nezdravi način života. Na prvom mjestu su pretilost, konzumacija alkohola i pušenje, te rizično spolno ponašanje. Najčešće bolesti jetre danas povezane su i s drugim bolestima kao što je šećerna bolest, arterijska hipertenzija, poremećaj masnoća u krvi i pretilost koji zajedno tvore metabolički sindrom - zajednički nazivnik za nastanak masne jetre, najčešće bolesti jetre danas.

Ugrožena i dejca

- Osobito zabrinjava porast incidencije pretilosti u djece, gdje se procjenjuje da oko 10 % dječje populacije u Europi ima masnu jetru, a među pretilom djecom čak njih 44 % - govori prod.Grgurević.

Pojašnjeno je i kako bolest jetre najčešće polako napreduje kroz 20-30 godina u kojem periodu većinom nema simptoma, te konačno dolazi do razvoja ciroze. Ciroza je krajnji stadij bolesti jetre i obično se tek tada pojave simptomi, no u tom stadiju bolesti su mogućnosti liječenja sužene.

Zbog toga su nužne preventivne mjere, prije svega prosvjećivanje stanovništva o zdravim načinima života i prehrane. Preporučuje se prehrana s više povrća, voća i bijelog mesa te ribe, a što manje ugljikohidrata i masnoća životinjskog podrijetla, redovita tjelesna aktivnost - barem 150 min tjedno, izbjegavanje alkohola, pušenja, droga, rizičnih spolnih odnosa, te cijepljenje protiv hepatitisa B.

Mirela Sentija Knežević, Ivana Mikolašević, Ivica Grgurević, Tajana Filipec Kanižaj, Maja Gusić

Damjan Tadic/Cropix

Što se tiče najtežih bolesti, to je svakako rak jetre (Hepatocelularni karcinom, HCC) najčešći je primarni maligni tumor jetre. On je peti najčešći maligni tumor i drugi najčešći uzrok smrti od malignih tumora u svijetu. U Hrvatskoj godišnje od raka jetre oboli oko 500 osoba i gotovo jednako toliko i umre, što svjedoči da se radi o vrlo zloćudnom tumoru, koji se najčešće otkrije u uznapredovalom stadiju. Rak jetre se najčešće javlja kod bolesnika s postojećom kroničnom bolesti jetre, osobito cirozom jetre i kroničnim hepatitisom B, a sve češe se nalazi i u bolesnika s nealkoholnom masnom jetrom.

Svjetski lider transplantacije

Ono s čime se možemo pohvaliti je program transplantacije jetre. Naime, posljednjih 12 godina Republika Hrvatska svjetski je lider u darivanju i presađivanju organa uz jednu od najviših stopa transplantacija jetre koja iznosi oko 30 na milijun stanovnika. Godišnje se u RH napravi prosječno 120 transplantacija jetre, od čega najveći broj zbog malignih tumora jetre (30-40 %), zatim zbog ciroze jetre uzrokovane alkoholom (20-25 %), te ciroze na podlozi nealkoholne masne jetre (15 %), dok ostatak predstavljaju rjeđe bolesti jetre. Prosječno jednogodišnje preživljenje primatelja iznosi 90-96 %, 5-godišnje 73-78 %, a 10-godišnje 65-70 %.

Ispred Hrvatskog gastroenterološkog društva. osim prof. Ivice Grgurevića, na konferenciji su govorili i izv. prof. dr. sc. Ivana Mikolašević i prof. dr. sc. Tajana Filipec Kanižaj. Ispred Ministarstva zdravstva Maja Gusić Božikov, struč. spec. ing. sec., voditeljica Službe za europske poslove, pri Samostalnom sektoru za europske poslove, međunarodnu suradnju u zdravstvu te ispred Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba: Dr. sc. Mirela Šentija Knežević, pomoćnica pročelnice Ureda.

Povodom Svjetskog dana jetre u subotu, 20.travnja u Ilici 54. od 10 do13 sati, organizirana je javnozdravstvena akciju gdje će zainteresirani građani moći doći na pregled jetre Fibroscanom.