TIHA EPIDEMIJA ZBOG ALARMANTNO LOŠE PREHRAMBENE NAVIKE 'Zbog toga mnogi imaju povišen tlak, liječi se tek polovica, rijetki bolest drže pod kontrolom'

“Svaki građanin Hrvatske godišnje pojede pet kilograma soli soleći hranu na vlastitom tanjuru i jedući gotove proizvode, od kruha do razne fast food hrane. Posljedica toga je da svaki treći odrasli ima povišeni krvni tlak, a to znači i povećani rizik za moždani udar, bolesti srca i krvnih žila bubrega pa i raka”, upozorava prof. dr. Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju i pročelnik Zavoda za nefrologiju, visoki krvni tlak, dijalizu i transplantaciju KBC-a Zagreb.

Dodaje da je još gori podatak da se tek malo više od 50 posto visokotlakaša liječi, a samo njih 20 posto ima bolest pod kontrolom.

“Na žalost, ne možemo se pohvaliti smanjenjem broj pacijenata s visokim krvnim tlakom, smanjenjem masnoća u krvi kao niti broja dijabetičara, a sve smo i deblji”, kaže prof. dr. Jelaković. Rezultat je da su kardiovaskularne bolesti uzrok svake druge smrti u Hrvatskoj. Kad govori o visokom krvnom tlaku, prof. dr. Jelaković ističe prekomjernu uporabu soli kao jednog od najvećih krivaca loše “tlakovne” slike Hrvatske u čemu zadnjih godina nismo previše napredovali.

Znanstvenici su dokazali da postoji veza između prekomjernog unosa soli i visokog krvnog tlaka pa se krenulo u ozbiljnu globalnu akciju prije nešto više od deset godina kad je pokrenuta svjetska akcija (WASH), ali u Hrvatskoj sol je i dalje problem koji značajno utječe na zdravlje građana. Kampanja pod motom manje soli više zdravlja odnosno lokalna akcija CRASH (Croatian Action on Salt and Health) trebala je potaknuti ne samo građane da manje sole na vlastitom tanjuru već da i industrija gotove hrane smanji količinu soli u svojim proizvodima. Naime, u Hrvatskoj se umjesto šest preporučenih grama soli dnevno pojede 11,6 grama ili dvostruko više. Zna li se da bi nam bilo potrebno tek malo više od prstohvata soli dnevno (2 grama), jasno je da Hrvati pretjeruju u tom začinu, a to se onda reflektira i na njihovo zdravlje. Jelaković kaže kako 70 posto soli unosimo gotovom hranom, osobito pekarskim proizvodima pa zato očekuje da će se prvi rezultati smanjenog unosa soli po novom pravilniku o žitu i žitaricama vjerojatno vidjeti za godinu dana kad će se ponovo mjeriti količina soli koju unosimo u organizam. Naime, po novom maksimalni udio soli u kruhu može biti 1,4 posto umjesto dosadašnjih 1,8 posto.

“Prvi su i prije ovog pravilnika smanjili postotak soli u pekarskim proizvodima Čakovečki mlinovi, a lani je PIK Vrbovec bio prva mesna industrija koja je udio soli u svojim mesnim proizvodima smanjila za 25 posto. S obzirom na to da prodaja nije pala, očito je da to smanjenje potrošači nisu ni primijetili, ali će utjecaj na njihovo zdravlje biti velik. Naime, svako smanjenje soli za 3 grama u hrani znači 3000 srčanih ili moždanih udara manje”, objašnjava prof. dr. Jelaković. Dodaje da je primjerice u PIK-ovoj šunki prije bilo 2,1 gram soli, a sad je ima 1,6 grama dok je prosječna količina soli u šunkama različitih proizvođača u Hrvatskoj 2,2 grama. Liječnici ističu da smanjenjem unosa soli možemo snažno utjecati na vlastito zdravlje samo se toga trebamo sjetiti kad krenemo jesti. “Mala žrtva za više zdravlja”, zaključuje Jelaković.