Svake tri do četiri sekunde sepsa ugasi jedan život. Globalno zahvati i do 30 milijuna ljudi, godišnje. Vodeći je uzrok smrti u jedinicama intenzivnog liječenja, smrtnost se kreće i do 60 posto.
No, educiranost smanjuje smrtnost i upravo na tome se temelji kampanja “Zaustavimo sepsu”, koju provodi Hrvatsko društvo medicinskih sestara za anesteziologiju, reanimatologiju, intenzivno liječenje i transfuziju (HDMSARIST). Voditeljica kampanje je Jelena Slijepčević, 31-godišnja magistra sestrinstva, inače medicinska sestra Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje KBC-a Zagreb. Upravo ona dobila je nedavno svjetsku nagradu za doprinos prevenciji sepse u individualnoj kategoriji (Global Sepsis Award).
Slabo prepoznata
- Sepsa je, nažalost, slabo priznata kao javnozdravstveni problem, iako njezine posljedice sežu ne samo u kliničku domenu nego i u socijalnu, političku i ekonomsku, a dokaz toga su činjenice poput niske pokrivenosti rutinskog cijepljenja, povećane otpornosti na antibiotike, kašnjenja u prepoznavanju i liječenju sepse, niskog naglaska na prevenciju, nedostatak i nejednakost u broju medicinskog osoblja, vjerovanja u lijekove iz kućne radinosti, visokih troškova liječenja, nedostatka daljnjeg plana rehabilitacije za preživjele pacijente i mnogih drugih. Troškovi liječenja za jednog bolesnika oboljelog od sepse u Europi iznose 25 tisuća eura što premašuje godišnju plaću jedne medicinske sestre.Nadležni u Ministarstvu zdravstva trebali bi prepoznati činjenice da visokoobrazovane sestre, njihov adekvatan broj i ispunjenje zakonom propisanih uvjeta rada značajno smanjuju pobol od sepse i samim time smanjuju troškove liječenja - ističe Jelena Slijepčević.
Ako se sepsa ne uoči i liječi na vrijeme, rapidno dolazi do septičnog šoka, u kojem se iz minute u minute vodi borba za preživljenje bolesnika. Usprkos adekvatnom i agresivnom liječenju, velik postotak pacijenata ne preživi.
- Društvo HDMSARIST priključilo se 2014. globalnoj kampanji za borbu protiv sepse. Obvezali smo se da ćemo na nacionalnoj razini provesti različite akcije kojima će povećati javnu i profesionalnu svijest o sepsi i utjecati na smanjenje broja oboljelih i umrlih - kaže J. Slijepčević. U protekle tri godine izrađena su tri plakata o odrasloj, neonatalnoj i dječjoj te meningokoknoj sepsi za sve bolnice, tiskane brošure o prvim simptomima i prvim intervencijama koje je potrebno provesti, 63 preporuke za skrb o septičnom bolesniku, edukacije javnosti i zdravstvenih djelatnika ...
Nepoznat pojam
Sepsa je po život opasna disfunkcija organa uzrokovana nereguliranim odgovorom domaćina. - Pojednostavljeno bismo mogli reći da je septično stanje zapravo neadekvatan imunološki odgovor našeg organizma na prisutnost bakterija i njihovih otrova u krvi - kaže Jelena Slijepčević. U Hrvatskoj najčešće i čujemo za termin “trovanje krvi”, no više od toga velik broj građana ne zna. Različite ankete o poznavanju termina “sepsa” provođene su i Europi i Americi i znanje baš nije veliko. Gotovo polovica Amerikanaca ili, primjerice Nijemaca, nije ni čula za sepsu.
Što treba znati
- Cilj je zato jačati svjesnost o sepsi i poznavanju prvih simptoma i znakova. Sepsu je u samom početku njezina nastanka vrlo teško prepoznati jer može imitirati razna druga stanja i bolesti. Važno je znati da pacijenti koji dolaze na planirane operativne zahvate ne smiju imati povišenu temperaturu, aktivnu upalu, nesaniranu usnu šupljinu... Zdravstveni profesionalci trebaju poštivati propisane protokole i standarde vezane uz sprečavanje pneumonije izazvane ventilatorom, infekcije povezane s kateterima, sprečavati komplikacije dugotrajnog ležanja... Ono što je najvažnije jest ispravna higijena ruku svih sudionika u procesu liječenja - ističe Jelena Slijepčević.
Brza reakcija spašava život
Kako prepoznati sepsu
Sepsu može dobiti svatko, no veći rizik od nje imaju osobe starije životne dobi, nedonoščad i mala djeca, osobe s narušenim imunološkim sustavom zbog dugotrajne terapije, osobe nakon operativnih zahvata ili imunokompromitirane osobe (HIV, karcinom...). Prepoznavanje simptoma djelomično ovisi o mjestu infekcije (pluća, bubrezi, abdomen...) i brzine razvoja sepse, no najčešće su prvi simptomi na koje moramo obratiti pažnju visoka tjelesna temperatura (iznad 38 Celzijevih stupnjeva) ili niska tjelesna temperatura, niži sistolički tlak (ispod 100 mmHg), ubrzano disanje, ubrzani puls, moguća mučnina, povraćanje, zbunjenost i smetenost, smanjeno mokrenje, crvenilo rane…
6 nužnih koraka u prvom satu
Liječenje sepse i septičnog šoka provodi se u jedinicama intenzivnog liječenja uz brzu i agresivnu terapiju prema smjernicama “Surviving Sepsis Campaigns”. Liječenje je vrlo kompleksno zbog nepredvidljivosti imunološkog odgovora bolesnika, pratećih komorbiditeta i težine same bolesti. Ono što se kod svih septičnih bolesnika mora učiniti unutar prvog sata od postavljanja dijagnoze jest provesti tzv. šest koraka: primijeniti kisik, uzeti relevantne kulture, primijeniti širokospektrni antibiotik, uzeti krv za analizu laktata i kompletnu krvnu sliku, započeti primjenu infuzije te mjeriti točnu satnu diurezu urina.