Svijetu prijeti epidemija gonoreje za koju nema lijeka!

Uznemirujuću vijest objavili su švedski i japanski znanstvenici na nedavno održanoj 19. konferenciji međunarodnog društva za istraživanje spolno prenosivih bolesti u Quebecu, Kanada: pojavio se novi soj bakterije koja izaziva gonoreju, Neisseria gonorrhoeae ili gonokok, otporan na antibiotike.

Tim dr. Magnusa Unemoa koji tu bakteriju već godinama proučava u Sveučilišnoj bolnici Orebro u Švedskoj, kaže da bi mutirani soj donedavno lako izlječivu spolno prenosivu bakterijsku infekciju mogao pretvoriti u veliku prijetnju globalnom javnom zdravstvu.

Novi soj gonokoka H041 otporan je na sve antibiotike iz klase cefalosporina, posebice na najčešće korištene lijekove ceftriakson i cefiksim. Znanstvenici kažu da je H041 rezistentan na doze ceftriaksona tri puta veće od onih koje djeluju kod dosad poznatih sojeva.

- A otporan je i na većinu drugih testiranih lijekova. Ovo je alarmantno otkriće, no to se moglo i predvidjeti. Otkako su antibiotici postali standardna terapija za gonoreju još 1940-ih, Neisseria gonorrhoeae je pokazivala zavidnu sposobnost razvoja mehanizma rezistencije na sve lijekove kojima smo je željeli kontrolirati - izjavio je dr. Unemo - Hitno moramo pronaći nove terapije ako želimo spriječiti širenje problema.

- Doista neugodna vijest. Cefalosporini su zlatni standard ili prva linija u liječenju gonoreje posvuda u svijetu, posebice cefatrikson koji se daje kao intramuskularna injekcija - kaže dr. Maja Ceković, poznata zagrebačka dermatovenerologinja - Dakako, moguće ju primijeniti i druge antibiotike, doksocikline, azitromicin, eritromicin... Penicilin se danas rjeđe koristi jer vrlo često zajedno idu infekcije gonorejom i klamidijom, a penicilin ne pomaže kod klamidije. No samo je pitanje vremena do kada će i te druge terapije djelovati.

A koliko je gonoreja, (mnogima poznatija kao triper ili kapavac) raširena svjedoče statistike Svjetske zdravstvene organizacije - oko 65 milijuna ljudi ili oko jedan posto stanovništva svijeta godišnje budu inficirana. U 80 posto slučajeva pacijenti su mladi muškarci.

U Hrvatskoj gonoreje nema mnogo, a kako se svi slučajevi te bolesti (kao i drugih spolno prenosivih bolesti) moraju prijavljivati Hrvatskom Zavodu za javno zdravstvo, treba vjerovati da su brojke pouzdane.

Liječnici iz klinike za infektivne bolesti "Fran Mihaljević" su u svibnju na 3. hrvatskom kongresu o urogenitalnim i spolno prenosivim infekcijama u Opatiji objavili kako je od 2003. godine do danas ukupno napravljeno 1296 testova na gonokok, a bilo 27 ih je bilo pozitivnih. Također, rečeno je da kod nas gonoreju češće imaju homoseksualni muškarci, te HIV-pozitivne osobe.

- Činjenica da nema mnogo slučajeva gonoreje u Hrvatskoj i da su oni češći kod određene populacije ne znači ništa. Ne znači da se svi ne moraju paziti i odgovorno se ponašati. Rizik od svih spolno prenosivih bolesti, pa tako i gonoreje veći je za one koji ne koriste zaštitu ili često mijenjaju partnere - kaže dr. Ceković, koja je u svojoj praksi vidjela dosta slučajeva gonoreje.

Često je ta bolest neželjeni suvenir koji bi netko donio sa službenog puta, a posljednjih godina posebno iz nama susjednih zemalja gdje se bilježi znatno veći broj oboljelih nego u Hrvatskoj. Prema podacima srbijanskog Instituta za javno zdravlje, primjerice, u toj zemlji od 2008. godišnje bilježe više od 100 slučajeva gonoreje, a tamošnje liječnike zabrinjava i porast broja svih spolno prenosivih bolesti među mladima 20 do 29 godina. O porastu broja oboljelih od gonoreje puno se govori i u Bosni i Hercegovini, a tamošnji liječnici također upozoravaju da najveći rizik prijeti mladima.

Trenutno je teško reći dokle dogurao otporni gonokok H041. Dosad su slučajevi zaraze tim opasnim sojem zabilježeni samo u Japanu i Norveškoj. Pravo pitanje nije hoće li stići i do nas nego - kada će stići. U globalnom selu i bakterije brzo putuju.