U SAD-u se u samo jednoj godini smrtnost od raka pluća smanjila za čak 2,2 posto! Amerikanci tvrde da za to treba zahvaliti ustrajnoj borbi protiv pušenja, odnosno smanjenju broja pušača, te sve učinkovitijim lijekovima.
Intenzivnom borbom protiv pušenja još od devedesetih godina prošlog stoljeća spriječili su, kažu, gotovo 3 milijuna smrti od raka pluća. U odnosu na ostale vrste zloćudnih bolesti, za koje se smrtnost stabilizirala, ona od raka pluća dramatično opada. Tome je, dodaju, pridonijela i nova imunoterapija, koja daje bolje rezultate liječenja.
Na žalost, Hrvatska se ne može pohvaliti takvim brojkama unatoč činjenici da su posljednjih pet godina i hrvatskim pacijentima dostupni najnoviji lijekovi, uključujući i imunoterapiju. To je tek malo povećalo petogodišnje preživljavanje dijela pacijenata, ali dramatičnog pada smrtnosti od te zloćudne bolesti ipak nema, pa i dalje godišnje umire 2800 od 3000 oboljelih. Naime, rak pluća još je najčešći uzrok smrti od tumora kod muškaraca.
Probir
Što znači smanjenje broja ovisnika o duhanu, govori i podatak da je od 1991. do 2017. smrtnost od raka u SAD-u u neprestanom padu i da je u 25 godina pala za 29 posto. Rak pluća je šampion pada smrtnosti, što govori u prilog učinkovitosti borbe protiv pušenja. U 2019. broj pušača u SAD-u dosegnuo je najnižu razinu. No, Hrvatska se, unatoč dostupnosti najnovijih terapija, ne može pohvaliti takvih dobrim izvješćima. Godišnje od te teške zloćudne bolesti oboli oko 3000 osoba, a umire više od 90 posto. Problem je što se u Hrvatskoj broj pušača ne smanjuje i što se u borbi protiv pušenja gotovo ništa nije učinilo. Primjerice, zabrana pušenja u kafićima, koja je, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, uz poskupljenje cigareta, imala najveći utjecaj na pad ovisnika o duhanu, u Hrvatskoj nije ni u primislima zdravstvenih vlasti.
Nadu da bi se barem ranim otkrivanjem raka pluća mogla smanjiti smrtnost daje Nacionalni program ranog otkrivanja raka pluća, koji će javnosti biti predstavljen idućeg utorka. Njime bi se trebalo obuhvatiti pušače koji su ovisni o cigaretama dulje od 30 godina, a stariji su od 50. Probir će se raditi s najnovijom generacijom CT uređaja, u 11 centara, koji su vrlo precizni i manje zrače, a otkrivat će se tumori i manji od pola centimetra, što znači da su operabilni.
Veliki tumori
- Čak dvije trećine naših pacijenata dolazi liječniku s metastatskom bolešću, a tumori su nerijetko veći i od deset centimetara. Probirom će se uspjeti naći i oni manji od pola centimetra - kaže akademik Miroslav Samaržija, koordinator Nacionalnog programa probira i ravnatelj Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb. Da bi to mogao biti put za konačno silaznu putanju smrtnosti od raka pluća, akademik Samaržija objašnjava podacima prema kojima je studija rađena u Belgiji i Nizozemskoj potvrdila da je u 50 posto slučajeva probirom u kojem je korišten niskodozažni CT bolest otkrivena na samom početku pa je 70 do 80 posto takvih pacijenata izliječeno. Pokazalo se da je smrtnost od raka pluća kod muškaraca pala za 26, a kod žena za 40 posto, odnosno spašen je svaki četvrti muškarac i svaka treća žena.
Rak pluća u brojkama
- 3000 novih slučajeva godišnje bilježi se u Hrvatskoj
- 2800 osoba umire godišnje u Hrvatskoj
- 80 do 90 posto pacijenata su pušači
- 15 do 20 posto stopa je preživljavanja u razvijenim zemljama
- 10 posto stopa je preživljavanja u Hrvatskoj
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....