EUROPSKI ZDRAVSTVENI INDEKS

SLOM HRVATSKOG ZDRAVSTVA NA UGLEDNOJ EUROPSKOJ RANG LISTI Pretekle su nas Makedonija, Crna Gora i Srbija, u samo godinu dana pali smo za sedam mjesta

 Tom Dubravec / CROPIX

U prošloj godini Hrvatska je s 19. pala na 26. mjesto Europskog zdravstvenog indeksa (EHCI), kojim se ocjenjuju učinkovitost, kvaliteta i dostupnost zdravstvenih sustava 35 europskih zemalja.

Pritom su izgubljena čak 83 boda u odnosu na godinu ranije, najviše u ishodima liječenja i dostupnosti zdravstvene skrbi. Riječ je o europskoj rang listi na kojoj se ocjenjuje šest faktora od kojih svaki ima dodatno ocjenjivanje po nekoliko kategorija za koje se drži da su ključ u funkcioniranju zdravstva i zdravstvenog sustava europskih zemalja.

Prvo mjesto i prošle je godine zadržala Nizozemska, a slijede je Švicarska, Danska, Norveška i Luksemburg, zemlje koje uz dobru organizaciju sustava imaju i značajno veći prihod po stanovniku za zdravstvo. No, bitka za sredinu ljestvice uvijek je zanimljiva jer pokazuje koliko se i mijenja li se uopće išta u zemljama s podjednakim izdvajanjima za zdravstvo u organizaciji sustava.

- Na žalost, ovaj hrvatski pad nije rezultat jednogodišnjeg zbivanja u hrvatskom zdravstvu, već očito sistemskog problema zbog čega i po ovom indeksu ili padamo ili stagniramo gotovo u svemu što se tiče organizacije sustava - kaže Maja Vehovec s Ekonomskog instituta. Dodaje kako smo primjerice od tih 83 izgubljena boda čak 37 izgubili na listama čekanja.

Naime, EHCI ocjenjuje stanje prevencije, dostupnost zdravstva, rezultate ishoda liječenja, dostupnost novih lijekova, prava pacijenta te rang i doseg usluga (ukupno 6), a najveći broj bodova je 1000. U ocjenjivanju najviše bodova nosi dostupnost, odnosno kratkoća lista čekanja za primjerice liječenje raka ili pak dostupnost CT snimanja, odnosno maksimalno mogućih 300 bodova. Nešto manje ili najviše 225 bodova može dobiti neka zemlja koja ima dobre ishode liječenja raka, malo MRSA infekcija, malu dojenačku smrtnost...

Iza Hrvatske na indeksu je još samo devet od 35 zemalja, a pokazalo se da smo baš po dva kriterija koja se ocjenjuju s najviše bodova pali ili tek zadržali istu razinu kao i 2016.

Primjerice, loši smo u dostupnosti, odnosno imamo prevelike liste čekanja, što su Makedonija i Crna Gora uspješno promijenile implementiravši u sustav e-booking. Zato se Makedonija s 27. mjesta 2014. lani popela na 22. mjesto ukupno, a po indeksu dostupnosti na 16. mjesto. I Srbija pokušava promijeniti taj problem sustava pa je od Makedonaca kupila licencu za e-booking i nazvala ga Moj doktor, preko kojega se izravno naručuju pacijenti za specijalistički pregled. Pogled na prevenciju u Hrvatskoj također je s prstom dolje pa onda niti ne čudi 26. mjesto na ljestvici.

Zaključak je autora indeksa da se pokazalo kako upravo nedostupnost, odnosno duge liste čekanja na dijagnostiku ili zahvat poskupljuju zdravstveni sustav. Tvrde da duge liste čekanja, suprotno onome zbog čega postoje u Hrvatskoj, neće uštedjeti, već samo više potrošiti.

Zato preporučuju da se zdravstvene politike više usmjere na "brzi protok pacijenta" jer će sustav tako biti učinkovitiji, kvalitetniji i jeftiniji. Kao primjer navode godinama superiornu Nizozemsku, koja ima 160 centara prve pomoći otvorene za operacije 24 sata 7 dana u tjednu, a zdravstvene amatere poput političara i birokrata drži daleko od donošenja zdravstvenih odluka u kojima pak veliku ulogu imaju udruge pacijenata.

1. Nizozemska 924

2. Švicarska 898

3. Danska 864

4. Norveška 850

5. Luksemburg 850

---------------

16. Slovenija 726

21. Srbija 673

22. Makedonija 649

25. Crna Gora 623

26. Hrvatska 620

* Ukupno 35 zemalja

* Maksimum 1000 bodova

Iza Hrvatske su samo: Cipar, Rumunjska, Bugarska, Grčka, Latvija, Poljska, Mađarska, Litva, Albanija

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 21:24