Sjemenke buče za bolje zdravlje i dobar biznis

Vrlo često, posebno navečer, uz neku knjigu ili pred televizorom na dohvatu ruke nađu se namirnice koje svrstavamo u male snackove. Višestruko korisno bit će za zdravlje ako pretjerano slane i masne grickalice zamijenimo s nečim doista korisnim i nutritivno vrijednim - sjemenkama buče i suncokreta.

Iako postoji uvriježeno mišljenje da su sjemenke visokokalorične namirnice i da ih zbog toga treba izbjegavati, treba istaknuti da je to kriva slika pravog stanja stvari. Sjemenke bundeve jesu kalorične, ali to nije razlog da ne uživate u njima. One, naime, pomažu smanjenju koncentracije lošeg kolesterola u serumu.

Iako obiluju mastima, u sastavu tih masti zastupljeno je više nezasićenih masnih kiselina nego u mnogim drugim namirnicama koje smatramo niskokaloričnima. Tako u navedenim sjemenkama oko 50 posto masti zauzimaju nezasićene masne kiseline. Nezasićene masne kiseline pomažu stvaranje “dobrog” kolesterola (HDL), koji djeluje poput čistača krvnih žila, a istovremeno se smanjuje udio “lošeg” kolesterola u krvi (LDL).

Poznata je činjenica da korist od konzumacije sjemenki buče imaju muškarci radi prevencije nastanka bolesti prostate. I ženama se te sjemenke preporučuju, jer osim masti sadrže i dodatne vrijedne tvari - bjelančevine ili proteine. Uz to, sadrže značajne količine vitamina E, koji posjeduje antioksidacijsku moć i djelotvoran je u borbi protiv prijevremenog starenja i u održavanju spolnih funkcija. Sjemenke sadrže sve vitamine B skupine osim vitamina B12 (ne sadrže vitamin B12 jer se on ne stvara u biljkama).

Ti vitamini pomažu u održavanju ravnoteže u metabolizmu aminokiselina, ugljikohidrata, osiguravaju pravilnu izmjenu tvari, pravilnu podražljivost živčanog sustava, te jednako tako čuvaju zdravlje kože i ostalih keratinskih struktura u organizmu. Uz to, sjemenke obiluju magnezijem, cinkom i željezom. Nije zanemariva ni količina prehrambenih vlakana u sjemenkama jer upravo su to tvari koje se preporučuju u prehrani svih populacija, bez obzira na spol i dob, da bi se održavala i osiguravala pravilna peristaltika crijeva i time provodila djelotvorna detoksikacija organizma.

Dakako, bučine sjemenke većina će jesti bez ikakvog začina, osim možda malo soli. Međutim, moram opisati zanimljivost na koju sam naišla boraveći u prekomurskom području jugoistočne Austrije. Tu sam naime u jednoj vinoteci zaprepašteno gledala u dvadeset proizvoda, predivno složenih i prezentiranih. Radilo se o sjemenkama buče kao osnovnoj sirovini, ali je svaki proizvod bio poseban, ovisno o tome u što su sjemenke buče bile obložene.

Od osnovnog okusa, gdje je samo dodana morska sol da se dobiju slane sjemenke, bila je tu i sva raskoš okusa, boja i naziva. Izložene su i sjemenke obložene tamnom čokoladom, cimetom i čili papričicom, nazvane Latin Lover, zatim obložene zelenim japanskim hrenom - vasabijem - nazvane Orijentalne, pa one obložene zamamnom kremom od lavande. Sve u svemu, izvrstan proizvod, pri čemu se kutijica tako priređenih bučinih sjemenki od 80 grama prodavala po 4,20 eura. Dobar smisao za business, zar ne?