Utorak je u Hrvatskoj bio pakleni, a jednako će vruće biti još barem nekoliko dana, nakon čega stiže kratak predah od vrućina, ali samo za vikend, najavljuju meteorolozi. Sljedeći tjedan sve iznova – vrućina koja će u hladu prelaziti 35 Celzijevih stupnjeva.
Budući da nam prognostičari predviđaju jako sparno i vruće ljeto, trebamo dobro paziti kako izbjeći neželjene zdravstvene posljedice koje mogu doći u paketu s temperaturnim udarima. Čak i oni najzdraviji i u "najboljim godinama" sa zdravim životnim navikama nisu imuni na opasnost sunčevih zraka. Toplinski valovi ovakvog intenziteta ne biraju žrtve.
Kako se zaštititi? Za savjet smo pitali specijalista interne medicine, dr. Ivana Gornika, pročelnika Objedinjenog hitnog bolničkog prijema KBC-a Zagreb. Šef Hitne na Rebru upozorava na opasnosti, govori kako one mogu utjecati na naše zdravlje i što učiniti da se maksimalno zaštitimo. Mora li birati dvije poruke, jedna je hidratacija, a druga – sve s mjerom.
1. Kloniti se sunca i vrućine
Izbjegavajte boraviti u prostorima u kojima je temperatura povišena, osobito ako su to zatvoreni prostori, bez cirkulacije zraka. Tijelo se hladi znojenjem, a ono je puno efikasnije postoji li cirkulacija zraka. U zatvorenom se prostoru automatski povećava vlaga, smanjuje se mogućnost znojenja. Najbolje je držati se hlada, a moramo li biti unutra i ne želimo paliti klima uređaje, otvorimo prozore na strani koja nije sunčana. Napraviti cirkulaciju zraka koja će eliminirati i vlagu. Direktnu izloženost suncu treba izbjegavati ne samo zbog UV zračenja, nego i zbog toplinskog zračenja koje doprinosi zdravstvenoj ugrozi. Hlad, hlad, hlad. Zatvoreno i prozračno. I zaboravimo propuh, to je mit.
2. Što odjenuti?
Odjeća ne smije biti uz tijelo, treba biti lepršava i prozračna da omogućava cirkulaciju zraka uz tijelo. Takva odjeća tijelu daje hlad, ne zadržava vrući zrak uz njega, omogućava mu znojenje i respiraciju. Cirkulacija zraka potiče hlađenje tijela. Preporučeni materijali su lan i pamuk, kad odjeća nije tijesna omogućava tijelu da se riješi viška topline. Prvo, dakle, tijelo moramo ukloniti iz okoline koja će ga pregrijavati, a to je i loš izbor odjeće. Tko je čitao Robinzona Crusoa zna da je i on shvatio da mu je hladnije kad je odjeven nego kad je gol. Zato što ga upravo ta odjeća štiti od elementa zračenja radijacijom. Kad ste obučeni, koža vam je u hladu. Lepršava odjeća omogućuje cirkulaciju zraka i dodatno hlađenje. Sindromi do kojih dolazi pri izlaganju vrućinama su različiti. Glava je posebno osjetljiva na izloženost direktnoj radijaciji sunca. To nema veze samo sa vrućinom nego sa infracrvenim zračenjem koje dolazi od sunca. Dakle, ne možemo li biti u hladu, nemojmo izlagati glavu suncu. Mokri rubac na suncu je dobra ideja, kao i mokra kosa općenito. Jako je važno glavu držati hladnom, ne samo u prenesenom nego i u doslovnom značenju. I ne bojte se, izađete li s mokrom kosom na vjetar ako je vrućina nećete dobiti upalu mozga, kako su nas nekad učile mame. Zvuči primitivno, ali nema ništa loše u propuhu niti da si smočite kosu ako je vruće. Jer to vas hladi.
3. Što piti i koliko?
Osnovna je stvar unos tekućine. Svakako piti što više vode ili neke druge nezaslađene tekućine Ako bismo radili redoslijed, prvo je voda pa mineralna voda. Slatka pića i alkohol pospješuju dehidraciju, kao i kava. Zašto je voda bitna? Zato jer se bez nje ne možemo znojiti, a ako se ne znojimo, pregrijavamo se. Ljudi se znoje i neprimjetno pa pritom gube puno tekućine iz tijela. Održavanje cirkulirajućeg volumena, kako zovemo dovoljno tekućine u tijelu, omogućava organizmu da radi sve što treba raditi. Organizam je prilagodljiv, održavat će on funkcije i u nekim neoptimalnim uvjetima, ali kad su već vanjski uvjeti ekstremni i dali smo mu zadatak da se mora pojačano hladiti, tada mu moramo omogućiti da to radi što lakše. A to je omogućiti mu dovoljno tekućine. Čak toliko da nemamo li ništa drugo pri ruci osim slatkog gaziranog napitka, bolje je i to nego ništa, ali to je samo hitna mjera do unosa vode. Ako vam paše da u vodu stavite krastavce, limun ili limetu, samo naprijed ako će vas to motivirati da pijete što više vode. Na pitanje koliko vode piti, nema odgovora.
4. Kako znati da smo unijeli dovoljno vode?
Morate redoviti mokriti. Dok god redovito motrite, svaka dva do tri sata, znači da ste dovoljno hidrirani. Niste li mokrili pet, šest sati, znači da tijelo čuva tekućinu. Jer dok god čovjek mokri, znači da ima viška tekućine. I naravno, to nije mokrenje potaknuto lijekovima, alkoholom ili kavom. Zato je važno ne unositi alkohol ili previše kave. Ako je čovjek ujutro bio na wc-u i odradio osam sati bez da je mokrio, sigurno je dehidriran. Mokrenje je, nazovimo ga, mjera. Također, što je mokraća svjetlija bolje ste hidrirani. Trebala bi biti nježno žute boje. Na taj način sportaši, kojima je recimo prije utrke važno da su hidrirani, provjeravaju razinu hidratacije u organizmu. Što je mokraća tamnija, to ste manje vode uzeli.
5. Što jesti i koliko?
Što se tiče hrane, treba izbjegavati velike obroke i tešku hranu koja zahtijeva angažman organizma da ju probavi. Poanta je poštedjeti što više organizam bilo kakvih napora. Salate su zdrave i dobre, juhe zbog tekućine, voće zbog vitamina. Sol u organizmu je važna, a poznato je da se sol iz organizma gubi znojenjem, ali ne trebamo ju posebno nadoknađivati. Hrvati prema svojim prehrambenim navikama unose dovoljno soli da zadovolje te ljetne promjene. Nije krivo da voda bude hladna niti je led loš. U krajnjoj liniji to rashladi organizam iznutra.
5. Kava?
I kava dovodi do smanjena hidratacije, ali dvije do tri male šalice, ili jednu veliku si možemo priuštiti, pod uvjetom da ju obilto zalijevamo vodom. Znamo da je kava diuretik pa, dakle, utječe da gubimo tekućinu iz tijela i to mokrenje izazvano kavom može nas prevariti da imamo dovoljno tekućine i kad nemamo.
6. Tjelesne aktivnosti?
Ograničiti ih, usporiti. Ne možemo očekivati da će netko po vrućini hodati jednakim tempom kao kad nije vruće. To je ogroman zahtjev za kardiovaskularni sustav. Ljudi koji su u treningu, bolje je da to rade u klimatiziranom prostoru, ali mislite li ići na trku koja se trči 10. srpnja u podne, ne možete prvi put trčati u tim uvjetima na dan utrke. Ali to je samo za sportaše. Moramo se prilagoditi novim uvjetima. Ograničimo intenzivne aktivnosti, a svatko za sebe zna što mu je intenzivno. To je sve što vam izaziva ubrzani rad srca ili vas tjera da dišete više nego što biste inače disali.
7. Vožnja?
Izlazak iz klimatiziranog automobila udar je na kardiovaskularni sustav. Isto kao što nije dobro zagrijan skočiti u hladno more i bolje je prvo smočiti se, tako i iz automobila treba izlaziti postepeno. Kad ugasite motor, otvorite prozor da se izmijeni zrak, udahnuti nekoliko puta i izaći polagano, ne naglim pokretom. Jer, lako je kolabirati. Jasno je da će zdrava osoba podnijeti i nagli izlazak, može joj biti tek malo mučno, ali puno je ljudi koji misle da su dobro, a zapravo nisu pa ih taj veliki stres prelaska s hladnog na toplo može ugroziti. Izađete li s klime od 18 stupnjeva na vanjskih 30 i nešto, na suncu 40, u jednom trenutku tijelo doživi razliku od 20 stupnjeva. Oz sjedećeg ste se položaja naglo digli u stojeći gdje naglo dolazi do potrebe da se stabilizira cirkulacija, lako se kolabira. Spoje se nagla vertikalizacija, promjena temperature i relativna dehidracija i organizam nije sposoban to podnijeti. Od naglog pada tlaka neće umrijeti, ali može, recimo, pri padu lupiti glavom...Sve treba raditi polako, usporiti, ne skakati. Jasno da nekad ne možete usporiti, ali usporite.
Dr. Ivan Gornik za kraj moli da napomenemo kako je strašno važno ljudima koji si nisu u mogućnosti sami osigurati unos tekućine, omogućiti im ju. I oni se znoje, i njima je vruće, ljudima koji ne mogu ustati ili im je teško ustati. Oni ovise o nama i moramo im omogućiti da piju. Uvijek kad govorimo o vrućini zamišljamo ljude koji hodaju gradom i brišu čelo maramicom. Ali oni mogu otići u kafić i popiti vode. Zamislite onoga koji leži u krevetu, doma ili u domu umirovljenika, koji ne može doći do te vode. Jako je važno ljudima fizičke ili mentalne ograničenosti osigurati dovoljan unos tekućine.
,