Dvoje akademika, 16 sveučilišnih profesora, šest docenata, doktori znanosti, primarijusi... ali prije svega predani liječnici koji su svojim dugogodišnjim respektabilnim radom stekli ono što je najvažnije - povjerenje svojih pacijenata.
Njih 66 svoja znanja stjecali su kroz javni sustav, a danas su dio Specijalne bolnice PrimaMed.
Iako službeno rade od kraja prošle godine, kada su dobili rješenje za rad Ministarstva zdravstva, tek sada su se odlučili predstaviti široj javnosti jer, kako kažu, htjeli su prvo kompletirati infrastrukturu - tehničku, tehnološku i onu ljudsku.
I zbilja, već na prvi pogled se vidi da je u bolnicu uložen silan trud, što govore i sami pacijenti kojima se najviše dopada što nemaju osjećaj da se nalaze u zdravstvenoj ustanovi.
Bolnica se nalazi na tri lokacije - Ulica Frana Folnegovića 6, Lovinčićeva 1 i 3A i 3B. Ukupna neto površina je oko tri tisuće kvadrata, a zelena površina, odnosno hortikultura oko bolnice prostire se dvije i pol tisuće kvadrata. Pacijenti i zaposlenici ne moraju brinuti ni o parkirnim mjestima jer im je osigurano njih 80.
Ravnatelj i suvlasnik, prim. dr. sc. Gzim Redžepi, pulmolog po struci, govori nam kako je uloženo više od 12 milijuna eura. U to je uključen prostor, uređenje i oprema.
- Financirali smo se kreditima banaka i leasing kuća. No, ono s čime se trenutno najviše ponosimo jest činjenica da smo potpisali suradnju s najvećim bolničkim lancem na svijetu, Acibadem grupom, govori prim. Redžepi.
U bolnici, Acibadem već ima svoj ured, a PrimaMedu, govori ravnatelj, jako puno znači, da oni, kao mala bolnica imaju potporu jedne velike grupacije koja želi doći na hrvatsko tržište te da su izabrali upravo njih partnere.
Upravo ova suradnja mogla bi rezultirati jednom od do sada nemogućih misija. PrimaMed bi uskoro trebala postati prva privatna Opća bolnica. Naime, cilj je da se otvori Objedinjeni hitni bolnički prijem i svi popratni sadržaji.
- Nadamo se da će se to uskoro ostvariti jer hrvatski građani to zaslužuju. Postoji jedna prepreka, a to je zakon, za koji se nadamo da će skoro biti promijenjen. Naime, trenutni propisi govore da samo lokalna samouprava, gradovi, županije i država mogu biti osnivači takve bolnice, govori prim. Redžepi.
Dakle, to bi bila prva privatna bolnica koja je 24 sata na raspolaganju pacijentima.
Naravno, i sada rade 24 sata, ali za pacijente koji su hospitalizirani, dok se naručeni pregledi rade u uredovno vrijeme.
Akademik Miroslav Samaržija pojašnjava kako je preteča nove bolnice bila Poliklinika Apneja koja je s djelovanjem započela još 2012. godine.
- Dakle, već 12 godina tržištu nudimo izvrsnu pulmološku dijagnostiku, odnosno ukupnu torakalnu medicinu. Kako smo tijekom covida Polikliniku Apneja pretvorili u Specijalnu bolnicu PrimaMed, sa samim rebrendingom imali smo cilj i želju da uz izvrsnost kadra, poboljšanje ljudskog potencijala, poboljšavamo i naš značaj. To je udio stručne medicine, ne samo pulmološke, nego kompletne interne medicine koju smo radili, govori akademik Samaržija i dodaje kako se bolnica proširila i na otorinolaringologiju, abdominalnu kirurgiju, oftalmologiju, laboratorij, psihijatriju, kliničku psihologiju, fizikalnu terapiju i rehabilitaciju... Naravno, opremljeni su i s Jedinicom intenzivnog liječenja.
No, ono što svakako valja naglasiti jest da je, sukladno rješenju Ministarstva zdravstva, PrimaMed jedini registrirani Centar za medicinu spavanja, koji uključuje i laboratorij za medicinu spavanja.
- To znači da koristimo najsuvremenije tehnologije s umjetnom inteligencijom. Naime, uređaji koje imamo jedini su koji se koriste u velikim kliničkim studijama za medicinu spavanja za nove pristupe dijagnostici i liječenju, navodi ravnatelj Redžepi. Kaže i da imaju registriranu i pedijatriju gdje roditelj može boraviti s djetetom. Naime, nemali broj djece ima problem s prestankom disanja, no na sreću uglavnom ne bude ozbiljnijih problema.
Jedini su u Hrvatskoj, osim jedne javne bolnice, koja radi somnoskopiju. Riječ je o pretragama gdje se uspavljuje pacijent te se mjeri elastičnost mekog nepca i struktura ždrijela, a sve kako bi vidjeli kakav će biti očekivani ishod liječenja. Tako je vidljiv i točan razlog nekog mehaničkog oštećenja unutar baze jezika i ždrijela i početka dušnika.
- Uz sve to što smo radili već neko vrijeme, bila nam je želja da se u neko skorije vrijeme infrastrukturno još popravimo, da to bude ključni preduvjet za daljnji rad. Da bude kompletirana infrastruktura, tehnička, tehnološka i ljudska. Nismo išli za tim da se prvo razvije posao, pa da stvari rješavamo putem. Smatrali smo da je važno da se ostvare svi preduvjeti, a tek onda da se dodaju djelatnosti koje jesu komplementarne za ono što mi radimo, smatra akademik Samaržija.
Inovativnost i inovacije u medicini, govori akademik, njihov je cilj. Razlog tome je, govori, i činjenica da imaju pet certificiranih izostandarda: od digitalne i informatičke sigurnosti, GDPR-a, poslovnih potencijala, procesa u samoj bolnici, a unazad tri godine članica su međunarodnog boarda privatnih bolnica.
Iako je riječ o privatnoj bolnici, s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje imaju ugovor još od 2012. godine
Riječ je dijagnostičkom postupku polisomnografije, odnosno testiranju za medicinu spavanja.
- Od 5500 postupaka koji se rade godišnje u Hrvatskoj, više od 3000 godišnje je kod nas, govori prim. Redžepi.
Što se tiče ostalih postupaka preko HZZO-a, smatra Redžepi, za privatnike to nije povoljna opcija. Naime, važeće cijene HZZO-a za njih su preniske.
- Prijavili smo se na jedan natječaj i dobili ga. To je bilo u cilju smanjenja listi čekanja, u vrijeme kada su privatnici preuzeli dio pacijenata. Konkretno, mi smo radili UZV lokomotornog sustava, UZV dojke, abdomena, srca i dopler vena nogu, govori prim Redžepi.
Pojašnjava kako pretrage koje traju 30 ili 40 minuta, koje su zahtjevne, koje podrazumijevaju stručnjaka jednostavno nisu dovoljno plaćene da bi za privatnika bilo isplativo. Čak ne niti isplativo, nego da ne bi bili na gubitku.
- Kao što je poznato, država je u odnosu na 2022. za 46 posto povećala plaće, a cijene su ostale iste. Danas je, bez uvrede, šišanje ili pedikura ili brza hrana jednaka cijeni UZV abdomena, gdje radi sveučilišni profesor s 20 godina iskustva na modernim i skupim uređajima, govori prim. Redžepi.
Iz bolnice nam tako govore da rade i s osiguravajućim kućama, ali ni tu nema isplativosti. Primjerice, bruto plaća liječnika je oko osam tisuća eura i više.
- Primjerice, UZV abdomena traje 30 minuta, a po cjeniku HZZO-a košta 20-ak eura. I sad recite, koliko liječnik treba odraditi UZV mjesečno da zaradi bruto plaću? Da radi 12 sati dnevno bez pauze ne bi stigao, navodi prim. Redžepi.
U bolnici su jasnog stava da je potrebna sinergija javnog i privatnog zdravstva na dobrobit pacijenata i cijelog društva, a isto tako i da postoji potreba za privatnim sektorom. Naime, ljudi kad su bolesni posebno su osjetljivi, a poznato je da kod privatnika imaju veći komfor i više vremena liječnika da se posveti pacijentu.
- Naš koncept je da smo trenutno jedini privatnici u Hrvatskoj koji nudimo niz uskih specijalističkih djelatnosti na jednom mjestu. Među nama je devet pulmologa, pet kardiologa, imamo svoj laboratorij, kompletnu radiološku dijagnostiku, laboratorij radi 24 sata, imamo intenzivnu, dvije operacijske sale. Imamo svoju strojarnicu s kisikom, dušičnim oksidom CO2, dakle sa svime što ima svaka velika, javna bolnica u Hrvatskoj, govori akademik Samaržija.
Kao jedan od problema privatnog sektora, ističu u bolnici, jest činjenica da se često događa da pacijenti ne dođu na zakazani pregled. To znači gubitak, od termina za nekog drugog pacijenta do financijskog gubitka. Naravno, uslugu koja nije isporučena ne mogu naplatiti.
No, kako su shvatili da dio pacijenata kasni na preglede ili ne može doći jer imaju teže bolesti i trebaju sanitetski prijevoz, koji se predugo čeka, iz PrimaMeda su odlučili pomoći takvim pacijentima te će uskoro oformiti vlastiti sanitetski prijevoz.
Inače, službeno otvorenje bolnice je u četvrtak, a osim brojnih gostiju, tu će biti i domaćini, ravnatelj prim. Redžepi, akademik Miroslav Samaržija, akademkinja Mirna Šitum, prof. dr. sc. Vladimir Kovač, dr. Dejana Lučić, docent Mislav Cerovac, dr. Ivana Ravlić, dr. Nataša Lamot, mr.sc. Sanja Škorvaga...
- Upravo su naši djelatnici naš najveći kapital i vrijednost. Zahvalan sam i sretan što su uz brojne ponude koje imaju svoje povjerenje su dali upravo PrimaMedu. No, povjerenje se ne kupuje, ono se zasluži, predanim radom, ljubaznošću i profesionalnošću. Imam potrebu i zahvaliti svim našim trenutnim i budućim pacijentima, a naravno i svim kolegama, zaključuje ravnatelj Redžepi.
