Istraživači s Cambridgea proveli su istraživanje u kojem su dokazali da oznake na etiketama s brojem kalorija ne zaustavljaju ljude da jedu manje. Eksperiment proveden u 10 kafeterija na radnom mjestu u Engleskoj prošle godine, dokazao je da ljudi ne mare o broju kalorija koje unose u organizam.
Studija je zapravo srušila mit da će ljudi jesti zdravije ili paziti, zbog primjerice upozorenja da će da primjerice sagore kalorije iz jednog tosta sa šunkom i sirom morati hodati dva sata ili da svaki keks kojeg pojedu značiti najmanje 20 minuta.
Oznake na pakiranjima hrane koje na plastičan način prikazuju količinu tjelovježbe potrebne za sagorijevanje kalorija dakle imaju "mali ili nikakav utjecaj" na hranu koju ljudi kupuju u kantinama na radnom mjestu.
Anketa istraživača s Cambridgea provedena je u 10 kafeterija u tvrtkama u Engleskoj 2021. godine, a rezultati su objavljeni u časopisu PLOS Medicine.
Tijekom studije, informacije o kalorijama i oznake koje pokazuju kalorijski ekvivalent tjelesne aktivnosti – Pace, stavljene su na tople obroke, sendviče, hladne napitke i deserte.
Neke od brojki bile su šokantne ali zaposlenici jednostavno nisu marili. Primjerice za 1014 kalorija tešku porciju pohanog bakalara, trebalo bi 278 minuta hoda, više od pet sati. Tost od šunke i sira zahtijevao bi 113 minuta hodanja, a veliki čokoladni keks traži od vas 71 minutu hoda da bis e poništile njegovu kaloriju.
Podaci o kupnji uspoređeni su s podacima o prodaji prikupljenim prije eksperimenta, kada je većina etiketa i jelovnika sadržavala samo naziv proizvoda i cijenu.
Određene razlike između kafeterija su ipak detektirane, pri čemu su neke prijavile pad po pojedinačnoj kupnji od 161 kalorije, ali jedna je čak prijavila povećanje od 69 kalorija.
-Iako smo otkrili da prikazivanje količine tjelovježbe potrebno za sagorijevanje kalorija čini malu razliku u broju unesenih kalorija, postojala je znatna varijabilnost između kafeterija. To nam sugerira da su drugi čimbenici mogli utjecati na učinkovitost ovih oznaka, poput vrste hrane koja se prodaje u kantini, objašnjava doktor James Reynolds s Fakulteta psihologije na Sveučilištu Aston u Birminghamu.
- Ovo je najveća studija u stvarnom svijetu koja proučava utjecaj ovakvih oznaka na kupnju hrane i pića, ispitujući 250 000 transakcija u 10 kafića u tvrtkama, objašnjava profesorica Theresa Marteau, ravnateljica Cambridgeove Jedinice za istraživanje ponašanja i zdravlja.
U Ujedinjenom Kraljevstvu odrasli pojedu čak trećinu svojih obroka izvan kuće, uključujući u kafićima na radnom mjestu, a ti su obroci često puno kaloričniji.
Od travnja je u Velikoj Britaniji obvezno označavanje kalorija na hrani i piću koje se poslužuje u tvrtkama koje zapošljavaju najmanje 2560 ljudi. Stručnjaci su također pozvali na uvrštavanje oznaka tjelovježbe na hranu, a nedavni pregled sugerira da bi se mogla smanjiti količina kalorija koje ljudi kupuju.