Počelo je s tvrdim mrljama na koži, pokazalo se kao najmasovnije trovanje u povijesti: ‘Situacija je sve gora...‘

Počelo je s tamnim pjegama po prsima i leđima, neuobičajeno tvrdim mrljama na koži dlanova i tabana, a nekima su crnili prsti na nogama.

Liječnici i istraživači počeli su primjećivati ovakve simptome kod ​​pacijenta u Bangladešu 1980-ih godina. Uskoro je postalo jasno što su predstavljali: klasične znakove trovanja arsenom.

Ironično, ali razlog trovanju na na kraju je pronađen u inače iznimno uspješnom programu javnog zdravstva.

Naime, u 1970-ima djeca u Bangladešu su u velikom broju umirala od bolesti kao što su dizenterija i kolera nakon što su pila prljavu vodu iz rijeka, jezera i potoka. Kao odgovor na to, vlada Bangladeša, zajedno s humanitarnim agencijama predvođenim UNICEF-om, pokrenula je goleme napore da se dođe do čišće podzemne vode.

Tijekom naredna dva desetljeća milijuni cijevnih bunara — uskih cijevi izbušenih na relativno malim dubinama — potopljeni su u zemlju. "Unutar jedne generacije su promijenili ponašanje čitave populacije u pogledu pitke vode", rekao je Seth Frisbie, kemičar i profesor emeritus na Sveučilištu Norwich, koji je proveo desetljeća istražujući kontaminaciju arsenom.

Broj umrle djece znatno je smanjen. Ipak, do 1990-ih na površinu je isplivao jedan golemi i smrtonosni problem: velik dio podzemne vode sadržavao je nevjerojatno visoke razine arsena, poznatog karcinogena povezanog s nizom drugih negativnih utjecaja na zdravlje.

Zdravstveni stručnjaci nazvali su to "najgorim masovnim trovanjem" stanovništva u povijesti - s desecima milijuna pogođenih. Dok su se vlada, UNICEF i druge humanitarne agencije trudile uhvatiti u koštac s kontaminacijom, otrovni utjecaj i dalje se širio. Prema jednoj studiji, svake godine u Bangladešu od bolesti povezanih s arsenom umre 43.000 ljudi .

Sada, u okrutnom zaokretu, situacija bi se mogla pogoršati. Naime, novi dokazi upućuju na to da učinci klimatske krize koju su uzrokovali ljudi — uključujući poplave i porast razine mora — mijenjaju kemiju podzemne vode i još više povećavaju razine arsena.

Problem seže daleko izvan Bangladeša.

Sve veći broj istraživanja u drugim zemljama sugerira da bi globalno zatopljenje moglo pojačati problem vode zagađene arsenom širom svijeta.

‘Utječe na svaki organ u tijelu‘

Arsena prirodno ima u izobilju u Zemljinim stijenama i tlu. Vrlo je toksičan u svom anorganskom obliku, koji je pronađen u visokim razinama u podzemnim vodama, ne samo u Bangladešu, već i u zemljama kao što su Indija, Kina, Tajvan, Vijetnam, Argentina, Čile, Meksiko, dijelovi Europe, Australija i SAD.

Dok onečišćena površinska voda brzo uzrokuje mučninu, arsen je prikriveni ubojica.

Bez boje je, bez okusa i mirisa. Ne postoji način da se otkrije bez testiranja, a njegovi se učinci pojavljuju nakon mnogo godina.

Kronična izloženost može se otkriti kroz otvrdnutu kožu na rukama i stopalima koja se naziva keratoza, pojavu pigmentiranih mrlja na koži pa čak i kroz "bolest crnog stopala", vaskularnog stanja koje može uzrokovati gangrenu.

Njegovi pogubni učinci nastavljaju se unutar ljudskog tijela, gdje povećava rizik od raka kože, jetre, pluća i mjehura, kao i bolesti srca i dijabetesa. Arsen se također povezuje s pobačajima, kašnjenjem u razvoju djece i respiratornim bolestima.

"Utječe na svaki organ u tijelu", istče Rubhana Raqib, viša znanstvenica u Međunarodnom centru za istraživanje dijareje u Bangladešu (ICDDR,B).

Neki stručnjaci sugeriraju da je razmjer trovanja u Bangladešu daleko veći od drugih poznatijih katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem, poput nuklearne katastrofe u Černobilu. Ali točan broj umrlih gotovo je nemoguće izračunati, djelomično zbog poteškoća u otkrivanju uzroka raka.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da je oko 140 milijuna ljudi u najmanje 70 zemalja pilo vodu kontaminiranu arsenom u razinama koje prelaze preporučenu granicu od 10 mikrograma po litri.

U Bangladešu, gdje su vladine smjernice postavljene na manje strogih 50 mikrograma, vjeruje se da su pogođeni milijuni ljudi.

Veliko istraživanje britanskog geološkog instituta, koje je započelo 1998. i obuhvatilo većinu Bangladeša, otkrilo je da 27% plitkih cjevastih bunara premašuje smjernice države, što utječe na oko 35 milijuna ljudi. Otprilike 57 milijuna ljudi bilo je izloženo razinama koje su kršile smjernice WHO-a od 10 mikrograma, pokazalo je istraživanje, što je otprilike 45% stanovništva.

Frisbie, koji je proveo neko vrijeme u Bangladešu izrađujući karte pitke vode zahvaćene arsenom, rekao je da je danak jasan.

“Ulazio sam u sela u kojima nitko nije stariji od 30 godina”, rekao je za CNN.

Čak ni stroži standard za arsen koji preporučuje WHO i koji su usvojile brojne zemlje ne pruža dovoljnu zaštitu, rekao je. “Arsen je tako prokleto otrovan. Samo zato što je na određenoj razini za koju vlada kaže da je sigurna... ne znači da je sigurna, ne znači da ljudi neće umrijeti.”

Globalno zatopljenje moglo bi povećati rizike

Ulozi su sve veći zbog sagorijevanja fosilnih goriva koja zagrijavaju planet.

Sve ozbiljniji utjecaji klimatskih promjena mogu promijeniti kemijski sastav podzemnih voda, prema nedavnoj studiji čiji je koautor Frisbie.

Ovo donosi više problema za Bangladeš, koji stoji čvrsto na prvoj crti klimatske krize. Nisko položen, gusto naseljen i s dugom obalom, suočava se s mnoštvom prijetnji od porasta razine mora do poplava — svake godine oko 20% zemlje bude potopljeno.

Prema istraživanju, poplave mogu spriječiti prodiranje kisika iz atmosfere u podzemne vode, što zauzvrat može povećati otpuštanje arsena iz krutih tvari i sedimenata u vodu - proces koji se naziva "redukcija".

Podizanje razine mora predstavlja još jedan izazov - prodiranje slane vode u podzemne izvore vode. Ne samo da zbog toga voda ima slaniji okus, već prisutnost soli također može povećati koncentraciju arsena uzrokujući njegovo otapanje u vodi kroz fenomen koji se naziva "efekt soli".

Ovo nije ograničeno na Bangladeš, rekao je Frisbie, "taj utjecaj je posvuda na Zemlji."

Znanstvenici su otkrili da na razine arsena u privatnim bunarima mogu utjecati i klimatske promjene, kroz jače poplave i porast razine mora, ali i sušu.

Istraživačka studija na nacionalnoj razini koju je proveo Geološki institut SAD-a 2021. otkrila je da se tijekom sušnih razdoblja broj ljudi izloženih nesigurnim razinama arsena povećao za otprilike 54%.

"Što je regija dulje u suši, to je veća vjerojatnost da će imati visok sadržaj arsena", rekla je Melissa Lombard, istraživačka hidrologinja na USGS-u koja je koautorica studije.

Lombard je rekla da dokazi upućuju na to da bi suša mogla promijeniti putanju toka vode do bunara i također promijeniti razine kisika i pH, utječući na količinu arsena koja se može otopiti u vodi.

Čak i dok klimatske promjene pripremaju teren za sve češće i ozbiljnije ekstremne vremenske prilike, njihov utjecaj na podzemne vode ostaje nedovoljno istražen, rekla je Lombard za CNN. "Može se učiniti puno više da se shvati što se događa i koliki bi to mogao biti problem", istaknula je.

Dugo nasljeđe

Učinci kontaminacije arsenom za Bangladeš se nastavljaju i mogli bi se pogoršati. Mohammad Robed Amin iz bangladeške Glavne uprave zdravstvenih usluga rekao je da je arsen još uvijek "veliki problem" u zemlji i da su vidjeli ponovno oživljavanje trovanja arsenom u postojećim, kao i u novim područjima.

Ipak, stručnjaci kažu da se sve manje pozornosti obraća na problem i njegovo rješavanje.

"Arsen je poput mrtvog subjekta", rekao je Raqib iz ICDDR-a, B. Ljudi znaju da postoji, ali ne poduzima se dovoljno radnji da se to riješi.

Odjel za javno zdravstvo, tijelo odgovorno za opskrbu pitkom vodom u zemlji, nije odgovorio na zahtjeve CNN-a za komentar.

UNICEF je rekao za CNN da je "odmah poduzeo mjere", čim je voda zagađena arsenom prepoznata kao rizik u ranim 1990-ima. Organizacija radi s vladom više od 30 godina na testiranju bunara, postavljanju bunara "sigurnih za arsen", dodavanju postrojenja za pročišćavanje i provođenju obrazovnih programa, rekao je glasnogovornik.

Inženjeri i znanstvenici pokušavaju razviti rješenja za Bangladeš i druge zemlje, od sustava filtera do elektrokemijskih tehnika za uklanjanje arsena. Ali u pogledu ovih tehnologija, barem u Bangladešu, "ništa ne radi", ističe Mohammad Yunus, emeritus znanstvenik na ICDDR,B.

Filtri mogu na kraju zamijeniti jedan problem za drugi jer su skloni bakterijskoj kontaminaciji, a visokotehnološka rješenja mogu na kraju biti preskupa za često vrlo siromašne ruralne zajednice Bangladeša.

"Rješenje je izgradnja dubokih cijevnih bunara", rekao je Yunus. Koncentracije arsena obično su niže što je bušotina dublja.

Bangladeška vlada više ne ugrađuje plitke cijevne bušotine, rekao je Yunus, ali mnogi ljudi to još uvijek rade privatno jer je dublje bušenje skuplje i dugotrajnije.

Maria Argos, izvanredna profesorica epidemiologije na Sveučilištu Illinois u Chicagu, bila je dio projekta testiranja bunara koji je započeo 2000. godine, testirajući tisuće bunara u Bangladešu i stavljajući plakate za svaki koji pokazuje razine arsena sigurnima.

"Vidjeli smo smanjenje izloženosti ljudi arsenu", rekao je Argos za CNN. "Ali ciklus se nastavlja jer se sada instaliraju nove bušotine." Petnaest godina kasnije postavljeno je dodatnih 14.000 neprovjerenih bunara koji su opsluživali istu regiju.

Kako klimatske promjene nastavljaju poticati ekstremne vremenske uvjete, postojat će "višestruki putevi koji imaju potencijal promijeniti kemijski sastav podzemne vode", rekao je Argos.

A arsen ostavlja dugo nasljeđe.

U Čileu je više od 250.000 ljudi bilo izloženo vodi kontaminiranoj arsenom 12 godina dok nije instalirano postrojenje za pročišćavanje vode. Čak i 40 godina kasnije, znanstvenici su otkrili da su rizici od raka pluća i mokraćnog mjehura i dalje vrlo visoki u zajednici.

Cijevasti bunari zapravo postoje tek nešto više od 150 godina, rekao je Frisbie, a populacije koje piju duboku podzemnu vodu na širokoj osnovi relativno su novi fenomen. "Svi smo mi dio ovog eksperimenta", rekao je.

Nastavak sagorijevanja fosilnih goriva i zagrijavanja svijeta bi moglo promijeniti parametre ovog eksperimenta s katastrofalnim učinkom.