OD JUNK FOODA NAM MOZAK LOŠIJE RADI Istraživanje pokazalo da prehrana puna masti i šećera značajno mijenja neke dijelove mozga

Tipična zapadnjačka prehrana može za samo tjedan dana suptilno promijeniti moždanu funkciju i inače mršave i zdrave ljude nagnati da se prejedaju, piše Guardian.

Znanstvenici su ustanovili da su nakon samo sedam dana prehrane s puno masti i šećera, volonteri u dvadesetim godinama imali lošije rezultate na testovima pamćenja i poželjeli još junk fooda odmah nakon završenog obroka.

Rezultati istraživanja sugeriraju da tipična zapadnjačka prehrana otežava ljudima reguliranje apetita i izaziva poremećaj u radu hipokampusa.

'Nakon samo tjedan dana zapadnjačke prehrane, hrana poput čokoladica i grickalica postaje poželjnija iako ste već jeli', kaže Richard Stevenson, profesor psihologije na Sveučilištu Macquarie u Sydneyu.

'Zbog toga je takvoj hrani teže odoljeti što vas nagoni da jedete više, a to onda izaziva više štete u hipokampusu i uvodi vas u začarani krug prejedanja.'

Prijašnja istraživanja na životinjama također su pokazala da junk food šteti radu hipokampusa, područja mozga zaduženog za apetit i memoriju. Nije posve jasno zašto, no hipokampus inače blokira ili umanjuje sjećanje na hranu jednom kad se najedemo, pa kad nam je želudac pun, pogled na kolač ne preplavljuje naš um sjećanjima na to koliko je bio ukusan.

'Kad hipokampus ne radi kako bi trebao, ta sjećanja na okus hrane ne nestaju pa se sva hrana čini još privlačnijom iako smo već jeli', kaže Stevenson.

Kako bi istražili utjecaj zapadnjačke prehrane na čovjeka, znanstvenici su regrutirali 110 vitkih i zdravih studenata u dobi između 20 i 23 godine koji su se općenito kvalitetno hranili.

Polovica njih bila je u kontrolnoj grupi i nastavili su jesti uravnoteženo, a druga polovica je tjedan dana jela izrazito kaloričnu hranu koja je uključivala mnogo belgijskih vafla i junk fooda.

Na početku i na kraju istraživanja, ispitanicima je doručak poslužen u laboratoriju i zamoljeni su da ispune test pamćenja. Nakon toga im je ponuđen velik izbor nezdrave hrane poput raznih bombona, grickalica i slastica u kojima su mogli uživati koliko god su htjeli.

'Što su ispitanici ocijenili ponuđenu hranu privlačnijom, nakon što su se već dobro najeli u tipičnom zapadnjačkom stilu, to su testovi pokazali slabiju funkciju njihovog hipokampusa', rekao je Stevenson.

Stevenson vjeruje da će s vremenom vlade zapadnih zemalja, suočene s pritiskom zdravstvenih organizacija, morati uvesti restrikcije na procesuiranu hranu slične onima uvedenima za cigarete.

'Ako pokažemo da procesuirana hrana utječe na kognitivne promjene toliko da se i mršavi i zdravi ljudi počnu prejedati, to bi svima trebalo biti upozorenje', kazao je Stevenson.

Ovo istraživanje objavljeno je u Royal Society Open Science.

Dugoročno, tipična zapadnjačka prehrana potiče pretilost i dijabetes koji su oboje povezani sa smanjenom funkcijom mozga i povećanim rizikom od razvoja demencije.

'Istraživanja pokazuju da zapadnjačka prehrana otežava kontroliranje apetita što onda otvara vrata ostalim poteškoćama', kaže Stevenson.

Rachel Batterham, stručnjakinja za pretilost, dijabetes i endokrinologiju na University College u Londonu, koja nije sudjelovala u ovom istraživanju, kaže da je ovo bilo jedno od prvih istraživanja o utjecaju zapadnjačke dijete na pamćenje i kontrolu apetita.

'Razumijevanje utjecaja zapadnjačke prehrane na funkciju mozga jako je važno s obzirom na trenutnu klimu u ljudskoj prehrani. Ovo istraživanje nudi konkretne dokaze o štetnom utjecaju takve prehrane i na memoriju i na kontrolu apetita i to samo nakon tjedan dana unosa nekvalitetnih namirnica. Taj mehanizam mora se dodatno istražiti i razjasniti upotrebom sofisticiranijih metoda ispitivanja mozga.'