SVAKODNEVNA BORBA

Može li Grdović pobijediti alkohol? Dr. Hozo ima odgovor, terapeutkinja otkriva: ‘Dolazi mi intelektualna elita‘

Mladen Grdović

Pretjerana konzumacija vina je porok, a posljedica tog poroka su alkoholizam i sociopatija te brojna somatska oštećenja

Mladen Grdović je, nažalost, opet postao i vijest dana i vijest tjedna zbog toga što se opet u javnosti obeznanio od alkohola.

Njegovo stanje u kojem je došao održati koncert na "Danima vinograda" u Sloveniji u međuvremenu je, nažalost, postalo viralno. Zadarski pjevač se, naime, toliko napio da nije mogao stajati na pozornici, padao je, valjao se i trabunjao, dok ga zaštitari nisu iznijeli i tako prekinuli koncert.

Uz život i karijeru Mladena Grdovića vezujemo i sjajne pjesme koje su postali i ostat će dalmatinski evergreeni, ali, nažalost, i očito veliki problem s ovisnošću, piše Slobodna Dalmacija.

O Grdovićevom problemu se govori javno, jer je javna osoba, poražavajuće je koliko je drugih "nejavnih" osoba i njima bliskih ljudi koji žive ovu muku svakodnevno, godinama, u tišini.

Oni koji "puknu" i zavape za pomoći učinili su golemi i prevažan korak, a o svemu tome popričali smo sa znalcima, koji o ovoj teškoj temi znaju puno više.

U mediteranskom području je običaj poslije objeda popiti čašu vina ili bevande, poglavito nakon obroka sa ribom. U primorskim domaćinstvima i danas se njeguje kult "domaćeg vina", koji je zaštitni znak pojedinih obitelji.

'Tko ne pije Dalmatinac nije'

Stav prema pijenju vina opjevan je u našem podneblju poznatim stihom "tko ne pije Dalmatinac nije...", pa se osobe koje na društvenim događanjima odbiju čašicu, jer ne konzumiraju alkohol jer im ne čini dobro... smatraju čudacima.

S druge strane vino nije samo hrana, ako se konzumira u društveno prihvaćenim količinama ima i ljekovita svojstva. Postoje brojna izvješća o korisnosti pijenja, poglavito crnog vina, u prevenciji koronarne bolesti i ateroskleroze.

O tome nedvojbeno svjedoče epidemiološke studije, koje ukazuju da je u zemljama sa najvećom potrošnjom vina najmanji postotak smrti od koronarne bolesti, o čemu svjedoči tzv. francuski paradoks.

Vrlo je tanka linija koja odvaja konzumaciju vina i njegovih dobrih osobina i cijelog niza loših i pogubnih posljedica do kojih dovodi pretjerana konzumacija.

Ono što razdvaja korisno od štetnog ispijanja alkohola je umjerenost. Dnevno ne bi trebalo piti više od 1 dcL vina, 3 dcL pive ili 0.3 dcL žestokog pića.

"Pretjerana konzumacija vina je porok, a posljedica tog poroka su alkoholizam i sociopatija, brojna somatska oštećenja, koja danas predstavljaju ogroman medicinski i socijalni problem za pojedince i društvo.

Parafrazirajući uzrečicu moglo bi se uvjetno kazati: "Svaka hrana (ili lijek) je otrov, ovisi od količine".

Općeprihvaćena definicija vina je "proizvod alkoholne fermentacije soka od grožđa (mošt)". Od davnine je vino, poglavito u mediteranskom području, prihvaćeno kao nezaobilazni pratilac u ishrani.

Jasno je da konzumacija vina, koja u sebi nosi opasnosti od zloupotrebe, strogo društveno sankcionirana, a čin opijanja je društveno neprihvatljiv" - kaže prof. dr. sc. Izet Hozo, internist, gastroenterolog s velikim iskustvom u liječenju osoba čije je zdravlje narušeno ovisnošću od alkohola.

Što se tiče običaja pijenja alkoholnih pića, posebice vina, oni su specifični za obalsko i otočno područje, čak i za pojedina manja mjesta, ističe dr. Hozo i kao primjer navodi:

"U podbiokovskom kraju pije se na slijedeći način: ujutro se pije "rakijica", a ukoliko je gost namjernik u kući, nude mu suve smokve i rakiju.

Nakon objeda 1-2, za ručak 3-4 bevande

Za marendu pije se rakijica, a nakon objeda jedna do dvije bevande (razjeđeno vino sa vodom u odnosu 1:1). Za ručak se pije bevanda, i to 3-4 bevande za jednu osobu (čaša od 2dcl). Za večeru je običaj da se pije manje, pije se bevanda 1 do 2 čaše nakon jela.

Preko dana za vrijeme težih fizičkih radova u vinogradu i polju uz velike vrućine se izbjegavalo pijenje punoga, "ciloga" vina. Pilo se tzv. "slavo", razvodnjeno vino u odnosu 1/3 vina i 2/3 vode.

Na posao u polje pripremljeno piće se nosilo u "buračama", posebnim posudama od kozje kože koje su zbog isparavanja preko stijenke tekućinu stalno održavale dovoljno hladnom.

Što se tiče ishrane, glede specifične klime, primorci jedu laganu hranu, ribu kao i "lešo" kuhane priloge, potom brudet, posebno kuhana riba, koji se priprema kuhanjem ribe u vinu. Hereza je poslije ribe piti bilo što drugo osim vina, uz što obično ide krilatica - "riba se tri puta kupa u tekućini: moru, ulju i vinu"!

Alkoholizam u svijetu je u stalnom porastu što rezultira pojavom širokog spektra organskih oštećenja među kojima značajno mjesto zauzimaju oštećenja jetre (ciroza), gušterače (akutni i kronični pankreatitis, sekundarni dijabetes), probavnog sustava (krvarenja, rascjepi sluznice i tumori jednjaka, želuca, alkoholni gastritisi, ulkusi, alkoholna enteropatija, kolitisi itd.), oštećenja središnjeg živčanog sustava (SŽS) (atrofija mozga, brojna fokalna i difuzna oštećenja mozga), krvnožilnog (KŽS) sustava (alkoholna kardiomiopatija).

Jetra, gušterača, želudac, srce

U SAD-u se računa da ima približno 10 milijuna alkoholičara, a u Hrvatskoj se procjenjuje da ih je između 300 i 400 tisuća, a trend je u stalnom porastu osobito među mladima, s tim da je umjesto vina na prvom mjestu sada pivo.

Premda alkohol u prvom redu napada probavni sustav (želudac, jetra, gušterača) i te središnji živčani i kardiovaskularni, čini se da vrsta pića takodjer utječe na oštećenje pojedinih organa.

Pokazalo se da vino ima najveći "cirogeni" efekt oštećujući jetru, dovodeći do jetrene ciroze; žestoka pića (viski, votka) oštećuju središnji živčani sustav (Wernicke-ov sindrom, Korsakoff-ljeva psihoza); dok pivo prvenstveno oštećuje gušteraču i srce (pankreatitis, "Münchener Bierhertz").

- Tri su osnovne manifestacije alkoholne bolesti jetre. Kod alkoholne masne jetre (AMJ) klinički znaci su netipični, a dijagnoza se postavlja slučajno, kada se prilikom pregleda bolesnika zbog nekog drugog razloga ustanovi uvećana jetra.

Alkoholni hepatitis (AH) ima raznoliku kliničku sliku, od blagih poremećaja do teških znakova oštećenja jetre. Najčešći simptomi su nedostatak volje za jelom, tupa bol pod desnim rebarnim lukom, mučnina, povraćanje, mršavljenje, nerijetko žutica i temperatura.

Žutica, krvarenje, hepatična koma

U teškim slučajevima uz ekscesivno opijanje bolest se komplicira pojavom žutice, krvarenjem čak i hepatičnom komom - kaže dr. Hozo, te ističe da je alkoholna ciroza jetre (ACJ), jedna od najčešćih bolesti u dalmatinskom području, ima tipičnu kliničku sliku.

Obično se javlja nakon dugogodišnje konzumacije, od 20-25 godina, veće količine alkoholnih pića, ponekad bez razvijene slike klasičnog alkoholizma.

Kod bolesnika se izmjenjuju faze žutice, uz pogoršanje općeg stanja te česte probavne simptome. ACJ ima polagan, podmukao tijek, često prođu godine bez simptoma, dok bolest ne bukne sa svim svojim kardinalnim simptomima.

Kasnije, terminalni znaci zatajenja jetre (žutica, ascites, krvarenje iz varikoziteta) nerijetko su prvi simptomi koji dovode bolesnika liječniku. Između ove dvije krajnosti je cijela skala simptoma (malinast jezik, ginekomastija, "zemljani zadah", krvarenje, anemija, poremećaji svijesti) koja upućuje na ACJ. Klinička slika ACJ je toliko tipična da predstavlja klasičan primjer dijagnoze na prvi pogled.

Kasnije, dolazi do znakova slabljenja jetrenih funkcija sa pojavom vode u trbuhu, žutice, izrazitog mršavljenja, krvarenja, jetrene kome sa čestim smrtnim ishodom. U svijetlu sadašnjih saznanja da je alkoholna jetrena ciroza četvrta bolest po smrtnosti.

Prema istraživanju koje smo proveli na našoj klinici, ustanovili smo da je smrtnost od alkoholne ciroze jetre u razini sa zemljama koje imaju najveću smrtnost na svijetu (Francuska i Italija), tj. 35 umrlih na 100 000 stanovnika!

Da bi ustanovili opseg problema u našim uvjetima, uočavajući izrazito veliki broj bolesnika sa alkoholom cirozom jetre, na internoj klinici KBC Split radili smo prospektivno istraživanje o međuovisnosti dužine, vrste i količine konzumacije alkohola te relativni rizik nastanka alkoholne ciroze jetre. Rezultati su bili veoma interesantni i iznenađujući.

U ispitivanje je bilo uključeno 211 bolesnika, od toga 142 muškarca i 69 žena. Prosječna dob je iznosila 51,6 godina, za muškarce 54,8 godina, za žene 48,8 godina. Prosječna količina uzimanog alkoholnog pića je iznosila 151,6 grama.

Prosječna dužina vremenskog razdoblja od početka uzimanja alkoholnih pića do razvoja alkoholne ciroze jetre bila je 25,4 godina.

Vino, rakija, pivo, žestice

Što se tiče pića koje su pili najveći broj ispitanika je pio vino (83,8%), vino i rakiju (10,6%), pivo (3,3%) i žestoka pića (2,3).

Što se tiče dobne skupine, dvije trećine ispitanika su bili u dobnoj skupini od 40-60 godina, a najveći broj muškaraca (48 ili 33%) s alkoholnom cirozom jetre pio je izmedju 181 - 240 grama čistog alkohola dnevno, a manji broj (40 ili 28%) pije 61-120 grama alkohola dnevno. Najčešće obolijevaju u dobnoj skupini od 51 do 60 godina.

Što se tiče distribucije bolesnika (žene) od alkoholne ciroze jetre i onih iz kontrolne skupine s obzirom na dob i količinu pića, uočeno je da najveći broj žena s alkoholnom cirozom jetre (36 ili 52%) pije 61- 120 grama čistog alkohola dnevno, a najveći broj njih obolijeva u dobnoj skupini od 41- 50 godina.

Najveći broj ispitanika uzimao je tradicionalno primorsko piće - vino, potom rakiju.

Dipsomanija je najteža

- Jedna od najtežih formi alkoholizma koja se izuzetno teško liječi, je dipsomanija koja se očituje povremenom neodoljivim nagonom za opijanjem ekscesivnih količina alkohola, uz izražene poremećaje ponašanja.

Taj obrazac opijanja nije čest, ali se susreće u praksi. Opijanje počinje naglo, uzimanjem velikih količina alkohola tijekom nekoliko dana ili tjedana, a prestaje amnestičkim pijanstvom. Između neodoljive potrebe za opijanjem postoje kraća ili duža razdoblja apstinencije.

Dipsomanija je često praćena bijegom iz sredine, delinkventnim ponašanjem, nasiljem, nerijetko i samoubojstvom. Povezuje se s epilepsijom, manično-depresivnim stanjima, a neki je pripisuju i konstitucijskoj predispoziciji.

Liječenje po nadzorom psihijatra-alkohologa je dugotrajno, često neuspješno, recidivi su vrlo česti, s godinama se stanje pogoršava.

Dipsomaniji su podložni svi profili, od manuelnog radnika do sveučilišnog profesora, a naročito su podložne medijske osobe, izložene stalnom stresu, pjevači, glumci koji se liječe u specijaliziranim ustanovama, otkriva dr. Hozo.

Terapeutkinja Vanja Vrdoljak: Mnogo ih je među intelektualcima

U Splitu postoji devet Klubova liječenih alkoholičara i još jedan klub koji djeluje u okviru Kluba liječenih ovisnika o kocki, u kojem su još tri grupe.

Sastaju se jednom tjedno po sat vremena a članovi su bivši alkoholičari i članovi njihovih obitelji, kaže Vanja Vrdoljak, socijalna radnica, terapeutkinja u KLA Izbor koji djeluje na Mertojaku.

U grupama je po desetak članova, dakle u terapiji je njih stotinjak.

- Klubovi su podrška u resocijalizaciji nakon što su alkoholičari prošli bolničko liječenje, a u terapiji sudjeluju socijalni radnici i liječnici, te sociolog i policajac. Većina članova su osobe starije od 30 godina koje su na liječenje došle dobrovoljno ili su upućene temeljem sudskih presuda.

Na temelju mojeg petegodišnjeg iskustva, mogu reći da imamo pozitivne rezultate.

Polaznici nakon početne zatvorenost polako stiču povjerenje, otvoreno pričaju o svojim problemima pa i onim najintimnijim, i neki se zadrže u klubu godinama i uspijevaju se vratiti normalnom životu, imaju bolji odnos unutar obitelji te pronalaze bolje načine fonkcioniranja u svome životu.

S druge strane, još uvijek su prilično prisutne predrasude prema liječenim alkoholičarima, osobito među poslodavcima.

Naime, vrlo teško će neki poslodavac zaposliti bivšeg alkoholičara, bojeći se recidiva, pa stoga mnogi uspješno izliječeni kriju da su se liječili, odnosno tu tajnu znaju samo članovi njihovih obitelji i najbliži prijatelji.

Inače, morate znati da alkoholičari nisu samo ljudi s dna društva, kako se to obično misli, nego i mnoge javne i poznate osobe, intelektualci, jednako muškarci kao i žene.

Klubovi su mjesto gdje oni dobivaju vrlo snažnu potporu u svojim nastojanjima da okrenu novu stranicu u svome životu.

Mnogi u tome uspijevaju, ističe ponosno terapeutkinja, te nam otkriva da su sve socijalne radnice koje rade u klubovima prošle dvogodišnju dodatnu edukaciju u zagrebačkoj Bolnici Sestre milosrdnice, u kojoj postoji poseban odjel za liječenje alkoholizma.

Svi koji smatraju da im je potrebna pomoć i podrška mogu se obratiti na adresu Doverska 17, GK Mertojak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. svibanj 2022 09:50