PROVJERA ČINJENICA

Mitovi o cjepivima protiv korone: Mogu li mijenjati DNK i učiniti muškarce ili žene neplodnima?

 Natalia Kolesnikova/AFP
Ako čovjek radije riskira infekciju nego da se cijepi upušta se u ‘velik rizik‘

Internetom se šire brojne tvrdnje o štetnosti nekih cjepiva protiv COVID-a 19, od opasnosti promjene ljudske genske strukture do izazivanja neplodnosti. Što kažu stručnjaci?

Može li cjepivo na bazi mRNK promijeniti ljudski DNK?

Plan izgradnje ljudskoga tijela pohranjen je u deoksiribonukleinskoj kiselini (DNK). Kod nekih virusa kao što je i virus SARS-CoV-2 plan izgradnje je pohranjen u ribonukleinskoj kiselini RNK. I kod čovjeka postoji RNK, ona je ne potpuno identična kopija DNK-a iz stanične jezgre koja se u jezgri koristi za izgradnju proteina. Ona dakle igra određenu ulogu u provedbi plana izgradnje zapisanog u DNK, piše Deutsche Welle.

Virusi koriste tu strukturu kako bi se razmnožavali u našim stanicama. Ali, naše tijelo prepoznaje uljeze po njihovim spike-proteinima i stvara antitijela i T-stanice za obranu od virusa.

Cilj cijepljenja je izazvati odgovor imunosnog sustava na virus a da virus SARS-CoV-2 ne mora uopće biti u tijelu. Zato se kroz cjepivo u naše tijelo unosi samo jedna sekvenca virusa, onaj dio glasničke ribonukleinske kiseline mRNK koji nosi plan izgradnje za spike-protein.

Ali, nikakav RNK, ni naš vlastiti ni onaj od virusa, nema pristup našim staničnim jezgrama. On dakle ne dolazi u blizinu naših gena i ne može se s njima pomiješati. A nakon obavljenog posla stanica razgrađuje RNK.

U prosincu 2020. su neki znanstvenici tvrdili u jednoj studiji da bi RNK virusa SARS-CoV-2 kod stvarne infekcije mogao prodrijeti u ljudski genom, kroz takozvanu reverznu transkripciju. Taj enzim može RNA transkribirati u DNA, a DNA ima pristup našim staničnim jezgrama. Ova studija, međutim, još nije prošla provjeru neovisnih stručnjaka i izazvala je burne rasprave među stručnjacima.

David Baltimore, virolog i dobitnik Nobelove nagrade za otkriće reverzne transkripcije, izjavio je za magazin Science da ta studija nameće „brojna zanimljiva pitanja". Ali je naglasio da bi fragmenti virusa SARS-CoV-2 mogli biti integrirani, ali da time ne bi bio stvaran infektivni materijal. „To je vjerojatno biološka slijepa ulica", kaže Baltimore.

Direktor Instituta za bio-medicinska temeljna istraživanja LIMES sveučilišta u Bonnu Waldemar Kolanus izrazio je u razgovoru za DW sumnju da su ti rezultati uopće relevantni za cijepljenje. Struktura mRNK iz cjepiva je promijenjena kako bi bilo spriječeno da ju stanice odmah razgrađuju. „Ona vjerojatno uopće ne može biti reverzno transkribirana", smatra Kolanus.

Mogu li žene zbog cijepljenja ostati neplodne?

Nakon cijepljenja se navodno antitijela prikače ne samo na spike-protein koronavirusa nego i na sličan protein sincitin 1. Taj protein igra ulogu kod razvoja placente. Ako se taj protein uslijed cijepljenja onesposobi to bi moglo dovesti do neplodnosti žena, kažu zagovornici te teorije.

„Ima puno razloga zašto ta teorija ne može biti točna", tvrdi u razgovoru za DW Udo Markert, voditelj Laboratorija za placentu Sveučilišne klinike u Jeni. Sličnost ta dva proteina je vrlo malena, iznosi samo 0,75 posto, kaže on.

Kod lijeka protiv multiple skleroze znanstvenici su već istraživali neželjeno uzajamno djelovanje između antitijela i sincitina 1. Lijek je trebao djelovati protiv proteina koji je 81 posto sličan sincitinu. A rezultat je bio da nije bilo spomena vrijednih uzajamnih djelovanja.

Markert smatra da bi u tom slučaju infekcija koronavirusom onda predstavljala još veću opasnost neplodnosti žena, ali napominje da prilikom epidemije SARS-a 2002./2003. nije utvrđena veza između infekcije i neplodnosti, iako je spike-protein toga virusa bio gotovo identičan sa spike-proteinom virusa SARS-CoV-2.

I britansko društvo British Fertility Society konstatira da nema „nikakvih naznaka ni teorijskih osnova za povezanost neplodnosti žena ili muškaraca s cijepljenjem protiv COVID-a 19".

Štiti li preboljena infekcija bolje od nove infekcije nego cijepljenje?

Činjenica je da velika većina ljudi inficiranih koronavirusom prođe s lakim simptomima ili potpuno bez simptoma. Prema navodima Instituta Roberta Kocha u Njemačkoj je u prvom valu infekcije u proljeće 2020. oko 80 posto pozitivno testiranih imalo slabe ili nikakve simptome. Ostalih 20 posto je imalo teži ili kritičan tijek bolesti.

Ali nema jamstva da će ljudi koji nemaju povećan rizik teškog tijeka infekcije stvarno proći bez težih posljedica. Događa se da teže obole mladi i zdravi ljudi i da neki čak od toga umru.

A postoje i dugoročne posljedice kao kronični umor ili poteškoće kod krvotoka koji se javljaju i kod onih koji su imali lagan tok bolesti.

Cjepiva trebaju potaknuti organizam na stvaranje antitijela.

Zasad nije poznato kako dugo će ostati te posljedice, kaže Reinhold Förster, podpredsjednik Njemačkog društva za imunologiju u razgovoru za DW. Ako čovjek radije riskira infekciju nego da se cijepi upušta se u „velik rizik", kaže Förster.

Drugi razlog koji govori u prilog cijepljenju je da imunosni sustav drukčije reagira na cijepljenje. „Ova dugoročnija sigurnost od infekcije mogla bi uz pomoć cjepiva biti jače izražena", kaže virolog Christian Drosten. Jer, izgleda da se nakon cijepljenja u tijelu stvara više antitijela i da ona duže ostaju u tijelu.

To potvrđuje i Förster na temelju vlastitih još ne objavljenih istraživanja. „U biti se radi o količini i kvaliteti stvorenih antitijela. Kod kvalitete se prije svega radi o sposobnosti antitijela da ostanu prikačena na protein i tako sprječavaju infekciju." Oboje je imalo veće vrijednosti nakon druge injekcije cjepiva BioNTech/Pfizer nego nakon infekcije, kaže Förster, piše Deutsche Welle.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. rujan 2022 15:16