Očekujete li skoro osvježenje, a pritom mislimo na temperature do 30 Celzijevih stupnjeva, načekat ćete se. Hrvatska je usred dugog toplinskog vala, a aplikacije koje pokazuju temperature u sljedećih 14 dana uglavnom se kreću od 35 do 40 stupnjeva.
Pa čak ako i volite sparinu, morate biti svjesni da smo svi u zdravstvenom riziku...
Ana Puljak, dr. med., voditeljica Službe za javno zdravstvo NZJZ-a "Dr. Andrija Štampar", kaže da pod dulje toplinske valove smatramo višednevnu izloženost nepovoljnim vremenskim uvjetima, odnosno velikim vrućinama, što može dovesti do povećane smrtnosti. U tim ekstremnim uvjetima organizam polako slabi, jer se sve teže prilagođava i dolazi do sve većeg opterećenja na kardiovaskularni sustav, ali i druge organske sustave.
- Naravno, najosjetljivije skupine ljudi su mala djeca, dojenčad, starije osobe i kronični bolesnici. No ugrožene su i potpuno zdrave osobe, čiji se posao odvija na otvorenom - kaže dr. Puljak.
No, ekstremne vrućine nisu rezervirane samo za Hrvatsku. Gotovo cijeli svijet koji trenutno ima ljetne mjesece doslovno gori, a nekih evidentnih klimatskih promjena, što uključuje sve više toplinskih valova, pa i onih dugotrajnijih, sve je više.
Tako primjerice NY Times piše da kada je jako vruće, ljudsko tijelo mora više raditi kako bi organe i tkiva održalo na normalnim, zdravim temperaturama. Što je vaše tijelo dulje prisiljeno na to, to je veći pritisak na vaš kardiovaskularni sustav i veći je rizik od negativnih učinaka na zdravlje, što u ekstremnim slučajevima može uključivati zatajenje srca i bubrega.
Dvije istraživačice, G. Brooke Anderson i Michelle L. Bell, istraživale su 43 američke zajednice između 1987. i 2005. godine. Otkrile su da je za svaki dodatni dan na koji se toplinski val otegnuo rizik od nenamjerne smrti porastao za 0,4 posto. Za svaki dodatni stupanj iznad normalnih temperatura rizik se povećao za 2,5 posto. Oba su učinka bila izraženija na sjeveroistoku nego na Srednjem zapadu ili jugu, otkrili su istraživači.
Drugi istraživači otkrili su malo dodatno povećanje rizika od smrtnosti koje počinje nakon četiri uzastopna vruća dana. Druga studija proučavala je toplinske valove u 400 zajednica u 18 zemalja i regija u Aziji, Europi i Sjevernoj i Južnoj Americi. To izvješće nije pokazalo da su dulji toplinski valovi smrtonosniji, iako je to možda bilo zbog tehničkih razlika u načinu na koji se bilježilo vrijeme smrti.
Dr. Anderson i dr. Bell također su otkrile da su toplinski valovi ranije tijekom ljeta bili opasniji od onih koji su se dogodili kasnije. To bi, napisali su, moglo biti zato što su se ljudi fizički aklimatizirali na vruće vrijeme ili promijenili ponašanje, kupujući klima-uređaj, recimo, ili provodeći više vremena u zatvorenom prostoru, piše NY Times.
Naša stručnjakinja, pak, kaže da kada živa u termometru ode u visine i tamo se zadržava, nemamo potrebno vrijeme za rashlađivanje. Također, u tim ekstremnim uvjetima kada su i noći vruće gubimo san, pojačava se umor, što utječe a koncentraciju, raspoloženje i radne sposobnosti.
Dulji toplinski valovi dovode do toplinskog stresa.
Ovim pojmom pozabavio se The Japan Times koji navodi da toplinski stres nastaje kada su prirodni sustavi hlađenja tijela preopterećeni, uzrokujući simptome u rasponu od vrtoglavice i glavobolje do zatajenja organa i smrti.
Nastaje dugotrajnim izlaganjem toplini i drugim čimbenicima okoliša koji zajedno rade na potkopavanju unutarnjeg termostata tijela i njegove sposobnosti reguliranja temperature.
- Vrućina je tihi ubojica jer simptomi nisu tako lako vidljivi. A kada su ti temeljni uvjeti prisutni, posljedice mogu biti vrlo loše, pa čak i katastrofalne - rekao je Alejandro Saez Reale iz Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
Posebno su ranjiva dojenčad, starije osobe, osobe sa zdravstvenim problemima i radnici na otvorenom.
Stanovnici grada okruženi betonom, opekom i drugim površinama koje apsorbiraju toplinu također se suočavaju s povećanim rizikom.
WMO procjenjuje da toplina ubija oko pola milijuna ljudi godišnje, ali kaže da pravi danak nije poznat i da bi mogao biti 30 puta veći nego što se trenutno bilježi.
- Sam taj izraz ‘toplinski stres‘ u Hrvatskoj zapravo ne postoji. No, mogao bi se usporediti s onim što mi zovemo toplinska iscrpljenost. Dakle, dugotrajni nepovoljni vremenski uvjeti dovode do iscrpljenosti i mogu stvoriti velike zdravstvene poteškoće - kaže dr. Puljak. Na to se, naime, ne možemo prilagoditi.
- Došli smo u vrijeme kada se moramo početi prilagođavati na klimatske promjene i kao čovječanstvo raditi na tome. Danas imamo slabiju zaštitu ozonskog omotača nego što smo imali u prošlosti. Nažalost, da se stanje popravi potrebne su mnoge godine, a mi se ponašamo kao da će svijet s nama završiti, što nije dobro za buduće naraštaje - govori.
Prvenstveno, radnicima koji rade na otvorenom trebalo bi prilagoditi radno vrijeme. Jasno je da od 10 do 17 sati ne možete kao poslodavac radniku osigurati sigurne radne uvjete. Bi li to značilo da trebaju raditi noću ili dvokratno izbjegavajući onih najgorih šest ili sedam sati u danu kada je sunce najopasnije, pitanje je za nekog drugog...
- Naše zdravstvene preporuke su također izbjegavanje teških fizičkih napora na otvorenom prostoru u vrijeme najvećih vrućina, posebno između 11 i 16 sati. Treba uzeti u obzir da neki fizički radni procesi zahtijevaju i zaštitnu opremu čije korištenje svakako treba poštovati, ali ona može dodatno otežati prilagodbu organizma na vrućine - napominje dr. Puljak.
A osim polaganog, ali opasnog izlaganja visokim temperaturama može doći i do toplinskog udara, koji dolazi naglo, vrlo je ozbiljan i potencijalno smrtonosno stanje.
- Milijun puta ispričano, ali osjećam se obveznom ponoviti da se ne ostavljaju djeca u automobilu. Za pet do deset minuta u zatvorenom autu temperatura je 54 Celzijeva stupnja. Prvo počinje iscrpljenost, ali organizam se znoji, a kad prestane znojenje, temperatura tijela raste i ide iznad 40. Puls se ubrzava, organizam se ne može braniti i dolazi do zatajenja organa - upozorava dr. Puljak.
I tijekom duljih toplinskih valova dolazimo u situacije gdje se naglo mijenjaju temperature. Primjerice, uđemo u trgovinu gdje je jaka klima, ili ako smo u automobilu u klimi pa naglo izađemo.
- Široke žile naglo se skupljaju i obrnuto. Jasno je koji to kaos radi krvožilnom sustavu, a za srčane bolesnike to može biti fatalno - pojašnjava nam liječnica.
Zato razlike ne bi smjele biti više od šest ili sedam Celzijevih stupnjeva.
Profesionalni vozači moraju jako paziti, što zbog zdravlja, što zbog sigurnosti na cesti za sebe i druge.
U toplo vrijeme stoga ne zanemarujte slabost, mučninu, omaglicu, vrtoglavicu, osjećaj slabih nogu...
Najvažniji prirodni mehanizam hlađenja je znojenje. Naravno, upravo ono nas najviše nervira, ali i doslovce spašava život.
- Znojenjem se hladimo i najveća pogreška je brisati znoj. Da, neugodan je, ne volimo kad smo ljepljivi, ali on ima svoj značaj. Znojenje je regulacijski mehanizam hlađenja tijela i ako obavljamo dulje neku aktivnost ili smo dulje izloženi visokim temperaturama, a nemamo mogućnost rashlađivanja tijela npr. vodom, nije dobro brisati znoj jer tako ometamo rashlađivanje organizma - zaključuje dr. Puljak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....