Telemedicina u nutritivnom zbrinjavanju bolesnika u vrijeme "novog normalnog" bila je jedna od glavnih tema virtualne konferencije "Tjedan kliničke prehrane" održane u organizaciji Hrvatskog društva za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora. O vezi telemedicine i kliničke prehrane, osobito u vrijeme pandemije, govori prof. dr. sc. Željko Krznarić, predstojnik Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju KBC-a Zagreb.
- Brojne krovne organizacije preporučile su primjenu telemedicine u svrhu održanja optimalne zdravstvene skrbi i smanjenja rizika širenja zaraze. Telemedicina uključuje korištenje komunikacijskih tehnologija na daljinu i informacijskih tehnologija za pružanje medicinske i kliničke usluge pacijentima na udaljenim lokacijama. Razvoj i napredak nutritivne skrbi i prije pandemije velikim se dijelom oslanjao na informacijske tehnologije; brojni su oblici obrade podataka i izrade personaliziranih smjernica ovisni o modernim bazama podataka, informacijskim sustavima i praćenju bolesnika te digitalnoj samokontroli oboljelih. Pandemija je samo ubrzala razvoj i primjenu novih alata i platformi za skrb "na daljinu". Kako ste unaprijedili preglede "na daljinu"?
- Takav način rada zahtijeva dobru komunikaciju između liječnika obiteljske medicine i pacijenta kako bi se anamneza i podaci važni za propisivanje terapije što točnije prikupili. Svjesni potrebe unificiranja procjene nutritivnog statusa "na daljinu" i propisivanja nutritivne potpore, tim Odjela za kliničku prehranu KBC-a Zagreb, pod mojim i vodstvom prof. dr. sc. Darije Vranešić Bender u suradnji s vodećim europskim autoritetima za kliničku prehranu, kreirao je i objavio algoritam za nutritivnu procjenu "na daljinu". Nazvali smo ga R-MAPP (Remote-MAlnutrition in Primary Practice, procjena malnutricije na daljinu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti). Kako R-MAPP funkcionira? Protokol vodi obiteljskog liječnika kroz korake za procjenu rizika malnutricije (pothranjenosti) i sarkopenije (gubitka snage i mase mišića), koristeći jednostavne obrasce, dok komunicira s bolesnikom putem telefona, e-maila ili digitalne platforme.
Temeljem dobivenih podataka, obiteljski liječnik može savjetovati osnovnu nutritivnu potporu, a za složenije slučajeve bolesnika uputiti na individualno nutricionističko savjetovanje. Alat je prilagođen i za procjenu specifičnog prehrambenog stanja i potreba oboljelih od covid-19 i drugih bolesti. Kreiran u Hrvatskoj, aktivno se koristi u Španjolskoj, Velikoj Britaniji, Portugalu, Italiji... Što su još bile teme Tjedna kliničke prehrane? Među ostalim, bolesti povezane s načinom života i prehranom te porastom učestalosti debljine, kao što su nealkoholna masna jetra, dijabetes i metabolički sindrom. Kod metaboličkog sindroma prehrana je toliko moćna da može biti jedina terapija. Kakva je prehrana poželjna?
- Mediteranska dijeta prototip je poželjnog dijetnog modela 21. stoljeća. I nordijska prehrana prihvaćen je model temeljen na biljnim izvorima (plant based). Povremeno ili fleksibilno vegetarijanstvo (fleksitarijanstvo) stječe sve više sljedbenika.
Vodeći znanstvenici uvjereni su da temelj prehrane moraju biti biljni izvori; sve je izvjesnije da narušen Zemljin ekosustav ne može na dugi rok hraniti milijarde mesojeda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....