Pretilost je tijekom čitave povijesti čovječanstva, sve do druge polovice 20. stoljeća, bila rijetkost, nešto što su si mogli "priuštiti" samo kraljevi i njihove obitelji, dakle oni koji nisu morali raditi ništa, a hrana im je bila dostupna u svakom trenutku. U razvijenim zemljama, pretilost danas poprima epidemiološke razmjere, a paradoksalno, njezine su najveće žrtve oni sa slabijim primanjima, siromašni, što nikada u povijesti nije bio slučaj. Po udjelu osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, Hrvatska je, uz Maltu, na žalost, u samom vrhu EU.
Drugi priručnik
- Hrvatska, prema posljednjim podacima Eurostata, ima 65 posto osoba starijih od 18 godina koje su prekomjerno teške ili debele. Radi se, dakle, o dvije trećine populacije, što je ozbiljan problem. To je zabrinjavajuće, među ostalim, i zato što utječe na loše ishode bolesnika zaraženih covidom-19 - priča prof. dr. Davor Štimac, predstojnik Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka i predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Hrvatskog liječničkog zbora.
Upravo je zbog tih podataka dr. Štimac sa suradnicima objavio "Životni vodič protiv debljine u doba koronavirusa", priručnik Hrvatskog društva za debljinu HLZ-a, koji se nadovezuje na prvi takav priručnik, objavljen u srpnju prošle godine. Na to su se, kaže, odlučili zbog nove prijetnje za pretile osobe, covida-19, koji znatno teže pogađa pacijente s prekomjernom tjelesnom težinom.
- Osobe s povećanom tjelesnom težinom, a posebno debele osobe, imaju veću podložnost infekciji koronavirusom za 46 posto. Imaju čak 113 posto veću potrebu za bolničkim liječenjem, veću vjerojatnost da će, kada dođu u bolnicu, završiti u jedinici intenzivnog liječenja. Napose, imaju 66 posto veću vjerojatnost da će završiti na respiratoru i dosta veću vjerojatnost za smrtni ishod. To su osobe o kojima treba voditi zaista posebnu pozornost u slučajevima infekcije jer debljina je velik rizik za loš ishod - prof. dr. Štimac.
Djeca se rapidno goje
Prema podacima Eurostata za 2019. godinu, navodi naš sugovornik, u Europi živi 53 posto preuhranjenih i debelih osoba.
- U Hrvatskoj je 23 posto stanovnika debelo, a 42 posto preuhranjeno. Muškarci su deblji od žena, čak 73 posto ih je pretilo ili preuhranjeno u odnosu na 59 posto takvih žena. Ono što je velik problem u Hrvatskoj je postotak djece koja su pretila ili preuhranjena. Čak 35 posto djece u dobi između osam i devet godina - jer je to dob koja je analizirana velikom europskom studijom COSI iz 2018/2019. - debeloje ili preuhranjeno. Prije 15 godina taj je udio bio na oko 20 posto. Nešto je više pretilih i preuhranjenih dječaka, 37 posto, a djevojčica oko 33 posto. Dakle, taj je problem u Hrvatskoj izrazito naglašen, a on se dodatno potencira u doba koronavirusa jer pretila osoba koja uđe u bolnicu ima goru prognozu od osoba normalne tjelesne težine. Za takve je osobe vrlo važno da se cijepe- kaže prof. dr. Štimac.
Kao prekomjerno teške, računaju se osobe čiji je indeks tjelesne mase iznad 25, a one kojima je iznad 30, pripadaju među debele ili pretile.
- Moramo naglasiti da je pandemija dovela do toga da su se mnogi zatvorili u kuću, da se kreću puno manje nego što su se kretali prije, da mnogi rade od kuće, da je dio sportskih aktivnosti neko vrijeme bio zatvoren ili reduciran, što definitivno utječe na povećanje broja osoba s prekomjernom težinom. Kao što znamo, zdrave navike teško je steći, a lako ih je izgubiti. Manje se krećete, više jedete i efekti su loši. Već su i pretpandemijski podaci bili zabrinjavajući, a može se očekivati da se situacija u koroni pogoršala i da su pravi podaci za 2020. i 2021. još i gori. Ovu pandemiju neki nazivaju i sindemija s obzirom na to da se koronavirusu pridružila i pandemija debljine, izazvana, na indirektan način, koronom - govori riječki liječnik.
Promjena načina života, koja uključuje povećanje tjelesne mase, utječe, kako kaže Štimac, na razvoj dijabetesa i drugih bolesti.
- Debljina kao metabolički poremećaj, a danas možemo reći da je debljina bolest, utječe na mnoga druga stanja. Ljudi koji su debeli imaju rizik kraćeg životnog vijeka - kaže. Što se tiče covida-19, debljina izaziva određena oštećenja na razini imunološkog sustava.
- Debljina je povezana s imunološkim sustavom. Koronareceptori na stanicama nešto su izraženiji kod pretilih osoba. Te osobe imaju veću sklonost zgrušavanju krvi, a obično imaju i više pridruženih bolesti. Kada imate više pridruženih bolesti, svaka infekcija djeluje loše, a ovdje se to posebno manifestira - naglašava prof. dr. Davor Štimac.
Mediteranski recepti
Kaže da se u Hrvatskoj dogodio velik odmak od takozvanog mediteranskog tipa prehrane, koji je idealan za održavanje normalne tjelesne težine.
- Nažalost, mediteranska dijeta kod nas se izgubila i u području Mediterana, tako da više nema ozbiljnih razlika u prehrani između ljudi koji žive u kontinentalnoj i mediteranskoj Hrvatskoj. Jednostavno, brza i nezdrava hrana, grickalice, gazirana pića, sve ono što se konzumira kada nemate vremena, podjednako se konzumira u svim dijelovima Hrvatske. Brza hrana je najveći problem. Mediteranska dijeta, dakle prehrana bazirana na puno ribe, malo mesa, puno povrća i voća, na maslinovu ulju, preporučuje se i okreću joj se čak i u onim dijelovima svijeta za koje nije tipična, pa je paradoksalno da je ovdje, gdje je nekad bila tipična, ima sve manje. Ritam života je takav da je mnogima, primjerice, nezgodno jesti ribu dvaput tjedno - priča. Priručnik donosi 20 savjeta što učiniti da promijenimo naš način života. To su, prema Štimčevim riječima, jednostavni savjeti, no za njihovu provedbu potrebna je svijest o postojanju problema.
- Dan moramo započeti doručkom, da izbjegnemo zamku da najviše jedemo uvečer. Trebamo se kretati. Ako živimo na udaljenosti od 15 do 20 minuta hoda do posla, ne bismo trebali koristiti automobil. Preporuka je da se na dan prohoda barem tih 10.000 koraka, što danas mjere svi mobiteli i satovi. Moramo svaki dan voditi računa koliko smo se kretali i koliko smo hrane unijeli u sebe. Sigurno je da postoje ljudi koji su bolesni i koji imaju hormonalne poremećaje i genetske promjene, međutim, to je zaista manjina. Većina ljudi ima probleme zbog loših navika - priča Štimac. Prema njegovim riječima, trebalo bi izbjegavati fast food, a to je posebno problematično kod djece. Ističe da studije pokazuju da će 90 posto pretile djece poslije biti pretili odrasli ljudi. U 15 godina došli smo od toga da je prekomjerno teško bilo svako peto dijete do toga da je sada takvo svako treće dijete.