PRODAJU NAM FJAKU

KAKO SU SKANDINAVCI POSTALI IZVOZNICI SREĆE Danski hygge je tek početak, stigli su i lagom, friluftsliv i dostadning ili 'čišćenje do smrti'

Danci su posljednjih nekoliko godina svijetu uspjeli prodati hygge, filozofiju uživanja u malim stvarima, kreiranja tople atmosfere doma, ugađanja sitnicama koje griju tijelo i opuštaju dušu - od svijeće na prozoru do mekana pokrivača i dobre knjige za društvo.

Hygge je, kažu, zajedništvo i privrženost, vrijeme provedeno s ljudima do kojih ti je stalo, trenuci mira što ih posvećujete sebi ili dijelite s vašima, oko objeda, stola, u kući; može biti bilo što što umiruje, daleko od utrke za novcem, kompeticije i s njom povezane napetosti.

Danski brand Hygge je uživanje u razgovoru s djecom, mir kućnog ogrtača dok uz radijator promatraš snijeg koji pada na dvorištu. Kolikogod da općeljudski i univerzalan zvučao taj koncept opuštanja i mirnog ugođaja svakodnevice, hygge je, kao danski brand, preplavio svijet. O njemu je, samo lanjske godine, tiskano više naslova koji su postali apsolutni hit. Konačno, i hrvatski izdavač jedne od tih uspješnica, knjige “Hygge - sretan život na danski način”, V.B.Z., kupce u svoju knijžaru mami napisom koji poziva da uđu u prodavaonicu knjiga ne bi li čuli i naučili što je to - hygge. Ako ništa drugo, slušajući o hyggeu naučili smo da su Danci marketinški vrlo sposobna nacija, gledajući iz naše, lokalne perspektive, prodaju nam - fjaku.

Hygge, kako se moglo i očekivati, dobiva konkurenciju koja buja. Nacije poznate po kvaliteti života, one što su obično pri vrhu ljestvice kad sociolozi rade globalnu ljestvicu sreće i zadovoljstva, redom nude svoj recept za dobar život. Tiskaju se knjige, po bogatijem i dokonijem dijelu svijeta provode radionice, održavaju predavanja na temu kako naći smisao i dobro balansirati život. Jer, kažu neki, oni koji su našli životni smisao brzo podebljaju bankovne račune i značajno produže duljinu života. Makar, mnoga ozbiljnija istraživanja tvrde da to nije u direktnoj korelaciji.

“Čišćenje do smrti”

Iz Skandinavije stiže još jedan novi koncept, zove se - lagom. Lagom se prevodi kao “točno prava mjera”, pri tom upućuje na skromnost, pravednost i osjećaj za mjeru, balans.

Zagovornici lagom “filozofije” kažu da hygge više upućuje na trenutni osjećaj, a lagom je - način života, traži kontinuiranu usklađenost, balans privatnog i poslovnog života. Posljednjih šest mjeseci, kaže Google, pretraživanje riječi lagom poraslo je višestruko, u zadnja tri mjeseca pojavljuje se u tvitovima na desetine tisuća puta.

Friluftsliv je skandinavski koncept života izvan četiri zida, koji naglašava vrijeme provedeno u prirodi, ukorijenjen u Norveškoj i Švedskoj, danas se, na ponešto komercijalan način širi dalje, popularizirajući aktivnosti na svježem zraku, a povezan je i s promoviranjem ideje očuvanja prirode. I dok je hygge fokusiran na kreiranje ugodne, opuštajuće atmosfere unutar četiri zida, friluftsliv zove na pokret i izlazak u prirodu, život u kojem je puno istraživanja i boravka na otvorenom.

Šveđani hyggeu pariraju idejom dostadninga, ili “čišćenja do smrti”, a u njegovoj je filozofiji naglasak na tome da se riješite svega suvišnog - od godinama nenošene odjeće do knjiga kojima se nećete vratiti.

Stoti rođendan

Japanci svoj hygge zovu ikigai. Ikigai je, tvrde, prije negoli prehrana ribom, zaslužan da je u Japanu toliko onih koji dočekaju stoti rođendan. Ikigai poziva na autentično življenje, a najčešći prijevod spomenute japanske riječi jest “razlog za življenje”. Na najjužnijem japanskom otoku, Okinawi, u regiji koja ima i najveći broj sunčanih dana, ikigai objašnjavaju kao “razlog zbog kojeg ustaješ ujutro”. Otkriti svoj ikigai može uzeti dosta vremena. Traži se da sam sebe odgovoriš na četiri ključna pitanja.

Prvo je potražiti odgovor na pitanje što voliš, što je tvoja strast? U dijelovima svijeta gdje smo fokusirani na zadovoljavanje vlastitih čežnji i želja, to je bitno pitanje, govori i o tome što bi volio raditi, kad ne bi morao ići na posao i zarađivati, kad bi imao priliku jedino slijediti vlastite težnje. Odgovor na to pitanje nekima nije jednostavan, u nekih, događa se, čak izaziva tjeskobu.

Drugo je pitanje: U čemu si dobar? Vodi otkrivanju vlastita poziva.

Treće je upitati se: Što svijet treba od tebe? Pitanje vlastite misije, zašto si ovdje na Zemlji. Što možeš postići, a da je za opće dobro, da svijet učini boljim mjestom, što drugi cijene kod tebe

Posljednje je pitanje i najpraktičnije, pogotovo za današnje doba: Kako možeš zaraditi? Koja ti je profesija?

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 09:40