Intenzivno vježbanje samo preko vikenda jednako je učinkovito kao i raspoređivanje tjelesne aktivnosti kroz tjedan, pokazala je najnovija studija, piše BBC.
Američki znanstvenici su pratili 350.000 ljudi kroz razdoblje od 10 godina kako bi ustanovili kako napreduju tzv. ‘vikend vježbači‘.
Njihova saznanja, objavljena u časopisu JAMA Internal Medicine journal, sugeriraju da su tip i ukupna količina vježbi važniji od toga koliko setova vježbanja smo odradili.
Preporuka je tjedno odraditi barem 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta.
Ako idete u žustru šetnju, laganu vožnju biciklom ili igrate tenis, zadovoljit ćete ove preporuke.
Ili umjesto toga možete odraditi 75 minuta jako intenzivnog vježbanja - poput trčanja, plivanja ili igranja nogometa - kažu zdravstveni stručnjaci.
Mnogi sudionici američke studije prikupili su toliku količinu vježbanja unutar tjedan dana. No neki su sve to vježbanje ugurali u samo dva seta vježbanja umjesto da setove vježbanja rastegnu kroz čitav tjedan.
Oni koji su odradili preporučenu količinu vježbanja, bez obzira jesu li vježbali kroz čitav tjedan ili samo preko vikenda, značajno su smanjili rizik od preuranjene smrti u odnosu na one koji nisu dovoljno vježbali.
No zdravstveni dužnosnici kažu kako i u one dane kad ne namjeravate vježbati, također treba odraditi barem neki oblik tjelesne aktivnosti poput istezanja ili povremenog ustajanja od radnog stola ako zbog posla morate dugo sjediti.
Lagane aktivnosti koje možete poduzeti svaki dan su joga, pilates ili vrtlarenje.
Intenzivne vježbe pomoću kojih ćete postići dovoljnu razinu tjelesne aktivnosti čak i ako vježbate samo preko vikenda su trening visokog intenziteta, dizanje utega ili trčanje uzbrdo.
Joanne Whitmore iz Britanske zaklade za srce kaže: ‘Ova velika studija sugerira da, kad je riječ o vježbanju, nije važno kad vježbu poduzimate. Najvažnije od svega je da vježbanje nekad odradite.‘
‘Bez obzira nagurate li treninge u dane vikenda ili ih rastegnete kroz čitav tjedan, pokušajte tjedno odraditi barem 150 minuta vježbanja. To će vam popraviti zdravlje, smanjiti rizik od problema sa srcem i cirkulacijom te otkloniti opasnost od srčanog i moždanog udara‘, kaže.
‘Od umjerene vježbe trebali biste disati dublje i srce bi vam trebalo ubrzano kucati, no unatoč tome i dalje biste trebali biti sposobni voditi normalan razgovor‘, dodala je Whitmore.
Liječnici također preporučuju da djeca do pete godine života imaju barem 180 minuta tjelesne aktivnosti dnevno, a nešto starija djeca i mladi trebali bi biti tjelesno aktivni barem sat vremena dnevno.