FUTURISTIČKI MENI BOGATIH I SIROMAŠNIH 2035. godine jest ćemo meso iz epruvete

Obrok od stvarnog mesa 2035. godine mogao bi biti toliko skup i moralno upitan kao danas jesti foie gras (pašteta koja se proizvodi od jetre pataka i gusaka koje su silom šopane), tvrdi nizozemski znanstevnik prof. Mark Post sa Sveučilišta Masstricht.

In vitro odojak

Post je jedan od pionira razvoja nove tehnologije: uzgoja sintetskog mesa u laboratoriju. Njegova skupina već je 2011. godine predstavila prve uzorke “in vitro svinjetine”, a ove godine namjerava lansirati “prve kobasice iz epruvete” te “sintetske hamburgere”. Tehnologija proizvodnje sintetskog mesa odvija se u nekoliko etapa: prvo se iz zdrave svinje ili krave uzima uzorak mišićnog tkiva. Zatim se iz mišićnog tkiva izoliraju matične stanice: one se dijele, a znanstvenici ih “hrane” serumom iz konjskog fetusa. Koristeći spomenutu recepturu, Postova je skupina uzgojila 2,5 centimetara duge i 0,5 centimetara široke trake svinjskog mesa blijede sive boje pa su više podsjećale na lignje, nego na svinjetinu.

Prof. Post i njegovi suradnici sada usavršavaju postupak kako bi sintetsko meso izgledom što više podsjećalo na prirodno. Procjenjuje se da će prvi “umjetni hamburger” stajati čak 250.000 eura, a Post je pozvao poznatog engleskog chefa Hestona Blumenthala, vlasnika restorana The Fat Duck, da pripremi prve porcije mesa iz laboratorija. Post smatra da će se tehnologija proizvodnje umjetnog mesa tijekom vremena usavršavati i pojeftiniti do te mjere da će postati ekonomski isplativa.

Iako su ga neki mediji prozvali “Frankenburgerom”, “sintetski hamburger” pozdravila je organizacija za zaštitu životinja PETA (People for Ethical Treatment of Animal). Da je meso iz laboratorija etički prihvatljivo tvrdi i Cor van der Weele, profesorica humanističke filozofije na Sveučilištu Wageningen.

Moralni uzgoj mesa

“Ljudi će uvidjeti moralne prednosti uzgoja mesa u kulturi. Uzimanje matičnih stanica iz svinja umjesto ubijanja milijuna svinja na farmama već sada je atraktivnija ideja za potrošače”, izjavila je van der Weele za britanski Guardian koji je u svom nedjeljnom izdanju Observer posvetio veliku temu budućnosti hrane. Naime, svjetska će populacija do 2050. godine brojati devet milijardi ljudi i potrošnja mesa mogla bi se udvostručiti. To bi velikim dijelom moglo biti posljedica promjene prehrambenih navika u novim svjetskim gospodarskim divovima poput Kine, Indije i Brazila, gdje je u posljednjih 10 godina konzumacija mesa porasla za 33 posto. S druge strane, uzgoj stoke i prozivodnja mesa odgovorni su za 18 posto emisije stakleničkih plinova koji prouzročuju klimatske promjene.

Hranu nećemo bacati

- Osoba koja jede meso, a vozi bicikl za zaštitu okoliša manje je prihvatljiva nego vegetarijanac koji vozi Hummer - ustvrdio je Post.

Stručnjaci upozoravaju da će cijena hrane na Zapadu u budućnosti rasti. Danas u zapadnoj Europi na hranu odlazi od 10 do 15 posto, a u Hrvatskoj oko 30 posto troškova domaćinstva. No, 2035. godine europsko će domaćinstvo na hranu trošiti 50 posto prihoda pa se ona neće bacati kao danas: statistike, naime, pokazuju da se u zemljama EU godišnje baci 89 milijuna tona hrane, što je 179 kilograma po glavi stanovnika.