Koliko će dugo s presađenim svinjskim srcem živjeti 57-godišnji David Bennett, nakon prošlotjedne transplantacije ne znaju ni liječnici, ali zasad mu ide dobro. Naime, prvi put čovjek je dobio genski modificirano srce svinje u Medicinskom centru Sveučilišta u Marylandu, što bi moglo otvoriti vrata spasa stotinama tisuća ljudi s oštećenim organima. Činjenica je da ograničeno donorstvo spasi tek minimalni broj ljudi, i to samo u razvijenom i bogatom svijetu jer naprosto potrebe su značajno veće od stvarnih mogućnosti.
"Srce koje smo ugradili Davidu stvara puls i tlak - to je njegovo srce", rekao je dr. Bartley Griffith, direktor programa transplantacija u tom medicinskom centru.
"Ovo je prijelomni događaj", rekao je dr. David Klassen, glavni medicinski voditelj Ujedinjene mreže za donirane organa i liječnik za transplantaciju. "Počinju se otvarati vrata koja će, vjerujem, dovesti do velikih promjena u načinu na koji liječimo zatajenje organa", dodao je.
Zdravstveno stanje Davida Bennetta bilo je toliko loše da nije mogao biti na listi za transplantaciju a bez novog srca bilo je izvjesno da će uskoro umrijeti. Ponuđen mu je eksperimentalni program koji je na kraju prihvatio kao jedini izlaz.
Griffit kaže da su Bennettu rekli - ne možemo vam dati ljudsko srce jer ne ispunjavate uvjete, ali možemo svinjsko. "Želim živjeti", rekao je David i tada je krenula 'akcija' koja zasad uspješno završena. Bennett je još prikopčan na aparat srce - pluća, no njegovo srce funkcionira i obavlja najveći dio 'posla'.
Nove tehnologije
Zapravo riječ je o ksenotransplantaciji, odnosno presađivanju organa ili tkiva sa životinja na čovjeka koja ima dugu povijest, ali svi pokušaji dosad nisu dali očekivani rezultat. Tek genetski inženjering, odnosno dvije nove tehnologije uređivanje gena i kloniranje omogućile su da se dobije genetski promijenjeni organ svinje koji ima manje vjerojatnosti da će ga čovjek odbaciti.
Dr. Jay Fishman, pomoćnik direktora transplantacijskog centra u Općoj bolnici Massachusetts, rekao je da korištenje svinjskih organa pruža mogućnost izvođenja genetskih manipulacija, vrijeme za provođenje boljeg probira zaraznih bolesti i dobivanje novog organa u vrijeme kad je to pacijentu potrebno.
Srce presađeno Bennettu potječe od genetski promijenjene svinje koju je osigurao Revivicor, tvrtka za regenerativnu medicinu. Svinja je imala 10 genetskih modifikacija. Četiri gena su inaktivirana, uključujući i onaj koji kodira molekulu koja uzrokuje agresivni imunološki ljudski odgovor odbacivanja organa. "Gen za rast također je inaktiviran kako bi se spriječio nastavak rasta svinjskog srca nakon što je implantirano", rekao je dr. Muhammad Mohiuddin, koji je zajedno s dr. Griffithom proveo većinu istraživanja koja su dovela do transplantacije. Osim toga, šest ljudskih gena umetnuto je u genom svinje donora. Te su modifikacije osmišljene kako bi svinjski organi bili podnošljiviji za ljudski imunološki sustav.
Vrlo mala "ponuda"
"Tek je genetski inženjering omogućio da se ono o čemu svi kirurzi sanjaju desetljećima i ostvari. U svakom slučaju, ovo je revolucionarni zahvat jer najveći problem ksenotransplantacije je nepodudarnost tkiva, što se, čini se, riješilo genskim promjenama koje su danas očito stvarnost", kaže prof. dr. Bojan Biočina, predstojnik Klinike za kardiokirurgiju KBC-a Zagreb. Kaže kako je oprezno optimističan, ali pokaže li se napredak, a na kraju i realna mogućnost korištenja svinjskih organa, ne samo srca, u transplantaciji moglo bi to riješiti nedostatak ljudskih organa za transplantaciju.
Što bi značila mogućnost ksenotransplantacije u liječenju teških zatajenja rada srca objašnjava akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za kardiologiju KBC-a Zagreb.
"Apsolutno najbolje terapija za pacijente s teškim zatajenjima srca je transplantacija, ali nažalost 'ponuda' je vrlo mala. Organa nedostaje da bi se spasili životi, mnogima su nedostupni, a nema izgleda da se to u neko dogledno vrijeme popravi. Zato bi ove ksenotransplantacije uz genetski inženjering mogle bi biti izlaz", objašnjava akademik Miličić.
"Dovoljno govore podatci po kojima od 750 milijuna Europljana njih 2 posto ima zatajenje rada srca, odnosno njih 15 milijuna, a 7 do 10 posto teške oblike bolesti. Prema tome, barem 100.000 do 200.000 kandidati su za transplantaciju srca, a godišnje ga dobije tek 2500 sretnika. Primijeni li se ista metodologija na Hrvatsku, godišnje bi trebalo oko 500 do 1000 transplantacija srca, a mi ih obavimo četrdesetak i s tom smo brojkom na vrhu svijeta po uspješnosti donorstva i transplantacija u svijetu", naglašava akademik Miličić. Sve to govori zašto je medicinski svijet toliko uzbuđen zbog ove američke ksenotransplantacije koja bi mogla značiti ozbiljnu prekretnicu u transplantacijskoj medicini.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....