Unatoč trećem pandemijskom valu izazvanom delta varijantom koronavirusa, Velika Britanija odlučila je 19. srpnja ukinuti postojeća epidemiološka ograničenja, uključujući i obavezno nošenje maski. Iako Vladini znanstveni savjetnici upozoravaju da je taj potez nalik izgradnji „novih tvornica varijanti koronavirusa", vlada premijera Borisa Johnsona svoju odluku temelji na visokom udjelu cijepljenog stanovništva te smanjenom broj hospitalizacija uzrokovanih delta varijantom.
- Kako počinjemo učiti živjeti s ovim virusom, svi moramo nastaviti pažljivo upravljati rizicima od covida-19 i znati prosuđivati kada su u pitanju naši životi. No moram istaknuti da pandemija nije završila i da će slučajevi nastaviti rasti idućih tjedana - istaknuo je Johnson.
Kontrolirani uvjeti
U Velikoj Britaniji je, prema podacima ECDC-a, 88 posto odraslih primilo prvu dozu, a 64 posto ih je primilo dvije doze. Prema ranijim procjenama stručnjaka smatralo se da se s potpunom cijepljenošću 60 do 70 posto građana može dostići kolektivni imunitet što bi Velika Britanija i SAD mogli postići u trećem tromjesečju ove godine, a EU u zadnjem kvartalu ove godine. No, širenje visokozarazne delta varijante čiji je R između pet i osam, što znači da u epidemiološki nekontroliranim uvjetima jedna inficirana osoba zarazi pet do osam zdravih, znači da bi trebalo biti cijepljeno između 80 i 85 posto stanovnika.
Hrvatska je dosad jednom dozom cijepila tek 44 posto odraslog stanovništva, zbog čega relaksacija nalik britanskoj još dugo nije opcija. Kako bi se povećao udio cijepljenih, neslužbeno saznajemo, normalizacija u Hrvatskoj planira se isključivo za one s covid-potvrdama, a od jeseni, ne dođe li do dramatične promjene, bez covid-potvrde neće se moći ući ni na jedno mjesto na koje se sada ulazi isključivo s maskom - u šoping-centar, u kino, poštu, bolnicu... Vodeći znanstveni časopis Nature prije tjedan dana objavio je studiju koja ukazuje da bi imunitet protiv covida-19 stečen mRNA cjepivima kompanija Pfizer i Moderna mogao biti dugotrajan, možda čak i doživotan. U studiju znanstvenika Sveučilišta Washington u St. Louisu bila je uključena 41 osoba, a pokazalo se da su nakon dvije doze spomenutih cjepiva razvile snažan i postojan imunološki odgovor na koronavirus.
Upitna treća doza
- Zasad je teško sa sigurnošću utvrditi može li imunitet stečen mRNA cjepivima biti doživotan jer sigurnih dokaza nemamo. Doduše, postoje naznake da bi imunosni odgovor posredovan antivirusnim protutijelima nakon cijepljenja mRNA cjepivima mogao biti dugotrajan, trajati godinama, a u nekih ljudi možda i doživotno. Studija objavljena u prestižnom znanstvenom časopisu Nature pokazuje da S-antigen proizveden temeljem šifre iz Pfizerovih i Moderninih cjepiva snažno stimulira limfocite B. Riječ je o podvrsti naših leukocita, odgovornih za proizvodnju protutijela - pojašnjava imunolog Zlatko Trobonjača, redoviti profesor na Sveučilištu u Rijeci.
Naš sugovornik pojasnio je razliku između imuniteta stečenog mRNA cjepivima i prebolijevanjem covida-19.
- Cijepljenjem mRNA cjepivima stječemo imunitet samo protiv S-antigena, odnosno proteina šiljka koronavirusa, dok preboljenjem bolesti imunost možemo razviti i protiv drugih virusnih antigena, primjerice protiv N-antigena, što jesu kvalitativno značajne razlike. No, S-antigen je funkcijski najznačajniji virusni protein, a da mRNA cjepiva induciraju izuzetno visoke koncentracije protutijela koje ga blokiraju. To znači da eventualni ulazak virusa u organizam ne bi mogao završiti infekcijom stanica, jer bi ga protutijela razreda IgA već na sluznici blokirala, a protutijela razreda IgG u međustaničnom prostoru - rekao je Trobonjača.
Ističe kako i prebolijevanjem covida necijepljene osobe mogu proizvesti visoke koncentracije protutijela, ali to tijekom vremena opada.
Novi sojevi
- Noviji podaci pokazuju da samo nešto više od 40 posto rekonvalescenata zadržava mogućnost neutralizacije soja virusa koji su preboljeli 12 mjeseci od infekcije, a mogućnost neutralizacije imunoevazivnih sojeva, poput južnoafričkog ili beta soja, ima svega 20-ak posto rekonvalescenata. Ove razlike u antikorona imunosti u cijepljenih i rekonvalescenata proizlaze iz mogućnosti živog virusa da manipulira imunosnim sustavom, blokira mehanizme rane, urođene imunosti, posredovane interferonima tipa i, što mu u početnoj fazi infekcije omogućava puno širu kolonizaciju tkiva, dok to u cijepljenih osoba, naravno, ne nalazimo jer nema izravnog kontakta s biološki aktivnim virusom - istaknuo je Trobonjača.
Naš sugovornik osvrnuo se na mogućnost docjepljivanja na jesen što neke zemlje već najavljuju. Primjerice, britanski National Health Service (NHS) planira prije zime treću dozu cjepiva za sve starije od 50 godina.
- Kod nas je daleko uputnije cijepiti necijepljene osobe prvom dozom, nego doze cjepiva trošiti za docjepljivanje trećom dozom. Cijepljenje ostavlja solidan i trajan imunitet, koji će možda vremenom oslabiti, no gotovo sigurno će nas štititi od najtežih oblika bolesti i smrti. Ipak, u kontekstu činjenice da nemamo dovoljno cijepljenih osoba za kolektivnu imunost protiv visokozaraznih sojeva, mogućnost da se cijepljene osobe inficiraju dala bi epidemiji dodatni zamah. U tom segmentu vidim eventualnu potrebu za docjepljivanjem, koja sigurno ne bi bila aktualna u slučaju smirivanja epidemije. Prateći epidemiju, sada je sasvim jasno da će nam delta ili indijski soj u potpunosti istisnuti alfa ili britanski soj. On je značajno zarazniji, a s obzirom na mutacije koje nosi vjerojatno i barem donekle, imunoevazivan. To može stvoriti kontekst potrebe za docjepljivanjem, ali svakako nakon što se većina procijepi prvom dozom - zaključio je Trobonjača.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....