ZAGREB - Nakon cigareta i pušenja, posljednjih je godina sve češće na stupu srama i masna, slatka te presoljena hrana, također pogubna za zdravlje.
Sve je više zagovornika ograničavanja reklama i uvođenja dodatnih poreza proizvođačima nezdrave hrane, što prije svega treba zahvaliti činjenici da svijetom hoda sve više debelih, odnosno onih čiji je indeks tjelesne mase veći od 30. Epidemije debljine nije pošteđena ni Hrvatske, gdje je svaki pet stanovnik patološki debeo.
Zabranjene reklame
No, pokušaji da se “discipliniraju” reklame spornih proizvoda ili da se smanji količina štetnih tvari u njima idu vrlo teško, jednako kao što je bilo na početku antipušačkih kampanja. Istina, gradonačelnik New Yorka, Michael Bloomberg, najavio je prije desetak dana zabranu prodaje superporcija slatkih pića u restoranima, kinima i na stadionima, a na poticaj prve dame SAD-a, Michelle Obame, korporacija Walt Disney objavila je da će do 2015. zabraniti oglase junk fooda u svojim dječjim programima i na web stranicama.
Te mjere dolaze u trenutku uvođenja dodatnih poreza na nezdravu hranu u Danskoj, Mađarskoj i Francuskoj, a istodobno je industrija u strahu da će novi zakoni, porezi i zabrana reklamiranja sve više sličiti na zabranu duhanskih proizvoda premda, kako kažu, hrana za razliku od cigareta ne ubija.
No, dio tvrtki već se priprema na moguću represiju smanjenjem masnoća, šećera i soli u proizvodima te sa sve manje reklama namijenjenih djeci. Primjerice, prošle je godine Danska uvela “porez na masti” kojim se naplaćuje 2,70 dolara po kilogramu zasićenih masti u proizvodu. S druge strane, protivnici takvih poreza kažu da su oni samo posljedica deficita državnih blagajni koje treba napuniti. Ipak, i industrija je svjesna da je puno bolja samoregulacija, nego zakonska represija. Tako je jedan od najvećih proizvođača slatkiša Nestle lani prestao reklamirati svoje proizvode za djecu mlađu od šest godina.
Bijeg na nova tržišta
Ipak, proizvođači se sada sele na nova tržišta, gdje nema “higijeničara” koji će im srušiti profit. Baš kao što se to dogodilo s pušenjem, slično se događa i s pretjerano slatkim pićima i grickalicama koje sve više osvajaju zemlje u razvoju. Najbolji primjer su gazirana pića pa je tako po volumenu još prije četiri godine lider prodaje postala Latinska Amerika, a ne više Sjeverna.
Poznato je da samo jedna čaša kole dnevno, iznad potrebne količine kalorija, deblja godišnje čak sedam kilograma. Bez obzira na to što su industrija nezdrave hrane i zdravlje na suprotnim stranama, bilo bi puno korisnije za obje strane da zajednički riješe problem koji se zove debljina, a u konačnici i bolest.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....