STRUČNJAK OBJAŠNJAVA

Budite li se svaku noć u 3 ujutro? Evo što bi mogao biti problem i što morate učiniti prije spavanja

Ilustracija

 Andriy Popov/Panthermedia/Profimedia/Andriy Popov/panthermedia/profimedia
Istraživanja pokazuju da kronični stres može podići razine kortizola i adrenalina što može ometati san

Ako se često budite noću, za vas možda ima lijeka.

Naime, Dave Asprey, stručnjak za dugovječnost i zdrav život, kaže kako vas noću bude fluktuacije šećera, odnosno glukoze u krvi. Pad razine šećera potiče izlučivanje hormona stresa kortizola i adrenalina što će vas probuditi.

U videu koji je na Instagramu podijelio sa svojih milijun sto tisuća pratitelja, Asprey kaže: ‘Kod većine ljudi koji se bude između 3 i 5 ujutro i onda ne mogu više zaspati, radi se o padu šećera u krvi.‘

Objašnjava kako kortizol i adrenalin potiču otpuštanje dodatne glukoze u mišićima i jetri.

‘No problem u je u tome što će vas kortizol i adrenalin probuditi. I dok vaš mozak dobiva što treba, vi se nećete naspavati.‘

Kako biste tome doskočili, možete prije spavanja pojesti malo meda, kolagena, zasićenih masti ili kombinaciju toga troje.

Na policama dućana zdrave hrane sve se češće može pronaći nešto označeno kao MCT ulje. MCT je kratica za srednjelančane trigliceride (engleski Medium Chain Triglycerides). Riječ je o zasićenim mastima koje tijelo brzo apsorbira, a zbog direktne razgradnje u jetri odličan su izvor energije. MCT se može naći i u kokosovom ulju, ulju palminih koštica i nekim mliječnim proizvodima koje je lakše probaviti nego neke druge masnoće.

Neka istraživanja sugeriraju da kolagen, MCT ulje i med, mogu tijelu osigurati stabilnu razinu energije bez pada razine šećera što se događa ako energija dolazi iz nekih drugih izvora.

Spomenuti Dave Asprey je milijunaš iz Silicijske doline koji se obogatio na brendu kave Bulletproof.

Ovaj biohaker koji se hvali kako u tijelu ima samo šest posto masti, potrošio je 2 milijuna dolara vlastitog novca na pokušaje zaustavljanja procesa starenja.

Sada mu je 50 godina i tvrdi da laboratorijski testovi redovito pokazuju da je njegova biološka dob 39, a namjera mu je poživjeti do 180 godina.

Istraživanja pokazuju da kronični stres može podići razine kortizola i adrenalina što može ometati san. Kortizol se ponekad naziva hormonom stresa, ali u tijelu igra mnogo složeniju ulogu.

Receptori ovog hormona nalaze se u svakom dijelu tijela, pa kad se on otpusti u krvotok to utječe na sve - od imunološkog sustava, preko mišića, pa do kose, kože i noktiju.

Stručnjaci kažu da to što se budite noću ne znači da patite od nesanice, pa ipak nedovoljno sna uzima svoj danak - možete biti lošeg raspoloženja, slabe koncentracije te biti u povećanom riziku od debljanja, srčanih bolesti i dijabetesa.

Prema nekim podacima, poteškoće sa spavanjem ima oko 70 milijuna Amerikanaca, a sve ih više uzima i tablete za spavanje.

Koliko vam je sna dovoljno?

Predškolci (3-5 godina): 10-13 sati

Osnovna škola (6-13 godina): 9-11 sati

Tinejdžeri (14-17 godina): 8-10 sati

Mladi (18-25 godina): 7-9 sati

Odrasli (26-64 godine): 7-9 sati

Stariji (65 ili više): 7-8 sati

Što učiniti da poboljšamo spavanje?

1. Ograničite upotrebu ekrana neposredno prije spavanja

U mozgu imamo unutarnji sat koji regulira cirkadijalni ritam, a mobiteli, laptopi i televizori emitiraju plavo svjetlo koje našem mozgu šalje signal da ostane budan.

2. Umirite mozak

Uzmite si 5-10 minuta prija spavanja i zapišite sve što morate učiniti idućeg dana.

3. Izbjegavajte kavu popodne i navečer

Želite li popiti kavu kasnije popodne ili navečer, odaberite beskofeinsku varijantu ili čaj.

4. Neka vam spavaća soba bude prohladna

Neka temperatura u vašoj spavaonici ne prelazi 18 stupnjeva Celzija.

5. Ograničite unos alkohola navečer

Iako ćete nakon što ste pili alkohol možda lakše zaspati, vaš san neće biti dubok i stalne ćete se tijekom noći buditi.

6. Unosite dovoljno vitamina D

Vitamin D igra važnu ulogu pri spavanju i moguće je povećati njegov unos dodacima prehrani.

7. Osigurajte dovoljan unos magnezija i cinka

Hrana koja sadrži magnezij je špinat, kelj, avokado, banane, indijski oraščići i razne sjemenke.

Cinka ima mnogo u mesu, kamenicama, rakovima, siru, grahoricama i tamnoj čokoladi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
31. listopad 2024 15:13