VIDEO Srpska atletska nada ugradila silikone i izgubila aerodinamiku: Prije tri godine osvojila je zlato

Najveća atletska nada Srbije, Ivana Španović (22), na nedavnom Europskom prvenstvu u Helsinkiju nije se uspjela plasirati u finale u skoku u dalj. Od najtalentiranije srpske atletičarke očekivalo se najmanje finale, a kada je ono izostalo, pojavila se priča kako su joj za rezultat od 6,33 metra najviše smetali silikonski umeci koje je, navodno, ugradila u grudi.

Mlada Zrenjaninka je bez silikona, navode tamošnji mediji, osvojila zlatnu medalju na Univerzijadi u Beogradu 2009., a iste godine i srebro na Europskom prvenstvu za juniore. Prošle je godine na EP-u za mlađe seniore Ivana osvojila drugo mjesto u Ostravi, a ove, 2012., morala se zadovoljiti 15. mjestom na EP-u u Helsinkiju.

Domovina u grudnjaku

Premda kod atletičarki i općenito sportašica ugradnja silikona nije tako česta pojava - samo ih se nekoliko odvažilo riskirati sportske rezultate za ljepši izgled - činjenica je da je plastična kirurgija sve raširenija u svijetu. Prema nekim istraživanjima, čak 75 posto žena smatra da bi ih veće grudi učinile sretnijima i privlačnijima muškarcima, stoga ne čudi što se za ugradnju silikona u posljednje vrijeme odlučuju i sportašice. Nedavno su to učinile dvije sestre, brazilske prvakinje u sinkroniziranom plivanju Bia i Branca Feres, te australska dvostruka šampionka u trčanju, u disciplini na 400 metara, Jana Rawlinson.

Međutim, ona je zaključila da su joj silikoni prepreka u ostvarivanju vrhunskih rezultata u atletici, pa ih je nedavno izvadila kako bi povećala šanse za osvajanje zlatne medalje na OI u Londonu.

- Svaki put kada bih trčala, bila bih u panici. Razmišljala sam hoću li iznevjeriti svoju zemlju, i to samo zbog taštine. Naravno da sam voljela svoje velike grudi, ali nisam željela iznevjeriti Australiju - rekla je Jana Rawlinson.

O tome mogu li silikonski umeci utjecati na sportske rezultate, kako smo doznali od hrvatskih plastičnih kirurga, nema znanstvenih dokaza, no oni smatraju da bi veliki implantati, koji teže kilogram i više, mogli sportašicama zasmetati u kretanju, pa tako i umanjiti njihove rezultate.

Dvostruki standardi

- Ako su implantati manji, dakle po dojki oko 250 grama, mislim da tih pola kilograma na ukupnu tjelesnu težinu ne bi smjelo smetati sportašicama. No, ako se stave veći, logika zdravog razuma nalaže da bi taj kilogram dodatne težine na dvije dojke mogao smetati u profesionalnom bavljenju sportom.

No, koliko znam, ne postoje nikakvi znanstveni dokazi, barem o tome nisam slušao na stručnim kongresima, ali rekao bih da je tako. Osim toga, bitna je i tehnika ugradnje, pa bih tako kod sportašica preporučio takozvanu dual plane tehniku, koja se u Hrvatskoj najčešće i koristi, pri čemu se implantat stavlja ispod velikog prsnog mišića te je stoga prekriven postojećim tkivom dojke. Tom metodom je implantat puno bolje fiksiran i nema velikih pomaka pri kretanju. Osim toga, nema problema s mamografijom, a i manja je opasnost od spuštanja grudi - kazao je estetski kirurg Duje Ostojić koji napominje da ne može komentirati slučaj Ivane Španović jer ne zna o kakvim je implantatima riječ.

No, dodao je da srpski kirurzi uglavnom stavljaju veće umetke, odnosno obično ne stavljaju manje od 400 grama po dojci.

Smiješni centimetri

O tome smo razgovarali i s direktorom Hrvatskog atletskog saveza i našim rekorderom u skoku u dalj Sinišom Ergotićem kojemu se tvrdnja da su silikoni u grudima Ivane Španović utjecali na njezin rezultat u Helsinkiju učinila smiješnom.

- Da se razumijemo, nemam iskustva u tome, a i ne znam je li Ivana Španović uistinu stavila silikone. No, ona je skočila 6,33 metra, a da bi ušla u finale, trebao joj je rezultat od 6,39, pa se tu radi o zaista malim odstupanjima.

Čini mi se da to nije težina koja bi poremetila rezultate. Koliko se sjećam, prije nekoliko je godina jedna bugarska trkačica također imala silikone u grudima, ali to joj nije poremetilo vrhunske rezultate - zaključio je Siniša Ergotić.