VELIKI HRVATSKI OTOK VIŠE NEMA NITI JEDAN AZIL ZA ŽIVOTINJE Odsad napušteni psi i drugi ljubimci nemaju kamo otići, prepušteni su sami sebi

Otok Korčula ostao je bez skloništa za napuštene životinje, koje sada zbrinjava - nitko. Iako je riječ o kršenju Zakona o zaštiti životinja, koji propisuje da svaka jedinica lokalne samouprave mora imati sklonište ili barem sklopljen ugovor s nekim skloništem, situacija na Korčuli daleko je od one propisane zakonom. Donedavno su postojala dva skloništa, a oba su vodile udruge. Ono u Veloj Luci prvo je zatvorilo svoja vrata - udruga koja ga je vodila jednostavno više nije imala ni volontera ni sredstava ni mjesta za napuštene životinje.

Isto su ovih dana učinili volonteri skloništa Papagalo, koje je ogranak Udruge za zaštitu životinja Korčula. Oni su godinama vodili ilegalan azil za smještaj napuštenih pasa. Ilegalan, kažu nam volonteri, jer nisu uspjeli dobiti potrebne dozvole od Ministarstva poljoprivrede. Odredbe su jasne: azil mora biti 500 metara udaljen od naseljenog mjesta, biti ograđen čvrstom ogradom visine minimalno 2 metra, biti zvučno i vizualno izoliran od okoline, izgrađen na kompaktnom tlu, imati riješen sustav pročišćavanja... Koliko su u mnogim slučajevima te odredbe previše striktne na štetu životinja pokazuje slučaj dubrovačkog azila na Žarkovici, koji je još uvijek ilegalan iako godinama zbrinjava stotine pasa, kao i azila udruge Šapica u Zaprešiću, kojeg je veterinarska inspekcija na dvije godine zatvorila jer nisu ispunjavali sve uvjete.

Udruga za zaštitu životinja svoj je azil bezuspješno pokušala legalizirati, a u međuvremenu su zbrinjavali pse. No, situacija je izmakla kontroli - planirali su, naime, na zemljištu kojeg su koristili zbrinjavati svega tri do četiri psa. No, brojka se popela do 17. O tolikom broju životinja nisu se mogli brinuti.

- Radili smo u dogovoru s veterinarskom inspekcijom. Rekli su nam koje sve radove moramo obaviti na zemljištu da bismo se konačno mogli legalizirati, no vlasnik zemljišta je odbio da izvodimo sve te radove. Općina zna za problem i vjerujemo da će ga uskoro riješiti, samo se nadamo da će to biti što prije, zbog napuštenih životinja koje lutaju otokom - kažu volonteri Papagala, koji su udrugu oživjeli prije nešto manje od tri godine i od tada aktivno rade na cijelom otoku.

Puno je planova, kažu. Ako dobiju zemljište na korištenje, na kojem mogu raditi sve što je potrebno, legalizirali bi azil. Volonteri bi odlazili u škole držati djeci predavanja. Povećali bi broj koncerata i nastojali bi još više podići svijest otočana da ne napuštaju svoje ljubimce. No, to je daleka budućnost.

- Nikad nismo bili vezani samo za grad, nego za cijeli otok. Ako je neki štenac bio napušten u, recimo, Lumbardi, mi smo odlazili po njega. Pas je pas i mi smo tu da pomognemo. Zajednica nam je pomagala, nemamo se na što potužiti, no zapelo je na zemljištu. Sad imamo još dva psa kod sebe, kojima tražimo dom, i ne primamo više nikoga. Žao nam je zbog toga i brinemo se jer će uskoro turistička sezona, a svi na otoku znaju koliko je loša slika koju imaju turisti o nama kada vide napuštene pse na cesti - kažu volonteri Papagala, koji kažu kažu kako ipak neće prestati s radom. I dalje će objavljivati slike napuštenih pasa i tražiti im smještaj, a namjeravaju i dalje hranom opskrbljivati ljude koji hrane nekoliko gradskih pasa lutalica. No, više od toga ne mogu učiniti.