Beogradski Trg Republike jedno je od kulturnih i društvenih središta glavnog grada Srbije, popularno mjesto okupljanja uz kafiće, Narodni muzej i nacionalni teatar, piše Financial Times.
No, taj trg je sada i u središtu međunarodne rasprave o izvozu kineske tehnologije, nadzoru građana i cyber sigurnosti.
Trg je pod stalnim nadzorom zahvaljujući opremi proizvedenoj u Kini. Sustav nadzornih kamera koji je instalirao tehnološki div Huawei ima sposobnost nadziranja ponašanja ljudi, prepoznavanja njihovih lica, identificiranja registarskih tablica vozila i "prosuđivanja" događaju li se kakve sumnjive aktivnosti.
Kamere u središtu Beograda predstavljaju prve od oko 8.000 koje grad planira instalirati kao dio sveobuhvatnog partnerstva 'sigurnog grada' s Huaweijem.
Kad je projekt predstavljen 2019. godine, Nebojša Stefanović, bivši srbijanski ministar unutarnjih poslova, danas ministar obrane kojeg Vučićevi tabloidi prozivaju za navodno prisluškivanje samog Vučića, pohvalio se da će svaka ulica i zgrada na području trga biti pokrivene kamerama. 'Znat ćemo iz koje je ulice počinitelj došao, iz kojeg automobila, tko je prethodno sjedio u tom automobilu', rekao je.
No, iako je srbijanska vlada u dobrim odnosima s Pekingom - pa je tako predsjednik Aleksandar Vučić prošle godine poljubio kinesku nacionalnu zastavu u videu koji je skupio više od 600 milijuna pregleda na kineskim društvenim mrežama, a kineskom predsjedniku Xiju tepa da je 'brat' - postavljanje takvih nadzornih sustava pokrenulo je niz osjetljivih pitanja.
'Riječ je o vrlo osjetljivoj tehnologiji koja omogućava praćenje cijelog društva - i postavlja preduvjete za distopijsko, orvelijansko društvo', kaže Zlatko Petrović, pomoćnik glavnog tajnika srpskog povjerenika za informacije od javnog značaja i zaštitu osobnih podataka.
‘To može biti opasno u rukama nekoga tko nije odgovoran i može se lako zloupotrijebiti', dodaje Petrović. Njegova neovisna agencija zalaže se za veću raspravu i transparentnost o tome kako bi biometrijski podaci trebali biti pohranjeni, tko im može pristupiti, kako će se koristiti i koliko dugo.
Srbija nije jedina
Kontroverze iz Srbije ponavljaju se na različite načine i u cijelom svijetu jer mnoštvo zemalja - uključujući nekoliko zapadnih demokracija - instalira nadzornu tehnologiju kao dio paketa 'siguran grad' i 'pametni grad' koje isporučuju kineske tvrtke, uključujući Huawei, ZTE Corporation, Hangzhou Hikvision Digital Technology, Zhejiang Dahua Technology, Alibaba i drugi.
Sve veća uporaba ovih kineskih tehnologija širom svijeta jedno je od ključnih pitanja summita G7 u petak u Cornwallu, gdje će vodeće demokratske države razmijeniti ideje o tome kako najbolje odgovoriti na sve veći globalni utjecaj Kine.
'Sigurne' i 'pametne' gradske tehnologije predstavljaju novo područje na kojem Kinezi mogu projicirati svoju moć - što pokazuje da će Peking iskoristiti svoj utjecaj ne samo kako bi se "obranio od vanjskog pritiska", već i kako bi aktivno izvozio svoje političke vrijednosti u druge dijelove svijeta.
Oni koji brane kineske projekte, kažu da Kinezi koriste nadzorne sustave koji su već uvelike u upotrebi u mnogim demokratskim zemljama, istovremeno nudeći učinkovitiju tehnologiju jer se upravljanje gradom automatizira. Nepravedno je izdvajati kinesku tehnologiju, kažu, kada bi tehnologija proizvedena u drugim zemljama mogla predstavljati isti rizik.
Ipak, nekoliko obavještajnih izvora, gradske vlasti, akademski stručnjaci i rukovoditelji u sigurnosnoj industriji intervjuirani u Europi, SAD-u i Aziji rekli su za Financial Times da kineski 'sigurni' i 'pametni' gradski sustavi zapravo predstavljaju prijetnju sigurnosti i ljudskim pravima.
Iako se reklamiraju kao praktični sustavi i idealni alati za smanjenje troškova, ovi sustavi imaju tri specifična rizika, kažu stručnjaci. Prvi je taj da autoritarne vlade mogu koristiti sposobnost praćenja određenih ljudi u stvarnom vremenu kako bi nametnule digitalni oblik totalitarizma. Drugi je rizik da bi kineske dobavljačke tvrtke - a nakon toga i možda kineska državna sigurnosna agencija - mogle dobiti pristup osjetljivim podacima. Treće je da bi, u ekstremnim uvjetima, kineska tvrtka mogla pritiskom na prekidač posve zaustaviti neki grad. Nekoliko je gradova stoga već počelo uklanjati opremu kineske proizvodnje iz svojih sustava praćenja.
'Ovo predstavlja globalno širenje kineskog sustava digitalnog autoritarizma. Kad kažem digitalni autoritarizam, mislim na sposobnost kontroliranja, nadziranja i upravljanja društvima koja koriste ovu vrstu "sigurne i pametne" gradske tehnologije', kaže Xiao Qiang, stručnjak za kineski državni nadzor na kalifornijskom sveučilištu Berkeley.
Ubrzano usvajanje
Razlika između 'sigurnih' i 'pametnih' gradova nejasna je. 'Sigurni' gradovi uglavnom se bave automatizacijom policijskog rada pomoću video kamera i drugih digitalnih tehnologija za praćenje i dijagnosticiranje sumnjivog ponašanja. 'Pametna' gradska tehnologija često uključuje i video nadzor, ali je prvenstveno posvećena automatizaciji općih funkcija poput kontrole prometa, odvoza smeća, distribucije električne energije i vodovodnog sustava.
Novi podaci, u koje je FT ima ekskluzivan uvid, otkrivaju da se usvajanje kineske tehnologije sigurnog i pametnog grada u zemljama širom svijeta ubrzava. Studija tvrtke RWR Advisory sa sjedištem u Washingtonu, pokazuje da je u zadnjih 12 godina od ukupno 144 ugovora o sigurnom i pametnom gradu koji uključuju kineske dobavljače, njih čak 49 bilo predviđeno za instalaciju 2018. ili kasnije.
Podaci također pokazuju očitu prevlast autoritarnih režima koji naručuju takve sustave. RWR savjetodavna studija pokazuje da je od 64 zemlje koje su se prijavile za instaliranje sigurne i pametne gradske tehnologije kineskih tvrtki, njih 41 američka nevladina organizacija Freedom House ocijenila kao 'neslobodne' ili 'djelomično slobodne'. Preostalih 23 bilo je klasificirano kao 'slobodne'.
'Mnoge, ali ne sve, zemlje koje instaliraju sigurne i pametne gradske sustave, autoritarni su režimi koji su odlučili biti ovisni o tim kineskim tvrtkama koje će i dalje upravljati instaliranom infrastrukturom', dodaje Xiao, koji je također osnivač i glavni urednik news portala China Digital Times.
Zemlje u jugoistočnoj Aziji i na Bliskom istoku potpisale su najviše takvih ugovora, čak 20 od 2009. godine. Obje su regije prepoznate kao ključne za uspjeh Inicijative Pojas i put, ('Belt and Road Iniciative' - BRI) megaprojekta Pekinga čiji je cilj kroz izgradnju infrastrukture širiti kineski utjecaj svijeta.
"Digitalni put svile"
Krajem prošle godine kineski čelnik Xi Jinping poticao je zemlje jugoistočne Azije da pomognu u izgradnji 'digitalnog puta svile', sheme koja spada pod široki kišobran BRI-a i zadužena je za promicanje kineske tehnologije 'sigurnog' i 'pametnog' grada - kao i drugih digitalnih tehnologija i usluga.
'Kineske tvrtke za nadzornu tehnologiju stječu globalno dominantan položaj u ovom sektoru uz pomoć državne potpore koja se manifestira u različitim oblicima', kaže Andrew Davenport, glavni operativni direktor RWR Advisory.
Zapravo, nedavno istraživanje CSIS-a, think-tanka sa sjedištem u Washingtonu, otkrilo je da se u usko definiranim područjima infrastrukture i usluga e-uprave pomoću 'cloudova', Huawei također brzo probijao te potpisao 70 ugovora u 41 zemlji za te usluge od 2006. do travnja ove godine. Jonathan Hillman, viši suradnik u CSIS-u, kaže da to znači da Huaweijeva infrastruktura 'clouda' i usluge e-uprave obrađuju osjetljive podatke o zdravlju građana, porezima i pravnim evidencijama u tim zemljama.
'Huawei gradi stratešku poziciju davatelja usluga u 'cloudu' vladama zemalja u razvoju, gdje je njegova prodaja 'zaslađena' kineskim državnim financiranjem', kaže Hillman. 'Kineska vlada sa svoje strane oblikuje globalne standarde, stječe znanje i gradi prednost dok zemlje u razvoju postaju digitalno ovisne o Pekingu.'
Glasnogovornik Huaweija rekao je: 'Čvrsto vjerujemo da bi se svi budući sigurnosni principi trebali temeljiti na provjerljivim činjenicama i tehničkim podacima, a ne na ideologiji ili zemlji porijekla dobavljača, te da se sigurnost i otpornost mreže najbolje mogu postići diverzifikacijom dobavljača.'
Izvršni direktor druge kineske nadzorne tvrtke, koji je zatražio anonimnost, kaže da se dobavljači opreme za nadzor u zemlji pridržavaju relevantnih propisa o privatnosti podataka. Projekti su bili u vlasništvu gradskih uprava koje su imale kontrolu nad uređajima i podacima, dodaje izvršni direktor.
Hikvision, Dahua, ZTE i Alibaba nisu odgovorili na zahtjeve za komentarom.
Politički značaj
Izniman uspjeh koji su kineske nadzorne korporacije postigle u popularizaciji svoje digitalne infrastrukture i usluga na međunarodnom planu sugerira da su opetovana američka upozorenja o tom sektoru posljednjih godina uglavnom bila uzaludna.
Administracija Donalda Trumpa, ali i ona trenutnog predsjednika Joea Bidena upozoravale su da su kineske nadzorne tvrtke pomogle Pekingu u kršenju ljudskih prava u logorima u regiji Xinjiang, gdje je, procjenjuje se, zatvoreno oko milijun Ujgura. Peking je negirao optužbe zapada o kršenju ljudskih prava Ujgura i nazvao ih 'klevetničkim napadima'.
Trumpova administracija također je stavila nekoliko nadzornih tvrtki - uključujući Huawei, Hikvision i Dahua - na crnu listu koja zabranjuje američkim tvrtkama da im izvoze svoje proizvode.
Biden je ovog mjeseca poduzeo daljnje korake, potpisavši izvršnu naredbu kojom se zabranjuje američko ulaganje u 59 kineskih obrambenih i nadzornih tehnoloških tvrtki, čime nastoji spriječiti da Kina koristi američki kapital za podrivanje nacionalne sigurnosti. Bijela kuća je rekla da 'upotreba kineske nadzorne tehnologije izvan Kine, kao i razvoj ili uporaba kineske nadzorne tehnologije za olakšavanje represije ili ozbiljnih kršenja ljudskih prava, predstavljaju neobične i izvanredne prijetnje'.
Sve veći otpor
No, gomilaju se i dokazi da otpor prema kineskoj nadzornoj tehnologiji uzima maha ne samo u SAD-u, već i u Europi i dijelovima Azije.
Ujedinjeno Kraljevstvo najbolji je primjer ovog trenda. FT je u svibnju otkrio da je ugovor za nabavku usluga 'pametnog grada' između kineske kompanije Alibaba i grada Bournemouth na jugu Engleske otkazan u posljednji trenutak. Iz Alibabe su taj propali posao odbili komentirati.
Još jedan engleski grad, Milton Keynes, otkazao je ugovor s Huaweijem za projekt 'pametnog grada' koji je koristio 5G telekomunikacijsku opremu. Štoviše, taj grad planira ukloniti telekomunikacijsku tehnologiju kineske tvrtke nakon što je Downing Street prošle godine u potpunosti odlučio iskorijeniti Huaweijevu opremu iz svoje mreže do 2027 .
Od tada, smjernice britanskih sigurnosnih dužnosnika gradskim vijećima u cijeloj zemlji ističu rizik da inozemni dobavljači tehnologija pametnih gradova mogu biti izloženi pritisku da 'daju pristup eksportu podataka' za potrebe sigurnosnih i obavještajnih službi u svojim matičnim zemljama.
U svibnju je službenik identificiran samo kao 'Dean' iz Nacionalnog centra za kibernetičku sigurnost, podružnice Vladinog centra za komunikacije, imao rijedak istup o opasnosti od zlouporabe tehnologije 'pametnih gradova'.
'Mislim da će u svakoj velikoj pohrani podataka postojati prijetnje napadom i rizik od nesreća', rekao je Dean na konferenciji o kibernetičkoj sigurnosti. 'Iz raznih prijavljenih incidenata jasno je na što će sve naši protivnici i razni akteri biti spremni da dobiju podatke ove prirode.'
Dodao je: 'Moramo biti sigurni da su ove usluge otporne i da ih cyber napad neće olako poremetiti. Ako 'pametni grad' bude ugrožen, to će imati potencijalno velik utjecaj na lokalno stanovništvo.'
Zabrinutost na Tajvanu
I na Tajvanu su zabrinutosti zbog sigurnosti podataka dovele do izbjegavanja tehnologije pametnih gradova kineske proizvodnje.
'Naš smjer na Tajvanu je pokušati ne koristiti bilo što Made in China', kaže Lee Chen-yu, direktor ureda za upravljanje projektima 'pametnog grada'. 'Razumijemo da je s obzirom na neke male, vrlo sitne komponente to ponekad neizbježno, ali i dalje se pokušavamo uglavnom oslanjati na tajvanske dobavljače.'
'Postoje neki čipovi za koje postoji rizik da bi se preko njih podaci mogli nekamo prenijeti', dodaje Lee. 'Sami dobavljači ne smiju biti Kinezi, a zahtjevi u vezi s određenim proizvodima, poput kamera, kod kojih je u prošlosti bilo problema sa slanjem podataka u Kinu, posebno su strogi.'
Jonny Wu, viši direktor tvrtke Ability Enterprise, tajvanskog dobavljača opreme za 'pametne gradove', potvrdio je promjenu stava prema tehnologiji kineske proizvodnje.
'Mnoge tvrtke na Tajvanu prethodno bi prepakirale dijelove proizvedene u Kini. Sada su svi prisiljeni promijeniti takvu praksu', kaže Wu. 'Prošle je godine tajvanska vlada započela s promjenom sustava javnog nadzora i IP kamera i riješila se svih kineskih proizvoda.'
Alexi Drew, stručnjak za tehnologiju i sigurnost na King’s Collegeu u Londonu, kaže da su ugovori o 'pametnim gradovima' kineskim dobavljačima osigurali sve važne pristupne točke hrpi potencijalno osjetljivih informacija.
'Kad govorimo o čisto kibernetičkoj sigurnosti, jedan od najtežih dijelova bilo koje zlonamjerne aktivnosti je dobivanje pristupa, dodaje Drew. 'Ako pružamo pristup neprijateljskom državnom akteru kao dio ugovora o 'pametnom gradu', onda gledamo širok paket infrastrukture lokalnih vlasti koja se u nekom trenutku potencijalno preklapa s nacionalnom infrastrukturom.'
Drugi izvršni direktor, koji je želio ostati anoniman, kaže da su redovna ažuriranja softvera koja pružaju 'sigurni' i 'pametni' gradski dobavljači pružala mogućnosti za umetanje 'backdoor' ruta u sustav koje je gotovo nemoguće otkriti. Dakle, siguran ili pametan gradski sustav može započeti s radom, ali s vremenom će biti prepun pristupnih točaka preko kojih se može špijunirati.
Hakerski napadi u prošlosti
Do sada je diljem svijeta raznih optužbi povezanih s kineskom infrastrukturom i ranjivosti podataka. Izvještaj na 65 stranica koji je financirala australska vlada, objavljen prošle godine, pokazao je da podatkovni centar koji je Huawei izgradio za Papuu Novu Gvineju sadrži očite pogreške zbog kojih bi objekt mogao postati ranjiv na hakiranje.
Huawei je također dobio ugovor za instaliranje komunikacijske opreme unutar sjedišta zgrade Afričke unije u Adis Abebi 2012. Dužnosnici Afričke unije naknadno su optužili Kineze da su punih pet godina svake noći hakirali računalne sustave zgrade i preuzimali povjerljive podatke.
Glasnogovornik Huaweija rekao je da "iako je tvrtka isporučivala opremu za projekte Afričke unije, nikada nije neovlašteno prikupljala podatke".
Takva zabrinutost zbog privatnosti pokrenula je raspravu o tome kako najbolje iskoristiti učinkovitost automatizacije određenih gradskih funkcija uz čuvanje prava građana i zaštitu sigurnosti.
Lee kaže da je Taipei razvio nekoliko pristupa i standarda. Primjenjuje, na primjer, video kamere, ali ne koristi prepoznavanje lica jer su 'to pojedinačne, privatne digitalne informacije'.
Samo policijskoj upravi dopušten je pristup snimkama s kamera, dodaje. 'Ostali vladini odjeli, čak ni sam odjel za prijevoz, ne mogu im pristupiti', kaže Lee.
U Beogradu također raste otpor prema sigurnoj gradskoj tehnologiji. Značajka prepoznavanja lica na kamerama instaliranim u središtu grada nije aktivirana dok vlada priprema zakonski okvir koji regulira njegovu upotrebu.
U međuvremenu, Danilo Krivokapić, direktor beogradske nevladine organizacije Share Foundation, protivi se tehnologiji nadzora pomoću mnoštva fotografija s Huawei kamera. Naime, građani su zamoljeni da slike i geo-oznake s novih fotoaparata prenose na listu koja je sve veća i veća.
'Mi smo postsocijalistička zemlja i stalno je prisutan strah da vlada sve promatra, posebno kada govorite o digitalnom nadzoru', kaže Krivokapić.