Od četiri milijarde playlista na Spotifyu, najpopularnije su “Feel Good”, “Lit” i “Relax”, dok kategoriju “Cosmic” najčešće klikaju osobe koje su u horoskopu Škorpion. Takve detaljne analize korisničkog ponašanja na ovoj platformi definitivno ne bi trebale čuditi, s obzirom na to da se radi o servisu na koji se u samo jednome danu u prosjeku uploada 40 tisuća novih pjesama, pa nije kuriozitet da brojni glazbenici i izdavači u svijetu često upravo ovdje odlučuju premijerno pustiti svoje nove pjesme i albume.
Na ovom na globalnoj razini najpopularnijem glazbenom servisu već se nalazi cjelokupan digitalizirani katalog hrvatske glazbe, koji uključuje oko 150 tisuća snimaka.
- Sve nove snimke koje se objavljuju hrvatski diskografi odmah distribuiraju i na sve digitalne servise diljem svijeta, pa tako i na Spotify, koji je od jučer dostupan i za hrvatske korisnike - kaže nam Maja Vidmar Klarić iz Hrvatske diskografske udruge. Još im, objašnjava, zbog kratkog roka u kojem je platforma, od jučer, dostupna kod nas, nisu stigli podaci o tome koji su izvođači najslušaniji.
Već se afirmirali
- Međutim, ako je suditi po podacima koje naši izvođači ostvaruju u svijetu, onda su to svakako Oliver, Dino Merlin, Severina, Vojko V., Parni Valjak, Prljavo Kazalište i slični glazbenici. No, ne mora se nužno dogoditi da oni koji su najslušaniji u svijetu budu na vrhu i kada se gleda samo Hrvatska - objašnjava Vidmar Klarić.
Dakle, većina hrvatskih glazbenika je još i prije dolaska Spotifya u Hrvatsku na toj platformi imala svoju glazbu te su se bilježili prihodi koje će od nje dobiti. No, kako aplikacija nije bila dostupna na našem području (barem ne legalno), bilo je logično da lokalnim glazbenicima ta platforma i neće biti toliko važna, jer na njoj nije bilo njihove publike. To je za njih glavna promjena koja se događa službenim dolaskom Spotifya.
- Za glazbene autore to znači još 13 zemalja (od kojih je najveće rusko tržište), s čijih će teritorija ubuduće preko HDS ZAMP-a stizati honorari za korištenje njihove glazbe. Drago nam je najaviti da će članovi Hrvatskog društva skladatelja već u sljedećem obračunu digitalnih prava, u rujnu 2020., primiti i prve autorske honorare od korištenja njihove glazbe na Spotifyu za prvi dio razdoblja reguliranog ugovorom iz 2018. godine. To su honorari iz 40-ak zemalja, uglavnom EU i Europe, na kojima je dosad bio prisutan taj servis i nudio naš repertoar - kaže nam Milan Majerović Stilinović iz ZAMP-a.
Inače, prema okvirnim izračunima Spotify za tisuću preslušavanja neke pjesme plati 4,37 dolara, što je oko 28 kuna, pa po tome ispada da domaće zvijezde po jednom preslušavanju njihove pjesme odnosno kliku zarade oko 3 lipe. Međutim, sa Spotifyem, kako doznajemo, ugovore sklapaju diskografske kuće, a dosad nije javno komunicirano koliki dio kolača uzmu diskografi, neki drugi posrednici ili nameti.
Stilinović objašnjava i zašto će ti honorari stići s povelikom odgodom od čak dvije godine.
Redovite isplate
- Trebalo je dugo da se pokrene cijeli taj proces: usklađivanje programa reportinga, obrada podataka, provjere, raspodjela, isplata itd. To je uobičajeno sa svakim novim velikim korisnikom, posebno digitalnim servisima koji šalju ogromne količine podataka, pa sustav obrade na strani ZAMP-a treba prilagodbe, proširenja i slično. Ali, sad kada jednom krene ide pouzdano, i uskoro ćemo uloviti redoviti ritam, što naravno ovisi o njima, redovitosti i preciznosti reportinga... No očekujemo da će biti točni i pouzdani, kao i mi - zaključuje po tome pitanju.
Iako pojedine web stranice nude okvirne procjene o tome koliko će glazbenici ovisno o broju streamova dobiti novca za preslušavanje svoje glazbe, Majerović Stilinović nam objašnjava da su takve računice ipak puno kompleksnije te da u većini slučajeva svota ne odlazi u cijelosti samo glazbenicima.
- Obračun autorskih honorara koji temeljem podataka od Spotifya s raznih teritorija izrađuje HDS ZAMP ne dozvoljava površne procjene ‘cijene streama’ poput ovih koje izrađuju različite web stranice. Za njih nije jasno na koje se teritorije odnose, a radi se o važnoj činjenici jer se na svakom teritoriju razlikuju cijene različitih paketa usluge - govori Majerović Stilinović.
Algoritam po kojemu se izračunava autorska naknada mnogo je složeniji, kaže, pa se zato ni u specifikacijama iznosa prihoda od glazbenih servisa koji se šalju autorima za druge servise koji su već neko vrijeme dostupni kod nas, poput Deezera, ne navode podaci koji bi u korelaciju doveli broj streamova i iznos. - Šaljemo im iznos zarade pojedinačne pjesme po svakoj pojedinačnoj zemlji u kojoj se ona na pojedinom servisu ostvarila, kako će biti slučaj i sa Spotifyem - tumači.
Domaći podcast
Inače, osim po glazbi, Spotify se kao platforma profilirao kao mjesto koje nudi i pregršt podcasta. - Na platformi je, između ostalih, dostupan i podcast Hrvatske diskografske udruge Inkubator dobre glazbe, koji je nastao s ciljem promocije domaće glazbe. U svakoj epizodi, uz najnovije vijesti, slušateljima se predstavlja aktualna lista HR Top 40 te album tjedna prema izboru urednika.
Za cjelokupnu produkciju, uz HDU zaslužni su RTL-ova televizijska urednica i voditeljica Ana Radišić, radijski i glazbeni urednik, voditelj i producent Kornelije Hećimović te radijski urednik Goran Komerički - kaže nam Vidmar Klariš iz HDU.