Zamislite da nosite high-tech oklop koji vas čini super snažnim i neumornim, piše BBC. Takva tehnologija, zvana egzoskelet, zvuči poput nečega iz Iron Man filmova o superherojima.
Ipak, takva se oprema sve više nosi u stvarnom životu širom svijeta. A jedan proizvođač - kalifornijski SuitX - očekuje da će takvi oklopi postati svakodnevna pojava.
"Uopće ne sumnjam da će se ovi uređaji na kraju prodavati u hardverskim trgovinama", kaže osnivač SuitX-a Homayoon Kazerooni. "Kako se cijene spuštaju, moći ćete ih jednostavno kupiti u željezariji."
Jednostavno rečeno, egzoskelet je vanjski uređaj koji podržava, pokriva i štiti svog korisnika, pružajući mu veću razinu snage i izdržljivosti.
Ponekad se nazivaju i "nosivim robotima", mogu se napajati baterijama i upravljati računalom, a opremljeni su motorima i hidraulikom. Ili se može raditi o jednostavnijem, pasivnom dizajnu koji koristi opruge i prigušivače.
"Integriranje ljudi i strojeva u jedan sustav otvara novo područje mogućnosti", kaže Adrian Spragg, stručnjak za tehnologiju u menadžerskom savjetovanju Accenture. "Mnogi rani programi bili su usredotočeni na vojne i medicinske primjene, ali u posljednjih nekoliko godina došlo je do eksplozije uporabe u svakodnevnim situacijama."
Egzoskelete sve više koriste proizvodni radnici. Također se sada razvijaju verzije za potrošače kako bi se ljudima pomoglo da lakše obavljaju niz radnji od uređenja doma, pa do hodanja, penjanja stepenicama i drugih svakodnevnih aktivnosti.
Jedno izvješće kaže da je prodaja skočila u nebo. Očekuje se da će se globalni prihodi od egzoskeleta povećati s 392 milijuna USD u 2020. na 6,8 milijardi 2030. godine, prema studiji ABI Research.
SuitX-ova "odijela" sada testiraju proizvođači automobila General Motors i Fiat. Profesor Kazerooni, koji je ujedno i direktor Kalifornijskog laboratorija za robotiku i ljudsko inženjerstvo Berkeley, kaže da je primarna korist egzoskeleta spriječiti umor mišića.
"Pokazali smo da mišićna aktivnost leđa, ramena i koljena opada za 50 posto", kaže. "Ako mišićne aktivnosti padnu, to znači da je rizik od ozljeda mišića manji.
"To znači da rukovoditelji tvornica ili pogona dobivaju veću produktivnost, troškovi osiguranja su niži i manje je dana bolovanja zbog ozljeda. Manje je troškova i veća je produktivnost."
General Motors također razmatra početi koristiti rukavicu od egzoskeleta na baterije koju je razvila švedska tvrtka BioServo.
Ova rukavica, nazvana Željezna ruka, ima senzore i motore u svakom prstu koji automatski reagiraju na razinu sile koju nosilac primjenjuje na svoju ruku kada nešto podiže ili hvata. Rukavica stoga preuzima dio naprezanja.
BioServo kaže da može povećati snagu ruku nositelja za 20 posto tijekom duljeg razdoblja.
Jason Cottrell, izvršni direktor kanadske softverske tvrtke MyPlanet koja je provela istraživanja o upotrebi egzoskeleta, kaže da svijet tek počinje shvaćati potencijal tehnologije egzoskeleta.
"Implikacije su, jednom riječju, ogromne", kaže on. "Radno intenzivne industrije poput proizvodnje i poljoprivrede uvijek su ovisile o radnoj snazi koja mora podnijeti određenu razinu fizičkog iscrpljivanja i rizika. Uređaji koji podržavaju čovjekovo tijelo dok radi svoj posao iz temelja će promijeniti način rada u industriji."
Kao primjer ostalih mogućih primjena, Cottrell ističe Delta Airlines, koji je prošle godine objavio da testira egzoskelet cijelog tijela kojeg je proizvela tvrtka Sarcos Robotics iz Utaha. Odijelo s pogonom, koje isprobava Deltino osoblje za rukovanje teretom, održavanje i pomoć na zemlji, može dizati utege do 14 kilograma tijekom osam sati u komadu.
"A što je s konobarima u restoranu?", pita nadalje Cottrell. "Bi li im koristio uređaj koji pomaže podupiranju ruke koja nosi tacnu?"
Najnapredniji egzoskeleti koriste računalne sustave s umjetnom inteligencijom (AI) - softver koji u određenoj mjeri može sam učiti i prilagođavati se. Profesorica Sandra Wachter, viša znanstvena novakinja na katedri za umjetnu inteligenciju na Sveučilištu Oxford, kaže da takva odijela treba prigrliti, ali s određenim oprezom.
"Općenito vidim taj razvoj događaja vrlo pozitivnim za zdravlje i sigurnost na radu", kaže ona. "Strojevi bi nam trebali pomoći u dosadnim, opasnim i prljavim poslovima.
Robotika koja štiti vaša ramena, leđa i glavu, na primjer kada podižete ili premještate stvari, presudna je. Upravo je to jedna od uzbudljivih blagodati robotike. Problemi, međutim, nastaju ako robotika počne obavljati i nadzor nad radnim mjestom. Prate li ova odijela vaša kretanja, koliko se brzo krećete i koliko često pravite pauze? Uspoređuje li sustav ove podatke s podacima drugih radnika da bi ih rangirao? Što se događa ako se krećete sporije od ostalih ili češće pravite pauze?", pita profesorica Wachter.
U ovom trenutku, međutim, šire prihvaćanje tehnologije egzoskeleta još uvijek sputavaju brojni čimbenici, uključujući kapacitet baterije, ograničeni raspon pokreta i troškovi.
"Prosječni trošak egzoskeleta cijelog tijela iznosi oko 45.000 američkih dolara", kaže Spragg iz Accenturea. "Međutim, s količinom i tehnološkim razvojem, cijene će padati."
Profesor iz SuitX-a, Kazerooni, kaže da će pad cijena također otvoriti mogućnost da se iskoristi potencijalno veliko tržište - rekreativni egzoskeleti. Njegova tvrtka sada radi na takvom uređaju koji podupire koljeno korisnika.
"Nije to samo za ljude koji se penju i pješače, ili za mlađe ljude koji žele biti pustolovniji, ili za ljude koji žele više hodanja i penjanja, ali ne žele i ozlijediti koljena", kaže. "Bit će to za sve uzraste. Jednostavno da vam da mali poticaj."