Podcast - digitalni fenomen za koji u Hrvatskoj uopće ne marimo

Premda živimo u eri u kojoj naprosto gutamo sve digitalno, postoji jedan oblik elektroničkog izražavanja koji u Hrvatskoj nije uspio - a to je podcast. Ta forma toliko je nepopularna da nemamo čak ni loše pokušaje da se njezin naziv prevede na hrvatski jezik, nemamo podcaste o kojima se masovno priča, o zvijezdama da i ne govorimo. Neiniciranima se podcast otprilike može objasniti kao internetski radio na zahtjev; ono što je Netflix za televiziju, podcast je za radio. Samo što tu, umjesto radijskih emisija koje se emitiraju po određenoj satnici, slušatelj sam odlučuje kada će i što će točno slušati. Riječ je, ukratko, o snimljenim emisijama raznolikih tema koje se mogu streamati ili skinuti na pametni telefon, tablet ili računalo, a sve je češći i videopodcast, odnosno vidcast.

Prvi spomen podcasta dogodio se 2004. godine u članku Bena Hammersleyja za Guardian, kada je pokušao osmisliti naziv za taj, tada potpuno nov medij. Od Appleova iPoda posudio je “pod”, a od termina “broadcast” (emitiranje) uzeo je zadnji dio, “cast”. Ono što podcast čini jedinstvenim njegova je mogućnost brzoga kapilarnog širenja mrežom, odnosno činjenica da čim “podcaster” snimi novu epizodu, ona odlazi preko brojnih distribucijskih kanala do slušatelja (koristeći takozvani RSS sustav). Slušatelji se k tome mogu pretplatiti na određeni podcast, pa tako odmah bivaju obaviješteni kada nova epizoda postane dostupna. Međutim, najveća draž podcasta je u tome što ih može proizvoditi i emitirati doslovno bilo tko, sve što je potrebno jest pametni telefon ili računalo.

Ekosustav sa zvijezdama

Kao i gotovo svaki drugi internetski medijski format, podcast je prošao evoluciju od krajnje nišnog i začudnog proizvoda do toga da danas postoji ekosustav s podcasterskim zvijezdama i stotinama milijuna dolara od oglašavanja. Magazin Wired nedavno je definirao tri prijelomna trenutka u razvoju podcasta. Prvi se dogodio 2005. godine, kada je Apple ponudio više od 3000 podcasta besplatno na iTunesu. Steve Jobs tada je objašnjavao da je “podcast kao TiVo za radio” (TiVo je digitalni snimač televizijskog programa). Tada su se s podcastom upoznali milijuni ljudi.

Sljedeći prijelomni trenutak dogodio se 2008. s pojavom iPhonea 3G, koji je omogućio skidanje audiodatoteka na uređaj. U roku od nekoliko godina postotak Amerikanaca koji slušaju podcaste skočio je sa 9 na 15 posto populacije. Godine 2014. dogodila se ključna prijelomnica, i to u dva dijela: Apple je prvo izbacio samostalnu aplikaciju za podcast, a potom se pojavio “Serial”, podcast koji je imao najbrži skok do 5 milijuna downloada i streamova. Tada su i oglašivači vidjeli da se događa nešto ozbiljno i počeli gurati novac u tu formu.

Od tada do danas podcast u svijetu - a u Sjedinjenim Američkim Državama ponajviše - postojano raste. Prema istraživanju Infinite Diala, danas u SAD-u postoji 57 milijuna redovitih slušatelja podcasta, a krivulja preslušavanja i skidanja epizoda na iTunesu snažno se penje: od 7 milijardi u 2014. godini do 10 milijardi u 2016. godini. Prošlog je ljeta k tome došlo do investicijskog buma i kompanije koje se bave podcastom prikupile su milijune s Wall Streeta: 7,5 milijuna za Art19, 15 milijuna za Gimlet, 15 milijuna za HowStuffWorks…

Dodatno, u 2017. godini vlastiti originalni podcast sadržaj za svoje platforme počeli su izrađivati Google, Spotify i Tidal, čime su se pridružili drugim internetskim tvrtkama poput Amazona, Pandore, Stitchera i Slackera. Razlog zbog kojeg su se uključili u igru vjerojatno leži u brojci od 220 milijuna dolara od oglašavanja u prošloj godini, što bi trebalo samo još rasti. Novi Appleov alat koji prati navike i broj slušatelja, Podcast Analytics, pokazao je da je riječ o hiperangažiranoj i vjernoj publici, koja je u prosjeku obrazovanija i bogatija od prosjeka opće populacije. Oglašivačima je privlačna i starosna struktura slušateljstva: 44 posto ih je između 18 i 34 godine, a 33 posto između 35 i 54 godine.

Pa kad je već podcast tako jako razvijen i popularan na Zapadu, zašto je gotovo nepostojeći u Hrvatskoj? Razloga je više, ali onaj osnovni vjerojatno se može naći ondje gdje leže i mnoge druge poslovne i kulturne inicijative - u premalom tržištu i nemogućnosti monetizacije. Danas postoji tek nekoliko hrvatskih podcasta, koji funkcioniraju na čisti entuzijazam. Primjerice, na bazi player.fm može ih se pronaći ravno osam. Najaktivniji je “SBS Croatian - SBS na hrvatskom”, koji, međutim, nastaje u Australiji. Na SoundCloudu je aktivan podcast FilmskeRepulzije, koji ima 78 pretplatnika, jedan od novijih živućih je PojacaloPodcast, a mnogi se mogu naći na YouTubeu. Autor prvog hrvatskog podcasta Siniša Dukarić svoj “Digital Vomiting” napravio je još 2006. godine, ali i ugasio nakon samo tri epizode. On smatra da smo u Hrvatskoj naprosto preskočili eru rasta podcasta i odmah ušli u eru Facebooka i YouTubea.

Nastavak bloga

- U doba prve mladosti podcasta internet nije bio baš dostupan našoj ciljanoj publici i podatkovni planovi za mobilne uređaje bili su nepostojeći ili preskupi da bi si ih priuštio, primjerice, jedan student. Rekao bih da smo u istočnoj Europi preskočili taj hype oko podcasta i vidcasta i uletjeli odmah u eru Facebooka, koji je nekako istodobno s YouTubeom postao platforma za plasiranje takvih sadržaja i stvaranje publike - smatra Dukarić.

Što se tiče njegova “Digital Vomitinga”, kaže da je bio logičan nastavak njegova osobnog bloga sinisa.org.

- Budući da je i tematika bloga bila takva da se bavi osvrtima na domaće startupe, uz miks bizarnih linkova i slika, tako je nastao i podcast koji sam snimao u spavaćoj sobi. Mislim da sam snimio samo tri epizode i užurbano prešao na osmišljavanje videocasta koji se također zvao ‘Digital Vomiting Videocast’. Ubrzo nakon tih mojih izleta pokušali smo realizirati i neki grupni podcast, snimljena je pilot-epizoda u kojoj su sudjelovali Peđa Pušelja i Ivan Brezak Brkan, no i to je brzo palo u zaborav jer, jednostavno, publike za takav sadržaj i to govorno područje tada nije bilo - navodi Siniša Dukarić.

A za uključivanje u svijet podcasta ne trebate ništa drugo osim pametnog telefona te aplikacije za pretraživanje i preslušavanje, za koje se ustalio naziv “podcatcher”. Naravno, zbog nedostatka podcasta na hrvatskom jeziku, bit će vam potrebno i barem prolazno poznavanje engleskog (ili nekog drugog svjetskog) jezika. U App Storeu ili dućanu Google Play postoje brojne aplikacije za podcast, neke su besplatne, neke nisu. Jedna od najhvaljenijih besplatnih je Podbean: vrlo je pregledna i intuitivna, a upravljanje je vrlo jednostavno. Nakon što označite vaše interese, aplikacija će vam izlistati podcaste iz te sfere. Mala napomena: ako imate relativno niski limit podatkovnog prometa, preporučljivo je skinuti podcaste na uređaj dok ste na Wi-Fi-u umjesto da ih streamate.