Zanimljivo je to kako se, s vremena na vrijeme, birokrati iz Europske unije rado pohvale novitetima koje je Unija osmislila u korist potrošača. Da nam, recimo, stižu jedinstveni punjači za mobitele. Da više neće biti jednokratne plastike. Kuhinjski aparati radit će desetljećima, baš kao oni koje su nekad kupovali naši roditelji, potrošači će moći dizati kolektivne tužbe, a svijetom zavladati mir. I sve je to super, jedino što brojne od tih najava, stare i do deset godina, do danas nismo doživjeli, a s obzirom na brzinu kojom Unija pregovara o izmjenama legislativa, upitno je hoće li mnoge od njih dočekati i naša djeca.

Razlog leži u dugotrajnom procesu pregovaranja i usvajanja novih legislativa oko kojih je potrebno da se usuglase tri tijela - Komisija, Parlament i Vijeće, a Unija potom, u strahu od industrije, za uvođenje novih pravila ostavlja i iznimno široke rokove implementacije koji se nerijetko protežu i do nekoliko godina. Podsjetimo samo na tu priču o jedinstvenom punjaču koja je već u startu djelovala kao bajka: prve najave datiraju još u davnu 2010. godinu, a parlamentarci EU tek su u siječnju ove godine izglasali rezoluciju koja je prva od mnogih koraka potrebnih da se uvođenje tog punjača i realizira. Europska unija nadala se da će i same najave uvođenja jedinstvenog punjača imati efekt na industriju koja bi, očekivalo se, i sama trebala krenuti u implementaciju tog noviteta, no ideji su se suprotstavili najjači igrači, među kojima je najglasniji bio Apple.

Logično - industrija koja parazitira na zastarjelim europskim legislativama zainteresirana je za odugovlačenje s unapređenjem položaja potrošača pa ne treba čuditi što se sa zakonskim procedurama toliko oteže. Radi lakšeg sporazumijevanja, Škrtica je pripremila kratki pregled svih potrošačkih noviteta koje je Unija najavila, kao i datume kad bi trebali stupiti na snagu.

ZABRANA JEDNOKRATNE PLASTIKE - 2021.

S početkom sljedeće godine na području EU zabranjeno je korištenje pet tipova jednokratnih plastičnih proizvoda, točnije štapića za uši, plastičnog bešteka, čaša i tanjura te slamki koje će sve morati biti zamijenjene prirodnim materijalima. Ovu odluku Vijeće EU prihvatilo je u svibnju 2019. godine, odredivši da zemlje članice imaju rok od dvije godine za uvođenje direktive u svoje zakone. To bi u pravilu značilo da bi se zabrana korištenja jednokratne plastike trebala početi provoditi od sredine sljedeće godine.

NOVE OZNAKE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI - ožujak 2021.

Od ožujka 2021. godine pet tipova elektroničkih uređaja - hladnjaci, televizori, lampe, suđerice i perilice rublja na sebi će nositi nove oznake energetske učinkovitosti. Nova slovna skala podrazumijevat će da najučinkovitiji uređaji imaju oznake A, a najslabiji G, umjesto dosadašnjih oznaka A+, A++ ili A+++, koje su za potrošače bile zbunjujuće. Inače, proizvođači uređaja s početkom studenoga ove godine dobili su mogućnost polaganog uvođenja nove skale, što znači da je uređaje s novim oznakama na tržištu moguće vidjeti i prije ožujka sljedeće godine.

OBVEZA UKIDANJA TAJNOSTI DIJELA PODATAKA IZ STUDIJA O SIGURNOSTI HRANE - 2021.

Od sljedeće godine na snagu stupa nova regulativa kojom će Unija bolje i strože kontrolirati sigurnost hrane, a jedna od novosti koja je od velike važnosti za potrošače jest i činjenica da kompanije, koje su dosad radile studije o sigurnosti hrane, više neće moći tajnima držati podatke iz tih studija koji im nisu išli u prilog. Naime, brojne kompanije dosad su dijelove podataka držale tajnima, što će se u budućnosti dopuštati tek u specifičnim slučajevima, a u pravilu će sve informacije o sigurnosti hrane potrebne Europskoj agenciji za sigurnost hrane morati biti transparentni i dostupni na zahtjev. To se posebno odnosi na slučajeve autorizacije pesticida, GMO-a te aditiva u prehrambenom lancu.

JEDINSTVENI PUNJAČ ZA MOBITELE - nepoznat rok

Jedna od najiščekivanijih i najspominjanijih najava EU, nažalost, i jedna je od onih na koje ćemo najdulje čekati s obzirom do danas nije poznat rok u kojem bi državljani Unije doista mogli dočekati ovaj novitet. Naime, kako zasad stvari stoje, za 2021. godinu planirana je tek izrada legislative kojom bi se definirao način uvođenja jednokratnog punjača, a potom slijedi dugotrajno razdoblje podnošenja amandmana, a potom i usvajanja prijedloga od strane Parlamenta te Vijeća. U trenutku kad legislativa u konačnici i bude usvojena, može se očekivati da će EU zemljama članicama -a zapravo proizvođačima - dati određeni rok za implementaciju odredbi u nacionalne legislative, a koji opet mogu trajati godinama. Izgledno je da mnogi među nama, nažalost, taj jedinstveni punjač moguće neće dočekati.

PRODULJENJE ROKA TRAJANJA UREĐAJA - nepoznat rok

Ova odredba poznatija je pod nazivom "pravo na popravak", a podrazumijeva obvezu prema proizvođačima da uređaje učine dugotrajnijim odnosno potrošačima omoguće pristup rezervnim dijelovima, kao i popravke uređaja koji su se dosad, iako novi, nerijetko proglašavali nepopravljivima te bacali. Ovom legislativom proizvođači bi zapravo trebali osigurati da se uređaji mogu popravljati i izvan ovlaštenih servisa koji su za potrošače u pravilu najskuplji. Ipak, kao i kod jedinstvenog punjača, i za ovu legislativu određeno je da će 2021. tek biti "prevedena" u zakon, koji potom tek treba usvojiti i odrediti rok implementacije.

Vesna Veselić

UVOĐENJE KLAUZULE "FORCE MAJEURE" U ŽELJEZNIČKOM PRIJEVOZU

Uz mnoge dobre najave, od 2022. godine na snagu stupa i jedna loša za sve potrošače koji se koriste željezničkim prijevozom. Tada, naime, u željezničkom prometu počinje vrijediti odredba kakva se već primjenjuje u zračnom prometu, a to je odredba o takozvanoj višoj sili. Ona, naime, znači da željeznički operateri od 2022. godine više neće biti obvezni kompenzirati putnicima troškove u slučajevima izvanrednih okolnosti kao što su pandemije, teroristički napadi, prirodne katastrofe i slično. Udruge za zaštitu potrošača ovu su odredbu proglasile sramotnom, iako izmjene legislative u željezničkom prometu pretpostavljaju da će od 2022. na snagu stupiti i mnoge odredbe od kojih će potrošači imati koristi. Recimo, operateri koji pripadaju istim kompanijama više neće moći za povezana putovanja prodavati zasebne karte i tako izbjeći odgovornost u slučajevima kašnjenja, na kašnjenjima dužima od 100 minuta operateri će biti obvezni putnicima automatski pronaći neku drugu opciju putovanja, a oni s teškoćama u kretanju korištenje usluga vlaka morati najaviti 24, a ne 48 sati prije puta.

VEĆA DOSTUPNOST VETERINARSKIH LIJEKOVA - siječanj 2022.

Donošenje ove uredbe trajalo je četiri godine, a ona bi proizvođačima novih lijekova trebala olakšati stavljanje lijekova u promet zahvaljujući smanjenju administrativnog opterećenja, a nova uredba ograničit će i upotrebu antibiotika kod životinja koje još nisu bolesne, i to posebno kod životinja namijenjenih prehrani ljudi. Među ostalim, novim će se pravilima osigurati izdvajanje određenih ključnih antimikrobnih sredstava za liječenje određenih infekcija u ljudi kako bi se očuvala njihova djelotvornost. Također, i uvoznici iz trećih zemalja morat će poštivati zabranu korištenja antibiotika za poticanje rasta, što bi hranu koja pristiže na područje EU trebalo učiniti sigurnijom.

PRAVO NA KOLEKTIVNU PRAVNU ZAŠTITU - nepoznat rok

Potrošači dugo čekaju da im Europska unija napokon omogući pravo da odštetu u slučajevima kršenja potrošačkih prava traže na razini kolektiva, a iako je za vrijeme trajanja hrvatskog predsjedanja dogovoreno da se konačno sastavi prijedlog takve legislative, nije poznato kad bi ona napokon mogla zaživjeti u praksi. Naime, nakon što bude sastavljen nacrt tog prijedloga, prvo ga moraju usvojiti Parlament i Vijeće, a potom će zemlje članice imati dvije godine da odredbe implementiraju u vlastite zakone te još šest mjeseci prilagodbe novim pravilima. Novim pravilima napokon će biti definirana tijela koja na nacionalnoj i europskoj razini mogu zastupati pravne interese potrošača, a tijela će pritom morati zadovoljiti kriterije nametnute od EU.

OZNAKE O KALORIJAMA NA PREDNJOJ STRANI PROIZVODA

Potrošači diljem Unije, a posebno njihova udruga BEUC, godinama apeliraju da se proizvođači hrane obvežu na to da oznake o nutritivnoj vrijednosti hrane - dakle obavijesti o količinama masti, šećera, ugljikohidrata i ostalog - počnu pisati na prednjoj strani proizvoda, što bi potrošačima trebalo olakšati kupnju zdravijih namirnica. Unija je pristala da se takva obveza doista i uvede, no i na nju ćemo morati čekati: prema odredbama europske Strategije "Od polja do stola", prijedlog ove legislative trebao bi biti pripremljen do četvrtog kvartala 2022. godine, no za kad će biti definiran rok implementacije novih pravila, nije poznat. Pojedine članice EU već sada promoviraju takvu vrstu označavanja proizvoda, no Hrvatska nije među njima.

PROŠIRENJE OBVEZE NAVOĐENJA PODRIJETLA POJEDINIH NAMIRNICA

Slično kao i u prethodnom slučaju, i ovaj je novitet predviđen strategijom "Od polja do stola", a četvrti kvartal 2022. godine određen je kao datum do kojeg bi Unija trebala pripremiti draft ove legislative. Ta bi obveza podrazumijevala proširenje trenutačne obveze navođenja porijekla pojedinih namirnica odnosno izvora određenih proizvoda. Trenutačni propisi podrazumijevaju da se podrijetlo namirnice mora navoditi za određene vrste hrane među kojima su med, voće i povrće, riba, jaja, goveđe meso, svježe, rashlađeno i smrznuto svinjsko, ovčje i kozje meso, meso peradi te ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje. Na koji će točno način EU i za koje namirnice proširiti obvezu navođenja podrijetla, još se ne zna, ali bi detalji trebali biti poznati krajem 2022. godine.

REVIZIJA DIREKTIVE O PESTICIDIMA

Europa je svojom strategijom "Od polja do stola" predvidjela da se do 2030. godine za 50 posto smanji upotreba pesticida, a prvi korak do toga trebao bi biti prijedlog izmjene Direktive o pesticidima, koji bi kao nacrt trebao biti pripremljen do kraja prvog kvartala 2022. godine. Kao i u prijašnja dva slučaja, zasad nije poznato koliko će dugo trajati proces usvajanja prijedloga, kao i kakav će otpor prema tome pružati industrija, a teško je predvidjeti koji će rok za implementaciju EU predvidjeti jednom kad doista i usvoji ovu inicijativu. Osim izmjene Direktive, Unija se obvezala promovirati sigurnije i prirodnije načine zaštite poljoprivrednih usjeva, kao i osigurati kvalitetnije prikupljanje i obradu statistike vezane uz pesticide, koja je trenutačno manjkava.