SADRŽAJ OMOGUĆUJE HT

EKSKLUZIVNA INFOGRAFIKA Pogledajte kako ćete u Hrvatskoj s mobitela upravljati svojim domom i uredom

Pametni aparati u vašem domu, uredu i gradu komuniciraju, a vi i vaša obitelj sigurniji ste nego ikada prije, lakše dolazite do uspjeha u poslu i živite zdravije. Zahvaljujući HT-u to postaje stvarnost jer upravo završava prebacivanje svih korisnika i usluga na novu, superiornu AII-IP mrežu

Hladni je jesenski dan 2025. godine, oko 9 sati ujutro, zvoni budilica u spavaćoj sobi jedne kuće u podsljemenskoj zoni Zagreba. Tridesetšestogodišnji referent prodaje Ivan Horvat sneno ustaje iz kreveta. Inače njegov radni dan počinje znatno ranije, ali cijele noći je vrlo slabo spavao. Novi susjedi koji su se uselili prije nekoliko tjedana organizirali su zabavu, pa je do ranih jutarnjih sati bučila nesnosno glasna elektronska glazba. Nikako nije mogao zaspati, pola noći vrtio se u krevetu. Srećom, lani je kupio novi krevet s ugrađenim monitorom ciklusa spavanja. Kako je monitor zabilježio poremećaje u snu, o tome je obavijestio Ivanov mobitel, gdje se nalazi i njegov kalendar i raspored obveza.

Pomicanje budilice

U rasporedu, pak, nije bilo nikakvih ranih sastanaka zakazanih za sutra, pa je mobitel automatski komunicirao s budilicom i pomaknuo alarm za sat vremena unaprijed. Ivan se ipak naspavao, a kad se probudio dočekala ga je ugodno zagrijana soba. Još prije nekoliko godina nabavio je pametni termostat koji je programirao na način da zimi održava sedam stupnjeva višu, a ljeti nižu temperaturu od one vani. Termostat informacije o temperaturi i prognozu automatski dobiva internetom od hidrometeorološkog zavoda, dok istovremeno s burze energije kontinuirano prima informacije o cijenama energije. Sukladno prognozi i cijeni, koristeći razvijeni algoritam, termostat na ekonomski najisplativiji način regulira temperaturu. Taj termostat samo je jedan od cijelog niza ‘pametnih’ uređaja koji su se proteklih godina pojavili na tržištu, a koji zahvaljujući informatičkoj umreženosti i povezanosti čine čovjekov život znatno ugodnijim i jednostavnijim.

Taj model, poznat i pod kolokvijalnim nazivom Internet stvari, najvažniji je iskorak u sferi čovjekove tehnološke svakodnevnice, od pojave interneta do danas. Dapače, upravo je razvoj i penetracija brzog, širokopojasnog interneta, uz masovnu aplikaciju senzorike, omogućio unaprjeđenje brojnih uređaja iz čovjekove svakodnevice iz njihovog prijašnjeg ‘analognog’ stanja u novo digitalno okruženje. A polja njihove primjene zapravo su neograničena. Gotovo svi kućanski uređaji u Vilkovoj kući danas su povezani i djeluju usklađeno.

Budilica je povezana s aparatom za kavu, perilica rublja s bojlerom, a hladnjak s mobitelom. Čak je i kvaka na Ivanovim ulaznim vratima pametna. Doduše, ne radi se tu o komotnosti, već sigurnosti. Prije par godina provalnici su mu provalili u kuću, pa je uz alarmni sustav odlučio ugraditi i posebnu senzorsku kvaku. Kad je dulje vremena odsutan, poslovno ili na godišnjem odmoru, svaki put kad netko pritisne kvaku, sustav automatski šalje obavijest Ivanu putem mobitela, te po potrebi alarmira i policiju.

Najava kiše

‘Još da smisle sustav koji će odmah i uloviti lopova’, razmišlja Vilko dok ubrzano izlazi iz kuće.

Ulazeći u auto, primjećuje kako je travnjak u dvorištu suh. - Ah, još jedan kišni dan - promrsi u bradu, shvaćajući da prskalice tijekom jutra vjerojatno nisu radile jer su učitale prognozu o tome da će u nastavku dana kišiti, pa bi zalijevanje travnjaka bilo nepotrebno.

Inače, taj uređaj je izvrstan, njegov najbolji prijatelj Štef prije nekoliko godina sličnu je aparaturu, ali s nešto više senzora, ugradio u vinograd koji je u Zagorju naslijedio od djeda. Osim što analizira osnovne meteorološke podatke, sustav prati i vlažnost i kiselost tla te neke druge parametre temeljem kojih se može izračunati količina šećera u grožđu i kvaliteta ploda. Ivan je mislio da je to nemoguće, no upravljajući vinogradom putem tableta iz Zagreba Štef je nekadašnji djedov delanec učinio pristojnim vinom. Ivanova vožnja na posao obično traje oko pola sata, iako se u zadnje vrijeme prometna zagušenja sve manje događaju. Gradski promet puno bolje funkcionira otkad je Zagreb uveo pametni sustav upravljanja gradskim semaforima. Za razliku od nekadašnjeg sustava gdje je režim rada semafora bio unaprijed definiran, novi sustav kontinuirano u realnom vremenu prikuplja informacije o broju vozila na cestama i temeljem toga usklađuje rad semafora s jedne strane, te šalje vozilima upute o optimalnoj ruti.

Punjenje u garaži

Dobro funkcionira i sustav navođenog parkinga koji automobile navodi do slobodnih parking mjesta, no u gradu je premalo punionica za elektroautomobile.

I Ivan vozi automobil pogonjen na struju, no za razliku od većine njegovih prijatelja, ima mogućnost punjenja u garaži tvrtke u kojoj radi. Sve što mora napraviti jest uštekati auto u punjač, po dolasku na posao, a onda punjač dalje sve radi sam. Kad je cijena struje na tržištu niska, putem mobitela obavijesti vlasnika automobila, koji onda autorizira početak punjenja. Slično tome, ako je cijena ekstremno visoka, vozač može i struju iz baterija svog vozila prodati u mrežu. Ništa manje utjecaja nove tehnologije komunikacijske umreženosti strojeva nemaju ni na Ivanov posao. Već deset godina zaposlen je u tvrtki za distribuciju uredskog materijala, pa se dobro sjeća nekadašnjeg modela rada i individualnih narudžbenica koje su se morale ispunjavati za svakog pojedinačnog klijenta. Toga više nema.

Njihovi klijenti, bilo da se radi o manjim dućanima ili krajnjim korisnicima, uglavnom imaju digitalizirane sustave upravljanja inventarom. Kad stanje nekog proizvoda padne ispod određene, unaprijed određene razine, sustav automatski podnosi narudžbu. Kod većih narudžbi automatizirani utovarivači i viljuškari povezani su s dostavnim kamionima, pa samostalno kreiraju raspored dolaska i dolaska robe, računajući pritom ekonomski najisplativiju rutu. Svi vanjski kooperanti također su automatski obaviješteni o količini, veličini i adresi dostave robe, tako da se na kraju optimizira i način funkcioniranja skladišta, odnosno eliminira financijski trošak držanja velikih rezervi. Ivanov posao, u tom konteksu, danas je prvenstveno da nadgleda cijeli proces i intervenira ako bude potrebno. Neki kolege znaju se požaliti da im je posao monoton, no Ivanu to ne smeta. - Samo da sam se riješio onog nesretnog printera - zna reći sam sebi kad se prisjeti uređaja koji ga je ranije svojim kvarovima znao potpuno izbaciti iz takta.

Usporedba cijena

Kao po nekoj varijanti Murphyjevog zakona, uredski printer kvario se uvijek u najnezgodnijem trenutku, ili za vrijeme godišnjih obračuna ili za vrijeme sklapanja ugovora s nekim novima klijentom. Usprkos brojnim pokušajima popravka, cijela stvar se riješila tek kad je nabavljen novi model, koji među ostalim svakodnevno sam vrši svoju dijagnostiku, pa na prve naznake mogućeg kvara ili nestanka tonera sam alarmira servis. Slično radi i Ivanov auto kad treba mijenjati gume ili napraviti servis.

Temeljem podataka o meterološkim prilikama auto sam obavještava vlasnika, ali i rezervira termin kod majstora. Program, ipak, baš nije savršen. Za zadnji servis Ivan je rezervirao termin u subotu u 6.30 ujutro, a zasad nije programiran da vodi računa o usporedbi cijena raznih dostupnih servisa. Ipak, nema nikakve sumnje kako je razvoj Interneta stvari znatno pojednostavio život ljudi.

Svaki dan kad ide s posla Ivan stane u dućanu obaviti kupovinu, no prije nego što uopće uđe već ima popis namirnica koje su u njegovom hladnjaku pri isteku količina ili roka upotrebe. U kuhinji, pak, mogao bi imati računalo koje bi mu davalo prijedloge menija temeljem namirnica koje ima, te razine fizičke aktivnosti koju je toga dana izmjerio njegov pametni sat. Dapače, računalo bi potrebne namirnice moglo i automatski naručivati iz internetskog dućana. - Za koju godinu izlazak iz kuće bit će čin čiste dekadencije - jednom je prognozirao Ivanov otac, umirovljeni učitelj, koji se nikako ne može pomiriti s činjenicom da roditelji preko ‘pametnih ploča’, gdje god se nalazili, mogu promatrati što im djeca rade u školi.

Hakiranje prozora

Ipak, kad mu je prije nekoliko mjeseci na operaciji ugrađena srčana premosnica, bez previše prigovora prihvatio je nositi dijagnostički prsluk – uređaj koji liječnicima omogućuje da motre ključne parametre rada njegova organizma a da ne treba dolaziti u bolnicu na kontrole i pretrage. Tek nakon tog iskustva dopustio je Ivanu da mu programira televizijski prijamnik tako da bilježi ono što gleda i temeljem toga automatski snima emisije koje bi mu mogle biti zanimljive, a emitiraju se tijekom dana kad televizija nije upaljena. Sljedeći korak trebala bi biti ugradnja pametnih roleta na prozore, ionako planira ugradnju nove stolarije. Pametne rolete automatski se prilagođavaju razini sunca, te dižu ili spuštaju prema tome.

Ivan ih u svojoj kući ima već godinama, no oca je teško nagovoriti. - Što ako mi netko hakira prozore - pita ga otac, napola u šali, a napola i ozbiljan.

- Bez brige, hakeri ne napadaju penzionere, a i da napadaju, kod tebe bi se slabo usrećili. Ti si morao doživjeti infarkt da bi uveo internet u kuću - odgovara mu Ivan s vrata. Uskoro će doći u zagrijanu kuću, otvoriti bocu vina koja mu se ohladila u hladnjaku, te pregledati pregled najvažnijih vijesti dana koje mu je njegov TV prijamnik prikupio tijekom dana. Još kad bi samo smislili neki uređaj kojim se mogu utišati ti vražji susjedi...

Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija EPH i Hrvatskog telekoma, u skladu s profesionalnim standardima Jutarnjeg.

Ulazak u novo tehnološko doba

Umrežena budućnost za sve građane Hrvatske postaje stvarnost: Hrvatski Telekom upravo završava jedan od najvećih projekata, migraciju cijele Hrvatske na All-IP (Internet Protocol) mrežu. Zahvaljujući novoj tehnologiji i infrastrukturi u koju HT ulaže više od 400 milijuna kuna, napredne usluge budućnosti, poput povezanog doma, pametnoga grada i umreženog biznisa, bit će lako dostupne, kvalitetnije i brže, a korisničko iskustvo još bolje. Lansiranje brojnih novih suvremenih usluga zauvijek će promijeniti način na koji radimo, komuniciramo, brinemo se o sebi, obitelji i domu, kuhamo, nabavljamo namirnice, čak i način na koji se krećemo gradom. Na modernizaciji fiksne telekomunikacijske mreže pet godina radilo je više od tisuću HT-ovih stručnjaka. - Ovo je revolucija u telekom svijetu kojom Hrvatska doslovno ulazi u novo tehnološko doba - kažu stručnjaci HT-a. Nakon završetka projekta, HT će postati treći telekom u EU koji je sve svoje korisnike i usluge prebacio na novu, superiornu, All-IP mrežu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. studeni 2024 08:29