PUNE RUKE POSLA ZA NAJPOZNATIJE ZMIJOLOVCE Zbog korone ćemo ih sve više susretati: 'Jednom smo u kući s četvero djece našli čak 13 zmija'

Nakon relativno kratke i blage zime, a potom i dugog sušnog razdoblja, što im itekako pogoduje, zmije su ovih dana vrlo aktivne, piše Glas Slavonije. U potrazi su za hranom, a počelo je i parenje, jedne druge traže i prevaljuju veću udaljenost.

Zemlja je još uvijek poprilično hladna i čim zagrije, zmije izlaze van i griju se, zavlače se u travu i raslinje. Velik su problem i neobrađene površine u Slavoniji, u napuštenim selima. To je idealno stanište za glodavce, a za njima dolaze i zmije.

- Dok su sela bila napučena, mačke su reducirale broj glodavaca, a kokoške u slobodnom uzgoju izjele bi zmijski pomladak oko kuća i na taj se način održavao prirodni balans. Divlje svinje, koje su tradicionalno reducirale broj zmija, sada su se okrenule lakše dostupnoj hrani zbog interakcije s čovjekom i masovne poljoprivrede. Isto vrijedi i za ptice, koje su sve više žrtve prometa i pesticida - ispričao nam je inženjer agronomije Vlado Lađarević, koji je s najpoznatijim hrvatskim zmijolovcem Darkom Karamazanom krajem prošle godine osnovao Udrugu za zaštitu životinja "Zmijolovac", sa sjedištem u Šumeću kod Slavonskog Broda. Pripremili su edukativni projekt "Učimo o zaštiti ljudi i zmija" koji će uskoro početi provoditi, a brošura ovih dana ide u tisak.

- Očekujemo podršku svih slavonskih i turistički orijentiranih županija, gradova i općina kako bismo mogli stanovništvo i educirati što u situaciji kada susretnete zmiju, kako nas pozvati i kako ćemo vam pomoći. Jer u strahu su velike oči i ne mogu svi znati radi li se o zaštićenoj, zmiji otrovnici ili ne - kaže Lađarević. Upozorava da su kazne za ubijanje zmija jako velike, od 7000 do čak 30.000 kuna.

- Zbog koronavirusa svi smo se jedno vrijeme povukli u kuće, zmije su počele zaposjedati veća područja nego inače, sve su bliže ljudima i sve češće ćemo se susretati - napominje.

Novoosnovana udruga bavi se preventivnom zaštitom ljudi i životinja i edukacijom s naglaskom na posebno zaštićene životinje, prije svega u izvanrednim situacijama hvatanjem zmija iz kuća, automobila, ureda, skladišta, škola, vrtića, bolnica, vikendica i vraćanjem u prirodno stanište.

Jedina u Hrvatskoj ima rješenje Ministarstva zaštite i energetike za namjerno hvatanje i premještanje jedinki strogo zaštićenih vrsta zmija na području Hrvatske za razdoblje od 1. ožujka do 1. studenoga 2020. Darko i Vlado spoj su dugogodišnjeg iskustva i stručnosti, na intervencije odlaze na poziv uglavnom uznemirenih građana koji im se svakodnevno javljaju, traže savjete i pomoć, šalju fotografije zmija, raspituju se…

Dosta aktivnosti odvijalo se u turističkim mjestima na moru, u Lici i Slavoniji. Najbolje za sve je, napominju, kada dođu na lice mjesta i zmiju uhvate za 15-ak minuta. Ali to ne bude uvijek tako. Često se satima pregledava kuća i sve mora prevrnuti jer su zmije vrlo vješte u skrivanju. Pronalazili su ih pod krevetom, među odjećom u ormaru, u kupaonici, u kuhinjskim elementima…

Bilo je raznih slučajeva i iskustava. Lani su intervenirali i u osnovnoj školi u Komletincima nakon što je učenik otvorio ormar za preobuku, a iz njega je izašla zmija. Srećom, nije bila otrovnica, radilo se o običnoj smukulji, no u školi je zavladala panika.

- Kada idemo na intervenciju, nikada ne znamo što nas čeka, je li riječ o otrovnici ili ne, to saznamo tek kada je uhvatimo - kaže Darko Karamazan.

Prisjeća se slučaja iz Podvinja kada je baki Kati, nakon što je poplavila rječica Glogovica, zmija ušla u kuću, vidjela ju je u kuhinji. Sve je pregledao i nigdje je nije bilo. Pronašao ju je pećnici plinskog štednjaka, bila je u tavici, sklupčana u krug kao slavonska kobasica ili bosanski burek, kako je rekla baka Kata. A bila je riječ o otrovnici riđovki.

Intervenirali su i u jednom naselju u Općini Veliki Grđevac, gdje je u kući obitelji s četvero male djece bilo čak 13 zmija. Srećom, nisu bile otrovnice. Prije nekoliko dana Vlado ju je u Osječkoj ulici u Slavonskom Brodu na poziv vlasnika vadio iz bunara.

Nakon hvatanja, svaku jedinku prije vraćanja u njezino prirodno stanište, na državni dio šume ili zemlje, pregledavaju, prepoznavaju, mjere i važu. Moraju snimiti GPS lokacije hvatanja i puštanja zmije, sve to potkrijepiti fotografijama i zapisnik poslati u Ministarstvo zaštite okoliša.

Krajem travnja, na poziv lokalnih ribiča na jezeru Pjeskara kod Lipika, pomoću užeta za vuču automobila od sigurne smrti spasili su 30-ak kilograma teškog dabra koji je upao u šaht.