RAPORT S LASTOVA

‘Ne zanima nas partijanje! Dolazimo iz cijelog svijeta, penjemo se po stijenama i brinemo za vrste na rubu izumiranja‘

 Biom/
‘Ovo je zadnje mjesto u Hrvatskoj gdje te vrste još žive. Ako ih ovdje izgubimo, gotovo je, više ih neće biti.‘

Mladi iz čitavog svijeta svakog ljeta dolaze na Jadran. Dolaze se družiti, piti i plesati po ekskluzivnim noćnim klubovima, lješkariti na plažama, sunčati se i uživati plivajući u čistom moru... No, ima i onih koji odmor koriste na malo drugačiji način. To su volonteri udruge BIOM, međunarodne nevladine organizacije koja se bavi zaštitom ptica. Upravo s njima proveli smo jedan dan na Zaklopatici, divljem i nenaseljenom otočiću u lastovskom arhipelagu, odnosno u Parku prirode Lastovsko otočje.

Isključivo na ovom području Jadrana žive rijetke jedinke sredozemnog galeba, kojih na čitavom otoku ima tek približno 60 parova. Gnijezde se na predjelima na kojima im druge ptice redovito uništavaju gnijezda. Naši dalmatinski galebovi opasne su i proždrljive beštije, a mnogo su jači od svoje sredozemne braće, pa se događa prirodna selekcija. No, sredozemni je galeb također prekrasna i vrlo rijetka ptica koju u BIOM-u pokušavaju očuvati.

image

Zaklopatica

Tomislav Kristo/Cropix
image

Volonteri BIOM-a, međunarodne nevladine organizacije koja se bavi zaštitom ptica, nastoje sačuvati kaukale, gregule te rijetke jedinke sredozemnog galeba, kojih na čitavom otoku ima tek približno 60 parova

Biom
image

Volonteri BIOM-a, međunarodne nevladine organizacije koja se bavi zaštitom ptica, nastoje sačuvati kaukale, gregule te rijetke jedinke sredozemnog galeba, kojih na čitavom otoku ima tek približno 60 parova

Biom

Još su dvije rijetke ptice tu, nadomak lastovske divljine. To su kaukali, kojih ima oko tisuću do tisuću i dvjesto parova, te gregule, koje su ovo netaknuto mjesto odabrale za svoje prirodno stanište, a na otoku ih je više od 400 parova. Sve te prekrasne ptice obogaćuju lastovski arhipelag, no teško mogu preživjeti bez ljudske pomoći.

A kako to rade?

Smjene po dva tjedna

- Radi se o cjevonosnicama, rijetkim pticama koje su prilagođene životu na moru. Možda ih ima i drugdje, negdje oko Visa, ali najveća je populacija upravo na Lastovu i okolnim otočićima. Ne može ih se naći na kopnu jer većinu svog života provode na moru, osim kada se gnijezde. Stanište im je golemo, pogotovo kada je u pitanju sredozemni galeb. Kada odluče migrirati, a ne gnijezde se svake godine na istom mjestu, znaju odletjeti i do Mađarske - kazuju nam volonteri dok se strmom stazom penjemo Zaklopaticom.

Zagrepčanin Dominik Spevec objašnjava nam kako je glavni cilj zaštita ptica od štakora. Otkako zna za sebe, ovaj 24-godišnjak zaljubljen je u ptice. Završio je srednju veterinarsku školu, a naknadno se specijalizirao za ozljede ptica i mortalitet grabljivica. Na Lastovo je stigao prije svega nekoliko dana, a "smjene" im traju po dva tjedna. Kaže da je, kao što smo i očekivali, ljudska aktivnost i nepromišljenost na ovu strogo zaštićenu lokaciju dovela brodovima štakore koji ugrožavaju ptičju populaciju. Stoga postavljaju zamke kako bi pokušali iskorijeniti glodavce koji ne prezaju ni od čega ne bi li se dokopali ptičjeg jajeta ili pak kakvog ukusnog mladunčeta.

image
Biom
image

Otočić preko puta Zaklopatice

Tomislav Kristo/Cropix

Stručna suradnica Marina Grgić, 34-godišnjakinja koja je godinama jedna od ključnih ljudi u BIOMUu kada je zaštita prirode u pitanju, objašnjava nam da su istraživanja pokazala da je ovo područje izuzetno bitno u ornitološkom smislu, zbog čega je BIOM pokrenuo ovaj projekt 2018. uz potporu lokalne zajednice i uprave Parka. Marina je biologinja iz Zagreba, rodom Slavonka, ali zaljubila se u Lastovo i njegov arhipelag te mu se posvetila. Njezina kolegica, šarmantna 22-godišnja studentica šumarstva Lucija Gojić, već je pomalo umorna. Penjanje Zaklopaticom pomalo je, kaže, frustrirajuće, kao i traženje gnijezda, no jako je zadovoljna kada vidi rezultate svog rada.

Biologinja Marina govori nam kako se sve više ljudi bavi promatranjem ptica.

- Za nas, biologe, one su jedinstven pokazatelj stanja u okolišu. Gdje one odluče živjeti, znači da se radi o sigurnom i očuvanom staništu - kaže.

image

Ekaterine Tevdorashvili, Marina Grgić, Matthiew Mehl, Dominik Spevec, Lucija Gojić

Tomislav Kristo/Cropix
image
Biom

Oštro kamenje reže nam ruke dok se pokušavamo popeti na nepristupačne dijelove Zaklopatice, gdje rijetko kroči kakva noga. Ekaterine Tevdorashvili stigla je na otok iz Tbilisija. Prijavila se na natječaj BIOM-a i dobila volontersko mjesto na Lastovu, gdje će provesti dva tjedna.

- Po struci sam arhitektica, ali sam velika zaljubljenica u prirodu i prizori koje sam ovdje vidjela su me naprosto oduševili - kazuje ova 29-godišnjakinja.

Volonteri kažu da se ponekad mogu i malo zabaviti, ali se uglavnom radi o teškom i napornom poslu. Ustaju već oko šest sati ujutro, doručkuju i kreću na teren. U sklopu projekta Life Artina označavaju ptice i provjeravaju svako pojedinačno gnijezdo. Posjetili su, kažu nam, i Sušac i Palagružu.

- Idemo na mjesta gdje ni neki Hrvati nisu bili - kazuju nam kroz smijeh strani volonteri koji su svoje slobodno vrijeme odlučili provesti štiteći ptice našeg Lastova.

Zadnje stanište

Da sve prođe kako treba brine se Dries, biolog i ornitolog iz Nizozemske koji već ima poduži staž kada je u pitanju zaštita ptica lastovskog otočja. Dok se vozimo zavojitim cestama Lastova, objašnjava nam kako je sve počelo kada je u Gruziji upoznao jednu Hrvaticu koja mu je dala do znanja da se baš na Lastovu nalaze rijetke ptice. To ga je odmah privuklo.

image

Mladi kaukal

Tomislav Kristo/Cropix
image

Zamka za štakore

Tomislav Kristo/Cropix

- Brojne vrste ptica ugrožene su diljem svijeta, a Lastovo je jedno od tih područja. Ovo je zadnje mjesto u Hrvatskoj gdje te vrste još žive. Ako ih ovdje izgubimo, gotovo je, više ih neće biti. Štakori su se na lastovskom otočju drastično razmnožili i predstavljaju veliku opasnost za gnijezda - govori nam Dries. Ističe da je još jedna ovakva kolonija na Malti, i to je sve.

Otkriva nam kako je petogodišnji projekt započet 2019. privukao ogroman interes mladih iz cijelog svijeta. Impozantan je podatak da se na natječaj javilo više od tisuću mladih.

- Dolaze se educirati, to je najvažnije. Nauče razliku između gregula i kaukala, nauče kako gregule u svojoj prirodnoj migraciji najprije idu prema Istri, a zatim se upute prema Crnom Moru. Kaukali krenu za Italiju, a onda i prema Atlantskom oceanu. Imaju golemo područje kojim se kreću, no svake se godine vraćaju baš na Lastovo. Ovdje se osjećaju sigurno, sigurne su od predatora, u čemu i mi mnogo pomažemo. Ima ih, da, u Grčkoj, Italiji i Španjolskoj, no Lastovo im nekako najviše odgovara i mi se brinemo da to tako i ostane - zaključuje Dries.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. rujan 2022 00:58