Više od pedeset godina nije viđena u Jadranu. Točnije, na našem dijelu Jadrana, pokoja zapliva uz crnogorsku obalu. Gotovo je izumrla, no vrijedni ljudi s Mljeta odlučili su da to neće dopustiti.
Radi se o hami, prekrasnoj ribi velike hranjive vrijednosti koja se u nekim dijelovima Dalmacije naziva i krb, a svi je cijene zbog nježnog okusa.
Carica Jadrana
Rano ujutro stižemo u Sobru, gdje se nalazi veliko uzgajalište hama. Zaposlenici tvrtke Riba Mljet nemaju previše vremena za razgovor. Ubrzano rade na ulovu. Mrežama skupljaju ribu iz kaveza pa je, kako bi ostala savršeno svježa do dolaska do kupaca, momentalno stavljaju u velike kutije pune leda. Tako "šokirana", riba do kupca dolazi gotovo živa. A stvarno je to lijepa riba. Uglavnom se radi o primjercima težim od dva kilograma. Snažna je, čvrsta, u što smo se mogli uvjeriti kada su nam jednu dali u ruke. Nekadašnja carica Jadrana trza se toliko snažno da čovjek lako pomisli kako u ruci drži morskog psa.
Voditelj proizvodnje, tehnolog Ante Bilić objašnjava nam kako se u Sobri radi o ribi koja je dovezena iz Francuske, a koje dugo nije bilo na našim prostorima. Ovdje, na uzgajalištu tvrtke Riba Mljet, uzgajaju se još i orade te brancini, odnosno lubini.
- Bili smo prvi i jedini uzgajatelji hame na potpuno organski način. Riječ je o vrlo skupoj proizvodnji, hrana mora biti organska, a vrlo je visoka i cijena potrebnih certifikata. No, ljudi jako vole hamu. Zanimljivo, popularnija je među kontinentalcima nego među Dalmatincima. Naime, ima vrlo nježan i lagan okus, mnoge podsjeća čak i na slatkovodnu, riječnu ribu i zbog toga je ljudi s kontinenta, navikli na takve okuse, izuzetno rado jedu - objašnjava nam.
Jeftina delicija
Pritom je hama, iako izuzetna delicija, relativno jeftina. Tako se na tržištu kilogram može dobiti za svega 85 kuna, što je vrlo malo u odnosu na neke druge vrste.
Hama je raritet Jadrana, ali zanimljivu legendu ispričao nam je ribar s Hvara. Kaže da ju je nedavno ulovio. Kako?
- Izgleda da je nekome od uzgajivača pukao kavez, a ona je pobjegla i razmnožila se, pa je sada opet ima u Jadranu - kazuje nam. Ante potvrđuje da je to itekako moguće, radi ovdje od 2011., no nisu jedini uzgajivači hame. Veli, postoji mogućnost da je nekome od njih hama pobjegla. Svako zlo za neko dobro, rekli bismo, jer ta plemenita riba sada opet plovi prostranstvima našeg mora.
Ovo je najveća riba iz porodice sjenki, može narasti i do 230 cm i težiti preko 100 kg (najveći zabilježen primjerak je imao 103 kilograma, kaže Wikipedija). Ima izduljeno tijelo, oblika kapljice, lagano spljošteno. Usta su velika, s više redova zubi. U donjoj vilici su dva, tri reda, a u gornjoj dva. Srebrnasto sive je boje, s brončanim odsjajem na stranama, unutrašnjost ustiju je narančasto-žućkasta, a peraje sivkaste. Živi na dubinama 15-300 m, u kasno proljeće se približava obali te ulazi u delte, gdje se pari. Period parenja traje od travnja do srpnja. Izraziti je grabežljivac, proganja ribe, plivajuće rakove i glavonošce koji su joj glavna hrana.
Danas se u Francuskoj i Italiji naveliko uzgaja za prehranu jer je vrlo ukusna za jelo.
A sve se češće nalazi i na tanjurima diljem Hrvatske.
