NAUTIČKO JEDRO

Kako je Krk postao meka za hodočasnike: Ljudi dolaze iz cijele Europe, svi žele prehodati rutu od 150 km

 Matija Djanješić/Cropix
Reporteri Nautičkog jedra prehodali su dio rute duge 150 kilometara koja je sve popularnija među vjernicima, ali i rekreativcima

Rajska cesta kreće od kupališta Ribarskog sela koje je sagrađeno u sklopu propalog hotelskog kompleksa Haludovo, uz more prema susjednim Njivicama. Njenu je gradnju iniciralo Kupališno povjerenstvo Malinske davne 1934. godine, kada je turizam tek bio u povojima - Krk je tada još uvijek uglavnom bio otok težaka, ovčara, ribara, vinogradara, no mještani Malinske su vidjeli potencijal u dolascima turista, koji su uživali u vegetaciji, čistom moru i udisanju aerosola za koje se i dan danas smatra da ima­ju ljekovita svojstva.

Tako su vlasnici zemljišta svoje parcele, bez ikakve naknade, ustupili Kupališnom povjerenstvu za gradnju šetališta koje je dovršeno do 1938., kao i za sadnju borova koji danas pružaju ugodan hlad tijekom čitavog dana, čak i kada sunce prži. Komad šetnice do samih Njivica dograđen je 1953. godine. Zgodna je to cesta koja se proteže na 1,9 kilometara dužine i treba dobrih sat vremena da se othoda tamo i nazad, što je sasvim pristojna šetnja za ljetne žege. Cijela je šetnica friško uređena 2016. godine, kada je proširena, nadograđena, obnovljeno je raslinje i zasađeni su novi borovi.

Ova cesta čini jedan mali komadić Camina, koncepta hodočasničke staze koji svoje korijene ima u srednjem vijeku, kada su kršćani odlazili na duga hodočašća kako bi iskupili svoje grijehe. U današnje vrijeme, to je vrlo zdrav oblik turizma, rekreacija koja krijepi dušu i osnažuje tijelo.

Dok hodamo Caminom uz more, Rajskom cestom, hodočasnika nema - oni dolaze uglavnom na proljeće i na jesen, kada nije toliko vruće, jer hodočašće po krčkim stazama traje sedam dana, svaki dan po 20-ak kilometara, i tereni su mjestimice nešto zahtjevniji od ovoga u Malinskoj, koji osigurava hlad i ljeti je pun kupača i šetača rekreativaca. Camino staze kreću se i po otočnim goletima, gdje nema nikakvog zaklona od sunca i otkrivaju sasvim drugačiju perspektivu otoka.

image
Matija Djanješić/Cropix

Mreža puteva

- I ja sam se iznenadio čega sve imamo na otoku kada sam prošao Camino, otkrio sam puteve i dijelove Krka za koje do tada nisam ni znao. Krk je idealan za ovakvu vrstu staze, jer toliko bioraznolikosti na jednome mjestu nigdje nema. Od jezera u Omišlju, gdje je šaš, preko zelenila kakvo imamo u Malinskoj do goleti iznad Baške, gdje je samo kamen - govori nam Daniel Manzoni, direktor Turističke zajednice Malinska Dubašnica, jedne od sedam krčkih turističkih zajednica koje sudjeluju u projektu Camino Krk.

S ovim se projektom otok Krk pridružio mreži hodočasničkih puteva, dugoj 800 kilometara, poznatoj kao Camino de Santiago ili Put sv. Jakova, koja vodi prema globalno znanom svetištu u Galiciji u sjeverozapadnoj Španjolskoj, Santiagu de Composteli, gdje je nađena grobnica sv. Jakova apostola, te je treće po važnosti, nakon Jeruzalema i Rima. To se hodočašće zove Camino de Santiago i na njega se može krenuti Camino stazama iz bilo kojeg dijela Europe, odnedavno i s Krka.

image
Matija Djanješić/Cropix

Označene rute idu od sjevera Norveške sa sjevera Europe, te iz baltičkih zemalja s istoka prema Španjolskoj. Vijeće Europe je 1987. godine toj mreži dodijelilo titulu Glavne ulice Europe, a UNESCO je 1993. njezin španjolski i francuski dio proglasio svjetskom kulturnom baštinom.

Krčki Camino dug je ukupno 150 kilometara i za prijeći ga potrebno je otprilike sedam dana, tako da je i podijeljen na sedam etapa koje vode kroz sedam otočnih jedinica lokalne samouprave. Gotovo u cijelosti prati konturu otoka, vodeći kroz prirodne ljepote, kao i uz vrijedne povijesne lokacije, kulturne znamenitosti....

- Početak je u Krku, ispred katedrale, a završava kod crkve svetog Jakova u Korniću, ali svatko može odabrati gdje želi započeti. Na svakoj ruti su pečati koje si hodočasnici udare kada je pređu, a kada odrade cijelu stazu, dobivaju potvrdu u turističkoj zajednici. Iako smo krenuli u pandemijskim godinama, interes za Camino je stvarno velik i u stalnom je porastu - kaže Manzoni.

image
Matija Djanješić/Cropix

Srednjovjekovna tradicija

Camino rutu danas na godišnjoj razini propješači oko 350.000 registriranih hodočasnika, što je dosta velik turistički potencijal koji je uočio i Krk. Inicijativa je krenula od Bratovštine Sv. Jakova iz Samobora koja je 2017. godine postala dijelom istoimene Nadbratovštine iz Santiaga de Compostela, inače središnje asocijacije koja okuplja udruge i bratovštine iz cijelog svijeta što nose Jakovljevo ime. Oni su se povezali s Turističkom zajednicom Grada Krka, a potom i s ostalim otočnim turističkim zajednicama koje su sudjelovale u osmišljavanju Camina Krk.

Krčki se Camino naslonio na srednjovjekovne hodočasničke staze otoka, a obilježavanje se odvijalo između 2019. i 2021. te je definirana kružna ruta koja prati infrastrukturu postojećih pješačkih, kao i biciklističkih staza.

- Na Camino se ne odlučuju samo vjernici, to je odličan oblik rekreacije i sjajan način za upoznavanje s kulturnim i prirodnim bogatstvima otoka koja često ostaju skrivena, kako za turiste tako i za mnoge otočane. Zato, na primjer, ruta u Malinskoj ide uz more samo u jednom dijelu, nastojali smo pokriti mnoge manje poznate, a značajne lokalitete - veli direktor TZ Malinske.

image
Matija Djanješić/Cropix

Hodač koji se odluči prijeći čitavih 150 kilometara krčkog Camina - prepoznatljive plavo-žute oznake usmjeravat će ga da je na pravome putu - prvoga dana krenut će od Krka do naselja Brzac, rutom dugom 23 kilometra, drugog dana od Brsca do Malinske (22,9 kilometra), a trećeg dana od Malinske do Omišlja u dužini od 19 kilometara. Četvrtog će dana hodati od Omišlja do Čižića (21 kilometar), petog od Čižića do Vrbnika (21,6 kilometara), šestog od Vrbnika do Baške (23,3 kilometra) te posljednjeg, sedmog dana od Baške do Kornića (21,4 kilometra).

- Projekt Camino Krk nagrađen je u travnju ove godine Zlatnom poveljom na 5. Međunarodni kongres o ruralnom turizmu u Cavtatu - veli Daniel Manzoni. Naravno, sezona hodočašćenja Camino stazama prestaje sredinom lipnja, a Manzoni kaže da, osim na proljeće i jesen, sve više hodača dolazi i na zimu. Ipak, ljeti se mogu proći neke od dionica, ili dijelove njih, kao što je Rajska cesta koja je u hladu i dobra je za sasvim neambiciozne hodače.

Na web stranicama svih krčkih turističkih zajednica mogu se pronaći sve informacije o otočnom Caminu, kao i informacije o smještaju koji se nudi na području općina, a hodočasnici ga, kao i na svim europskim Camino stazama, organiziraju individualno, prema svojim preferencijama.

Camino, naime, ne treba nužno hodati svih 20-ak kilometara u jednom danu, već ga svatko može prilagoditi svojim mogućnostima.

- Krčki Camino je u funkciji tek dvije godine, a stalno raste, stalno se u njega ulaže, kako na terenu, tako i u virtualnom svijetu - veli Manzoni.

Onaj tko prijeđe cijelih 150 kilometara Camina i prikupi svih 20 pečata ili vjerodajnica, u bilo kojem uredu Turističke zajednice dobit će hodočasničku putovnicu ili Credential del Peregrino, kao i službenu ispravu o realiziranom hodočašću, to jest hodočasnički certifikat ili Compostelu, što ih izdaje hrvatska Bratovština Sv. Jakova. Te putovnice vrijede u cijeloj Europi i mnogi ih hodočasnici prikupljaju, pokrivajući tako čitavu mrežu koja vodi do svetišta u Španjolskoj. Za krčke turističke djelatnike, staza je prilika da se otok pozicionira na europsku kartu Camino destinacija i da se produlji sezona, u duhu održivog turizma i promocije lokalnih prirodnih i kulturnih vrijednosti.

image
Matija Djanješić/Cropix

Ne traži se luksuz

U to su se već uključili privatni iznajmljivači jer ni u Europi nije praksa da organizacija prijevoza i smještaja za hodočasnike Camino staza ide preko turističkih zajednica i sličnih institucija. S obzirom na to da svatko sam organizira svoj Camino, u skladu s time koliko ima vremena i u kakvoj je kondiciji, smještaj se organizira individualno, a lokalni TZ-i, koji svima s upitima izlaze u susret, upućuje hodočasnike na iznajmljivače, ovisno o vrsti rute na koju se odlučuju. U pravilu, radi se o ljudima koji ne traže nikakav luksuz, dapače, velikim dijelom to su hikeri s iskustvom kojima je dovoljno prenoćiti i u šatoru, pod vedrim nebom.

Hodočasnici informacije razmjenjuju i u Facebook grupi u kojoj su se, nudeći različite pogodnosti, počeli oglašavati i iznajmljivači. Među njima su Romana i Tonći Hrabrić, bračni par koji u vlasništvu ima kamp Mali u Baški, s 30-ak parcela, koji se nalazi nedaleko od rute Camina.

image
Matija Djanješić/Cropix

- Za hodočasnike imamo popust, noćenje u našem kampu za 50 kuna. Većinom se radi o ljudima koji imaju svoje šatore i samo trebaju negdje prespavati. Također, za one koji ne žele prespavati, nego se samo žele negdje otuširati, malo osvježiti i nastaviti dalje, to mogu učiniti kod nas besplatno - ispričala nam je Romana Hrabrić. Brojevi, za sada, nisu veliki, jer je krčki Camino tek započeo s popularizacijom na proljeće, no konstantno rastu...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 15:01