Mila Horvat: Fali mi ljubav, ali bolje je biti solo nego u lošoj vezi

Imam krug poznanika koji broji više od 100 ljudi, u što nisam uključila oko 1000 sličnih “prijatelja” na Facebooku i Twitteru, a svakodnevno se čujem s barem 20 osoba. Više od deset ljudi bi bez razmišljanja reklo da su moji bliski prijatelji, a barem pet da smo i najbolji prijatelji. Radim, uspješna sam na poslu i dobro se slažem s kolegama. Uz posao stignem i izaći van barem tri puta tjedno. Unatoč svemu tome, nikad se nisam osjećala tako usamljeno - kaže Zagrepčanka L. K. (32).

Društvene veze

Mlada ekonomistica samo je dio tužne statistike prema kojoj se broj ljudi koji pate od usamljenosti tijekom godina stalno povećava.

Pitali smo tri poznate javne osobe, Barbaru Kolar, Milu Horvat i Miju Begović koje su prvi put otkrile svoje osjećaje, kako se bore protiv osjećaja usamljenosti.

Rezultati raznih istraživanja, naime, sugeriraju da su unatoč povećanju tehnologije i globalizaciji, za koju se misli da će potaknuti društvene veze, ljudi sve više socijalno izolirani. Istraživači su otkrili da je manjak socijalne interakcije ekvivalentan alkoholizmu, štetniji od toga da ne vježbate i dvostruko štetniji od toga da ste pretili.

- Prije nekoliko godina sam prekinula dugogodišnju vezu. Iako smo planirali zajednički život i zaručili se par mjeseci prije prekida, nisam imala osjećaj povezanosti s osobom s kojom sam namjeravala provesti ostatak života. Znam da sam donijela pravu odluku, ali teško je ne imati nekoga tko vas poznaje i tko vas može utješiti kada vam je teško.

U takvim me trenucima potpuno svlada osjećaj usamljenosti, toliko da mi ponekad bude i fizički slabo - nastavlja mlada zaposlenica jedne marketinške tvrtke. Razna istraživanja već su pokazala da usamljenost može biti uistinu bolna. Ona je rizičan faktor za visoki krvni tlak, nesanicu, smanjenu sposobnost podnošenja stresa, sklonost upalama - što može prouzročiti aterosklerozu, reumatski artritis, tendinitis, a može oslabiti imunološki sustav.

Manje aktivni geni

Iako istraživanja tek trebaju otkriti točne načine na koji se ti problemi javljaju, dr. Steven Cole sa Sveučilišta u Kaliforniji smatra da je možda otkrio uzrok takvog ponašanja.

Nakon što je ispitanicima skenirao DNK, Cole je otkrio da postoje geni koji su manje aktivni kod “usamljenih” i smatra da ta činjenica može objasniti vezu između usamljenosti i bolesti .

Naime, istraživanje je prepoznalo osobit uzorak genskog sastava u imunološkim stanicama kod kronično usamljenih osoba.

- Pokazalo se da biološki utjecaj socijalne izolacije seže u neke od najosnovnijih unutarnjih procesa - aktivnost naših gena - kaže Cole.

Premda se mnogi od tih problema ne javljaju sve do srednje dobi ili kasnije, usamljenost počinje štetiti zdravlju mnogo ranije.

Usamljeni su skloniji manjem broju bliskih veza, teže se nose sa svakodnevnim stresom i vode manje brige o zdravlju.

Naravno, neka razdoblja usamljenosti su neizbježna u životu svake osobe i ne morate ih se bojati.

No, kako tvrdi psihijatrica Elvira Koić, duga razdoblja usamljenosti javljaju se kod ljudi zrele i starije životne dobi i treba pripaziti kada se pojave kod mlađih osoba.

Članak u cjelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista