Medvjedić Matija koji ovih dana navršava dva mjeseca, sada teži više od četiri kilograma i sve je živahniji. Potvrda je to da odlično napreduje, javljaju iz zagrebačkog Zoološkog vrta.
Medvjedić, pronađen krajem veljače kraj Vrbovskog, smješten je u oporavilištu Zoološkog vrta grada Zagreba. O njemu se brine nekoliko stručnjaka po posebnom protokolu kako bi se medvjedić što manje navikavao na prisutnost ljudi.
'Dežuramo 24 sata dnevno. Naime, medvjedić se hrani svakih nekoliko sati, pa je netko u oporavilištu i danju i noću kako bi se mogao brzo odazvati na zov medvjedića. Matija nam je stigao sa 2,4 kilograma, a zahvaljujući odgovarajućoj mliječnoj nadohrani na masi svakodnevno dobiva oko pet posto. Kako bismo imali potpune informacije o njegovu zdravlju, uz hranjenje nadziremo i njegovu probavu. Nakon što se nahrani, mladunče njegova majka u prirodi poliže. To, među ostalim, pomaže peristaltici crijeva. Mi to imitiramo masažom trbuščića medvjedića vlažnom krpicom', kazao je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba.
Otkrio je kako već svi koji se o Matiji brinu, dobro razumiju njegovo glasanje. Na jedan način doziva hranjenje, tijekom jela ispušta zadovoljan zvuk odobravanja, a uspavljuje se zvukovima sisanja i mljackanja.
Smještaj mu oponaša brlog. Uz prirodne materijale tu je mekana navlaka koja mu daje utjehu i sigurnost, te tri termofora s toplom vodom. Razmještaj termofora omogućuje mu da za san bira toplije ili hladnije mjesto.
Ljude koji se brinu o Matiji, veseli njegova sve veća mobilnost. Nezgrapno geganje pretvara se u sve stabilniji hod, no još uvijek neki koraci završavaju simpatičnim proklizavanjem ili slučajnim kolutom.
Medvjedić do daljnjega ostaje u oporavilištu Zoološkog vrta, a stručno povjerenstvo u koje je uključen niz resornih institucija, odlučit će o njegovoj budućnosti, tj. je li moguća njegova reintrodukcija u prirodu.
- Šanse da će se vratiti u divljinu su jako male. Za početak, nije ga bilo lako prebaciti na umjetnu hranu. Uspjeli smo i jako smo sretni zbog toga. Ali ako to zanemarimo, njegov najveći problem je što će se previše naviknuti na ljude. Mogu zaposlenici zoološkog izbjegavati pretjeranu komunikaciju s njim, ali njihovi mirisi i glasovi su dovoljni - rekao je profesor Đuro Huber, naš najveći stručnjak za medvjede, ranije za Jutarnji i dodao:
- On sad jako puno jede jer brzo raste. Kad dosegne četiri kilograma, moći će normalno hodati i tada ćemo ga početi navikavati na drugu hranu, osim ovog mlijeka koje sad pije. Problem je što ga mama više ništa ne može naučiti: koga se bojati, što jesti... Nosit ćemo mu biljke iz šume, one koje rastu u to doba i zaista ćemo dati sve od sebe da se vrati tamo gdje i pripada, no svjestan sam da je to ozbiljan posao i da su šanse da se to dogodi male. Sigurno ćemo ga pokušati vratiti u divljinu, no pitanje je hoće li se on snaći tamo. Da ga ljudi nisu poveli sa sobom, on bi uginuo. Nema šanse da tako malo biće samo preživi u šumi bez majke. No, ne znamo što će biti dalje i kakva mu je sudbina.
Damir Skok: Činimo sve da se medvjedić ne navikne na ljude
Prijatelji životinja u četvrtak su poručili da medvjediću Matiji nije mjesto u zoološkom vrtu nego u prirodi ili utočištu, zbog čega su uputili dopis Ministarstvu poljoprivrede u kojem traže da se tijekom boravka u zoološkom vrtu u što većoj mjeri spriječi njegovo pripitomljavanje kroz držanje na rukama, maženje, fotografiranje ili izlaganje posjetiteljima.
Kako su na samom početku naglašavali, stručnjaci koji trenutno brinu o Matiji čine sve da se kontak s ljudima svede na minimum, no kako je profesor Đuro Huber rekao, dovoljno je da medvjed čuje ljudski glas i da se navikne na njega. Također, činjenica je da Matiju na divljinu najbolje može pripremiti majka, no kako je napušten, tražila se druga opcija.
Zato smo kontaktirali još jednom Zoološki vrt u Zagrebu i zamolili ih komentar na reakciju Prijatelja životinja te pojašnjenje uvjeta u kojima se nalazi Matija. Kratku prepisku s ravnateljem ZOO-a Damirom Skokom prenosimo u cijelosti.
Imate li kakvu reakciju na jučerašnji dopis Prijatelja životinja koji su apelirali da se medvjedić premjesti?
Žao nam je da Prijatelji životinja zloupotrebljavaju medvjedića Matiju za dobivanje medijske pozornosti. Naime, malo medijskog prostora najlakše je dobiti bučnom kritikom onih koji nešto rade, ma koliko to zapravo dobro bilo. Medvjedić je u naše oporavilište stigao prije više od dva tjedna. Stručno povjerenstvo procijenilo je da mu upravo mi možemo pružiti najbolju skrb, tj. omogućiti mu preživljavanje i normalan razvoj.
Možete li procijeniti unaprijed koliko je vjerojatno da će Matija ipak biti vraćen u divljinu?
Tu ćemo odluku prepustiti stručnjacima iz resornih institucija. Oni će odlučiti gdje će biti smješten u budućnosti, no sada je ovdje i dobro je. Sve se čini da se medvjedić ne navikne na ljude, ali za razliku od nekih drugih životinja, dosadašnja iskustva stručnjaka kažu da se medvjedi teško reintroduciraju u prirodu.
Je li ipak ostvaren neki bliskiji kontakt s obzirom na njegove potrebe u posljednja dva tjedna?
Za njegovo preživljavanje i normalan razvoj trenutačno mu je nužan kontakt s ljudima, no taj kontakt pokušavamo svesti na minimum.
Postoji li uopće još koja mogućnost u Hrvatskoj? Osim ZOO-a, tko ga je mogao skloniti, odnosno othraniti?
Nacionalno povjerenstvo za izradu plana gospodarenja smeđim medvjedom u Republici Hrvatskoj odlučilo je da medvjedić bude smješten u oporavilištu Zoološkog vrta grada Zagreba.
