Žene čine 60% osoba koje se bave umjetnošću ili studiraju umjetnost. Međutim, radovi autorica čine manje od 10% stalnih umjetničkih zbirki diljem Europe. Pokazalo je to istraživanje Europskog parlamenta iz 2021.
Na tu je temu u Zagrebu u Muzeju suvremene umjetnosti održan i panel "Vidljive: izazovi i perspektive žena u umjetnosti i kulturi", potaknut i izložbom "Vidljive" MSU-a, u organizaciji Europskog parlamenta i MSU-a, s ciljem osvještavanja rodne neravnopravnosti u sektoru umjetnosti i kulture.
"Rodna ravnopravnost jedna je od temeljnih vrijednosti Europske unije, no brojke pokazuju da je potrebno puno raditi da se to i postigne.", kazala je v.d. voditeljice Ureda Europskog parlamenta Maja Ljubić Kutnjak upozorivši na jaz u plaćama, žene imaju 13 % manje plaće u odnosu na muškarce, a mirovine dosežu razliku od 30 %.
Govorila je o strategijama Europske unije u radu na rodnoj ravnopravnosti, ne samo u umjetničkom sektoru već puno šire. Istaknula je da su umjetnost i kultura važna grana i u gospodarskom smislu, jer 3,7 posto radnih mjesta je u poslovima u kulturi, a kultura donosi i oko četiri posto BDP-a.
U teatru su žene više zastupljene negoli u nekim drugim kulturnim sektorima jer, kako je kazala Iva Hraste Sočo, intendantica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, uloge su najčešće - rodno uvjetovane. Dodala je da su glumice jako vidljive i eksponirane, da su u v.d. upravi kazališta bile sve žene, a HNK imenovanjem Željke Barišić Pulig odnedavno ima i prvu direktoricu opere u povijesti te kuće.
Performerica, teoretičarka i djelatnica u kulturi, Josipa Bubaš istaknula je da na nezavisnoj sceni ne postoji stigmatizacija ženskog. "Nezavisni sektor je osviješten, provodi odavno neke stvari koje sad pomalo ulaze i u institucije. Nezavisni sektor je u bliskom dosluhu s nevladinim organizacijama koje rade na rodnoj ravnopravnosti. Na nezavisnoj sceni smo svi u istoj poziciji. Iako, nezavisnu scenu mahom nose žene. Što je u skladu s tim da žene preuzimaju sektore koji su nesigurni, manje plaćeni, to je žensko područje borbe."
Bubaš je, gledajući scenu općenito, dodala: "Čini mi se da je pitanje rodne ravnopravnosti jedna od riječi na koje se kačimo i znamo o tome raspravljati, ali se u praksi stvari mijenjaju polako.".
Vesna Meštrić, v.d. ravnateljice MSU-a, kazala je da je u MSU-u dominantno ženski kolektiv, oko 70 posto su zaposlenice.
Ova je godina, zaključuje spominjući izložbe i projekte koji su je obilježili, uključujući "Vidljive" i retrospektivu Sanje Iveković, posvećena umjetnicama.
Na "Vidljive" se osvrnula i muzejska savjetnica Martina Munivrana, autorica projekta i izložbe "Vidljive", podsjetivši da se projektom željelo aktualizirati temu slabije zastupljenosti autorica, osvijesti to pitanje u nesenzibiliziranoj javnosti. Međuinstitucionalni projekt i izložba Vidljive predstavila je stvaralaštvo više od devedeset autorica. Donijeli su opsežan pregled recentnog stvaralaštva umjetnica te u javnosti naglasili nužnost za ravnopravnom vidljivošću i zastupljenošću autorica u muzejskim kolekcijama i programima.
Video porukama sudionicama panela i publici obratili su zastupnici u Europskom parlamentu Željana Zovko i Predrag Fred Matić.