Jedan kurir sa specijalnim paketom poslan je u Brisbane. Drugi u Los Angeles, gdje se rukopis čuva pod lokotom. U trećem slučaju dostava je kasnila, jer je kurir odbio pošiljku predati rodbini, umjesto osobi na koju je glasila. Tek iz trećeg pokušaja je uspio. Uz dosad nevjerojatne mjere sigurnosti za jednu knjigu, pet primjeraka “Testamenta”, označenih vodenim žigom kako bi se spriječilo kopiranje, poslano je članovima žirija književne nagrade Booker, prenio je londonski The Times. Da bi preuzela knjigu, članica žirija, britanska književnica rodom iz Kine Xialou Guo morala je otkazati put u inozemstvo, jer se mimoišla s kurirom kad je došao prvi put, a ona skoknula na trenutak kupiti mlijeko. Knjiga će biti objavljena u utorak 10. rujna, a prošlog je tjedna objavljeno da je ušla u uži izbor za Bookera, svjetski poznate nagrade za najbolje književno djelo na engleskom jeziku.
Počela pisati prije serije
Američki magazin Time objavio je Margaret Atwood na naslovnici, uz ekskluzivnu vijest kako se već priprema serija po njezinom novom romanu “Testament”, nastavku slavne “Sluškinjine priče”. Taj je roman napisan još 1985., ali postigao je svjetsku slavu s televizijskom serijom “Sluškinjina priča (The Handmaid’s Tale)” koju kod nas objavljuje HBO. Nastavak svog distopijskog romana o Gileadu, društvu budućnosti u kojem žene služe kao kvočke za rađanje koje se za neposlušnost ubija, velika kanadska spisateljica počela je pisati prije nego što je prema prvoj knjizi počelo snimanje serije. Prva sezona distopijske serije emitirana je 2017. i odmah je postala globalni hit, četvrta sezona najavljena je za 2020. Međutim, kako piše Time, producenti još nisu odlučili hoće li nova knjiga, “Testament”, biti iskorištena za pisanje četvrte sezone, ili će novi roman Margaret Atwood radije iskoristiti za snimanje nove serije.
Testament počinje 15 godina nakon kraja “Sluškinjine priče”, koja završava dvosmisleno, tako da glavna junakinja Offred ulazi u kombi koji će je odvesti u nepoznato. Za razliku od “Sluškinjine priče”, nije ispričan iz perspektive Offred, nego tri druga lika: dvije mlade žene i Tetke Lidije, koja i u izvorniku i u seriji igra glavnog negativca. Tek u trećoj sezoni serije gledatelji su se mogli dublje upoznati s Lidijinom pričom i shvatiti da njen odnos prema Gileadu nije ni izbliza tako plošan kako se čini dok gledamo strogu i neumoljivu čuvaricu sustava. Prikazali su nam kako se u životu prije Gileada Lidija morala nositi sa sramom i ljubavnim razočaranjima, a knjiga bi trebala ići još dublje i pokazati i Lidiju kao žrtvu, koja pristaje na ulogu okrutne čuvarice samo kako bi preživjela.
Dvije mlade naratorice su Offredina starija kći Hannah, koju su kao petogodišnjakinju vlasti dale na usvajanje drugoj obitelji iz Gileada te Nicole, koja je uspjela pobjeći u Kanadu i tamo živi pod drugim imenom. Jer, u prvom životu, prije nego što je Gilead uspostavljen, Offread je June Osborne, supruga Lukea i majka mlade kćeri Hannah. June i Luke prekasno su shvatili što se sprema, nisu dovoljno ozbiljno uzeli upozoravajuće znakove, i kad su se konačno odlučili na bijeg u Kanadu, bilo je prekasno. Obitelj je razdvojena, a June, kao dokazano plodnoj majci, namijenjena je uloga sluškinje-rodilje. Dodijelit će je u dobrostojeću obitelj bez djece, gdje će u detaljno opisanom ritualu silovanja trebati zatrudnjeti i roditi. Ako ne uspije, život joj je u pitanju.
Margaret Atwood, 79-godišnja kanadska spisateljica, usko je surađivala s producentima na dosadašnje tri sezone “Sluškinjine priče” i sudjelovala u donošenju odluka poput naziva likova ili detalja oko Gileada. Kad su scenaristi htjeli ubiti Tetku Lidiju, tome se žestoko suprotstavila. Treća sezona podijelila je gledatelje i kritiku, za mnoge je bila previše mučna i nasilna. Sama spisateljica je svjesna da scenaristi ne mogu dalje nastaviti istim putem, niti zadržati Offred u Gileadu beskonačno dugo, iz sezone u sezonu. “Oni je moraju pomaknuti, i ja sam im dala niz mogućnosti da to naprave”, kaže Margaret Atwood.
Inspiracija: Svijet oko nas
Moja nova knjiga inspirirana je svijetom u kojem živimo, najavljuje kanadska spisateljica, autorica brojnih romana od kojih su neki prevedeni i u Hrvatskoj. I sve što je u “Sluškinjinoj priči”, inzistira, nije izmišljeno, nego je jednom negdje postojalo ili i danas postoji, u zemljama poput Saudijske Arabije. I upravo je to ono što seriju čini najprivlačnijom, osjećaj da bi već sutra lako mogla postati stvarnost, sa svim tim ultrakonzervativnim pokretima u Americi i svijetu. Najava objavljivanja knjige žestoko je odjeknula: The New York Times objavio je upute čitateljima kako da se pripreme, britanski The Guardian objavio je jedan izvadak. Više od trideset godina od objavljivanja “Sluškinjine priče”, vjeruje se da će “Testament” biti jedna od knjiga godine: bit će objavljena u utorak u ponoć pa se očekuju redovi pred knjižarama.
I “Sluškinjina priča” ušla je u uži izbor za Bookera 1986. a u međuvremenu je postala jedan od najutjecajnijih romana u posljednjih 50 godina. Ove je godine “Testament” i prije izlaska uvršten u uži izbor ugledne nagrade zajedno s knjigama Salmana Rushdiea, Elif Shafak, Bernardine Evaristo, Lucy Ellman i Chigoziea Obioma. Kritičari ga hvale: oni u NYT-u pišu da je “Testament” napeti triler i psihološka studija. Margaret Atwood napisala ga je kao špijunski triler o špijunu koji se infiltrirao u Gilead kako bi u suradnji s pokretom otpora Mayday srušio diktaturu u kojoj je ženama zabranjeno čak i čitanje knjiga. Offred se pojavljuje samo kratko, ona već ima mitski status u Gileadu, koji ju je proglasio teroristkinjom i neprijateljem države.
Roman Margaret Atwood iz 1985. postao je planetarni fenomen ne samo zbog serije iz 2017. nego i zbog priče koja se bolno poklopila s onim čemu danas svjedočimo. Priča je smještena u Sjedinjenje Države, gdje uz izliku straha od terorizma polako ukidaju jednu po jednu slobodu. Zagađenje je sve gore, i žene su sve češće neplodne. Korak po korak ženama se oduzimaju prava i slobode, dok se jednom ne probude u Gileadu, nakaradnom totalitarnom sustavu, strogo kastinski podijeljenom, u kojem žene služe kao sluškinje, čuvarice ili maternice, što je sudbina Offred koju u seriji igra Elisabeth Moss.
Prva sezona prati knjigu, dok druge dvije već napuštaju literarni predložak, sve više zastranjujući u pretjerano, odbojno nasilje s prerezanim očnim jabučicama, rukama izgorjelim na vrućoj pećnici i metalnim prstenovima kojima se ženama vezuju usta.
'Sve postaje uobičajeno'
Gilead je vjerska diktatura koja vlada onim što se prije zvalo Sjedinjene Američke Države, u kojoj žene nemaju nikakva prava, pa ni onda kad pripadaju najvišoj vladajućoj kasti. S Donaldom Trumpom i snažnim pokretom protiv abortusa, s jačanjem alt righta koji se zalaže za povratak tradicionalnoj ulozi žene kao majke i domaćice, “Sluškinjina priča” bolno je orvelijansko predskazanje i simbol vremena, ili makar simbol straha u kojem živimo, svjesni da malo treba pa da se okliznemo u diktaturu u kojoj više ništa neće biti isto. Crvena odora sluškinja postala je simbol aktivistkinja i aktivista u čitavom svijetu, pa i kod nas. Priča je aktualna kako Atwood nikad ne bi mogla sanjati. Stvar je sama od sebe postala viralnom, kako je to primijetio glavni televizijski kritičar NYT-a James Poniewozik, kad imate predsjednika koji govori o ženama kao da su igračke, koji napada novinarke da imaju menstruaciju, čiju administraciju čine muškarci okupljeni da bi odlučivali o pitanjima koja se tiču ženskog zdravlja. Naprimjer abortusa, ali ne samo abortusa, nego i osnovne ginekološke pomoći koja je zbog Trumpove politike protiv abortusa Amerikankama sve teže dostupna.
Jesmo li već na putu bez povratka? Živ čovjek na sve se može naviknuti, a kad se temperatura lagano podiže, žaba nije svjesna da je već skuhana. “Ovo možda tebi ne izgleda uobičajeno, ali nakon nekog vremena hoće. Postat će ti uobičajeno”, riječi su tetke Lidije Offredovoj, dok na ekranu vidimo šest trupala kako vise niz zid. To je zid nekadašnjeg sveučilišta Cambridge, a vise tijela neposlušnika. Korak po korak, i eto nas u Gileadu, gdje žena može iz kuće samo u posebnoj prigodi, uz dozvolu i s obaveznom pratnjom.