NAGRADA MEŠA SELIMOVIĆ U SJENI SKANDALA

Sidran prijeti sudskom tužbom jer njegova knjiga nije u finalu

Bosanski klasik optužuje ‘sarajevski intelektualni klan’ da šikanira njegovu memoarsku knjigu ‘Otkup sirove kože’

U Tuzli se večeras dodjeluje najuglednija regionalna književna nagrada Meša Selimović kojom se nagrađuje najbolji roman napisan prošle godine na bosanskom, hrvatskom, srpskom i crnogorskom jeziku.

Među finalistima je pet romana: “Mein Kampf” Svetislava Basare, “Sanjao sam slonove” autora Ivice Đikića (dobitnik nagrade T-portala), “Kalendar Maja” Zorana Ferića (dobitnik nagrade Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo), “Bernardijeva soba” autora Slobodana Tišme (Ninova nagrada) te “Knjiga o Uni” Faruka Šehića.

No, svečano proglašenje ugledne nagrade prolazi u sjeni književnog skandala koji posljednjih desetak dana zaokuplja medije u susjednoj državi.

Književni klasik

Bosanski književni klasik Abdulah Sidran, naime, nakon proglašenja finalista uputio je protestno pismo tuzlanskom načelniku Jasminu Imamoviću revoltiran činjenicom da se njegova autobiografska proza “Otkup sirove kože” nije našla među finalistima, a zbog čega je spreman posegnuti i za sudskom tužbom.

Krivci su, smatra Sidran, “sarajevski intelektualni klan”, pri čemu posebno apostrofira predsjednika žirija Zdenka Lešića koji je, tvrdi, donio odluku o eliminaciji njegovog romana bez prisustva ostalih članova žirija i bez rasprave koja bi takvoj odluci morala prethoditi, obrazlažući kako se radi “o dobroj knjizi, ali ne i o romanu”.

Četiri selektora

Razlog takva Lešićevog poteza Sidran vidi u njihovom dugogodišnjem sukobu.

A proces selektiranja ove nagrade odvija se u nekoliko krugova. Prvo selektori pojedinih zemalja odabiru po pet najboljih romana, a potom o najboljima odlučuje žiri u kojem su ove godine Zdenko Lešić (predsjednik), Predrag Matvejević, Mirjana Đurđević, Irfan Horozović i Andrej Nikolaidis.

Obrazlažući motive svog dosta žestokog istupa, Sidran je u izjavi za Dnevni avaz istaknuo: “Ja sam se u životu nadobijao toliko nagrada da mi ta tuzlanska, niti ikoja njoj slična, stvarno ne treba i ništa ne znači. Jeste neskromno, ali se mora kazati kako je moj ugled i značaj neuporedivo veći od ugleda i značaja te nagrade! Ako malo bolje razmislite, shvatit ćete da ona meni nije, a ja njoj jesam potreban. Zašto? Zato da bi se izvukla iz blata u kome se valja godinama, upravo zbog nepravičnih, nekompetentnih i ponekad bezobrazno ignorantskih odluka žirija.”

Predsjednik žirija zasad odbija komentirati Sidranove teze, obrazlažući kako će o svemu govoriti nakon proglašenje dobitnika.

Šteta ugledu nagrade

No, zato je u četvrtak reagirao tuzlanski načelnik Jasmin Imamović koji je u svom pismu istaknuo: “Prašina koju je podigao Sidran trenutno nanosi štetu ugledu nagrade, a dugoročno će ugledu nagrade donijeti korist. Jer, principijelnost i neovisnost žirija usprkos velikim Sidranovim ili bilo čijim pritiscima, samo će povećati ugled nagrade u budućnosti. Meni lično, kao predstavniku osnivača nagrade, Sidranov roman se sviđa, ja sam dugogodišnji obožavatelj Sidranovih knjiga i njegov prijatelj, ali ja nisam nadležan za donošenje odluke o nagradi i ja sam tu da učinim sve da žiri radi neovisno i da odlučuje nepristrasno. To je stvar poštenja i poštovanja prema članovima žirija, svim nominiranim autorima, prema Meši Selimoviću i Tuzli”.

Pisma članova žirija

Objavljena su i pisma Predraga Matvejevića i Andreja Nikolaidisa u kojima ti članovi žirija odbacuju tvrdnje kako je njihov nedolazak u Tuzlu povezan s neuvrštavanjem Sidranove knjige. Nikolaidis, koji je, kao i Matvejević, prethodno izjavio kako je on dao glas za Sidranovo djelo, u svom pismu ističe da, koliko je njemu poznato, to djelo nije bilo diskvalificirano, niti mu je to netko iz žirija priopćio.

“Tu informaciju dobio sam iz pisma koje mi je uputio Sidran. Diskvalificirana je samo jedna knjiga, roman crnogorske spisateljice Ksenije Popović, koji je objavljen 2012., pa po propozicijama nije mogao učestvovati u izboru. O svim ostalim knjigama žiri je glasao slobodnom voljom. One koje su imale najviše glasova uvrštene su u najuži izbor”.

Žiri Jutarnjeg: Knjigu je kao publicistiku kandidirao izdavač

U pismu načelniku Imamoviću Abdulah Sidran je povezao slučaj tuzlanske nagrade s činjenicom da je “Otkup sirove kože” bio u konkurenciji Nagrade Jutarnjeg lista za publicistiku a ne za prozu.

Pritom je za to optužio člana žirija za prozu Ivana Lovrenovića koji je, kako kaže Sidran, njegovu knjigu “ćušnuo u kategoriju publicistike i eliminirao iz konkurencije u koju spada.” Predsjednici obaju žirija, Jagna Pogačnik i Vlaho Bogišić, u zajedničkoj izjavi otklanjaju to kao mogućnost i kažu: “Povodom tvrdnji Abdulaha Sidrana da su žiriji nagrada Jutarnjeg lista za prozu i publicistiku manipulirali njegovim naslovom ‘Otkup sirove kože’ predsjednici tih žirija žele naglasiti da to nije točno.

Sidranov nakladnik, a ne tko drugi, predložio je taj naslov za nagradu za publicistiku, pri čemu su preko urednika knjige još s autorom vođene i konzultacije oko jezika izdanja jer je upravo kriterij nagrade za publicistiku prvotisak nekoga djela na hrvatskom jeziku.

Posebno je k tome neshvatljivo da bi netko mogao pretpostaviti da se naše dvije nagrade vrijednosno žanrovski rangiraju i da bi njihovi žiriji na takvo što pristali.”

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 20:37