U nas dobro poznati njemački novinar Michael Martens kojem je lanjskog ljeta u Hrvatskoj objavljena biografija "Vatra u vatri: Ivo Andrić – jedan europski život" upravo je u nakladi Ljevak objavio još jedan publicistički naslov koji se bavi ovdašnjim prostorima. Prati razdoblje na početku novog tisućljeća i u europskom 20. stoljeću, od velikih monarhija preko dva svjetska rata do formiranja i kriza novih država. Knjiga naslovljena "San zvan Jugoslavija/Razgovori o Ivi Andriću" svojevrsna je dopuna i nastavak knjige "Vatra u vatri: Ivo Andrić - jedan europski život", knjige koja je tematizirala Andrićev život od rođenja do smrti te nije bila primarno fokusirana na otkrivanje nepoznatog, više je usredotočena na to da Ivu Andrića rasvijetli i razumije stavljajući ga u vremenski okvir u kojem je pisao, a za opasnih godina vukao svoje diplomatske i druge životne poteze.
Martens je stručnjak za balkanska pitanja, dugogodišnji politički dopisnik Frankfurter Allgemeine Zeitunga. Tokom svoje novinarske karijere izvještavao je iz Sankt-Peterburga, Atene, Istanbula, Beograda i Beča. Autor je i dokumentarnog romana “Heldensuche. Die Geschichte des Soldaten, der nicht töten wollte” (“U potrazi za junakom”) o Josefu Schulzu, njemačkom vojniku, narodnom heroju u Jugoslaviji, kojega su njemački vojnici ubili, a u Srbiji mu je poslije rata podignut spomenik, jer je, tvrdili su, odbio pucati u zarobljene partizane. Pokazalo se da je priča o Schulzovom otporu nacistima mit koji su stvorili jugoslavenski i njemački političari, jer je prvima odgovarao da imaju jaku potvrdu o ispravnosti partizanske borbe, a drugima je to bila dobra priča koja je pokazivala da nisu svi nacistički vojnici bili isti.
Što donosi nova Martensova knjiga?
"Nema prikladnijeg naslova za ovu knjigu od 'San zvan Jugoslavija'. To je naslov u kojem je sadržano sve. Naše slabosti, naši strahovi; ono što nas sputava i ono što zbog opsežnosti ne možemo sagledati ili razumjeti", napisao je o knjizi Nebojša Lujanović. Teško je shvatiti da je identitet raznolik, da se tijekom čovjekova života mijenja te da može biti sastavljen od različitih komponenata, pa se jedan te isti čovjek može nekada osjetiti Hrvatom, nekada Bosancem, nekada Srbinom, a nekada sve to skupa sklopiti u jedan identitetski mozaik, pa ga, u nedostatku drugih rješenja, zaogrnuti Jugoslavijom.
Teško je shvatiti da su nekome tko je govorio desetak jezika, živio u isto toliko svjetskih metropola, te na policama imao isto toliko različitih klasika koje je čitao na izvornim jezicima, dakle, da su takvom čovjeku previše uske (nacionalne) kategorije na koje bi ga mi htjeli svesti. Teško je shvatiti da je nekada taj politički ideal imao drugačije konotacije i da ga ne možemo sagledavati perspektivama kontaminiranima novijim traumatičnim iskustvima, umjesto vremenu koje mu pripada.
Sve te težine Martens je sažeo u svoj naslov, ističe Lujanović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....